Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Objekt dubokog svemira' u '{{Infookvir objekt dubokog svemira'

2025-04-04T23:59:02Z

Zamjena teksta - '{{Objekt dubokog svemira' u '{{Infookvir objekt dubokog svemira'

←Starija inačica		Inačica od 4. travanj 2025. u 23:59
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Messier 42'''-->{{~~Objekt~~ dubokog svemira \|		<!--'''Messier 42'''-->{{Infookvir objekt dubokog svemira \|
	\| image = [[Datoteka:M42filip.jpg\|300px\|]]		\| image = [[Datoteka:M42filip.jpg\|300px\|]]
	<small>M42, Orionova maglica i M43 s okolicom. Snimio Filip Lolić.</small>		<small>M42, Orionova maglica i M43 s okolicom. Snimio Filip Lolić.</small>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T07:47:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Objekt dubokog svemira |
| image = [[Datoteka:M42filip.jpg|300px|]]
<small>M42, Orionova maglica i M43 s okolicom. Snimio Filip Lolić.</small>
| name = [[Messierov katalog|M]] 42
| type = [[Emisijska maglica]]
| epoch = [[J2000]]
| ra = {{RA|05|35|18.0}}
| dec = {{DEC|-05|32|00.0}}
| dist_ly = 1.600
| dist_pc = 500
| appmag_v = 4,00
| size_v = 90,0' x 60,0'
| radius_ly =
| absmag_v =
| constellation = [[Orion (zviježđe)|Orion]]
| notes = Orionova maglica, [[Messier 43|M43]] je nje dio.
| names = NGC 1976
}}

'''Messier 42''' (M42 ili NGC 1976) također '''''Orionova maglica''''' je [[emisijska maglica]] u zviježđu [[Orion (zviježđe)|Orion]]. Nalazi se u ''Orionovom maču'', nizu zvijezda postavljenih okomito na ''Orionov pojas''. Maglica je jedan od najfotografiranijih objekata na nebu zbog svoje iznimne ljepote i sjajnosti. M42 je također i pod budnim okom astronoma jer se u njoj odvijaju procesi formiranja zvijezda i planeta.

== Povijest ==

Maglica je poznata od davnina kao magličasta zvijezda. Američki Indijanci [[Maya]] spominju je u svojoj mitologiji. U Europi nema pisanih dokaza o poznavanju maglice sve do 17. stoljeća. Orionovu Maglicu "otkrio" je [[Nicolas-Claude Fabri de Peiresc]] [[1610.]] godine kada je promatrao to područje teleskopom. Začudo, Galileo je promatrao to područje svojim teleskopom, ali nije zabilježio maglicu. Otkriće Nicolasa-Claudea Fabrija de Peiresca palo je u zaborav i ponovno ju je otkrio [[Christiaan Huygens]] 1659. godine. [[Charles Messier]] uključio ju je u svoj katalog 4. ožujka 1769. Messier je također uočio i tri zvijezde u Trapezu.

U 19. stoljeću [[spektroskopija]] je pokazala da se radi o plinovitom objektu. [[Henry Draper]] je prvi maglicu fotografirao 1880. godine.

Početkom 20. stoljeća otkrivene su turbulenciju u plinu koji sačinjava maglicu. 1931. otkriveno je još nekolicina tamnijih zvijezda oko ''Trapeza'' pa je ta grupacija zvijezda klasificirana kao [[otvoreni skup]].

Godine [[1993.]], [[Hubble Space Telescope]] je promatrao M42 i otkrio mnoge protoplanetarne diskove. Pomoću njegovih fotografija prati se evolucija tih diskova i stvoren je 3D model maglice.

== Svojstva ==
[[Datoteka:M42 trapez.jpg|300px|mini|Središte Orionove maglice, skup Trapez. Zvijezde Trapeza okružene su mnogobrojnim protoplanetarnim diskovima. Snimka teleskopa Hubble.]]

[[Datoteka:M42 diskovi.jpg|300px|mini|Neki od mnogobrojnih protoplanetarnih diskova. Snimka teleskopa Hubble.]]

==== Struktura ====

Orionova maglica proteže se preko 10° na nebu sa svojim tamnim izdancima. U nju su uključene oblaci neutralnog plina i prašine, [[zvjezdana asocijacija|zvjezdane asocijacije]], [[ionizacija|ionizirani]] plinovi i [[refleksijska maglica|refleksijske maglice]].

Maglica tvori približno okrugao oblak čija je najveća gustoća pri centru. Temperature oblaka dosežu i 10.000 K, ali pri rubovima su mnogo niže, za razliku od gustoće, brzine pojedinih dijelova maglice pokazuju veliku turbulentnost oblaka, posebice u blizini jezgre. Brzine kretanja pojedinih oblaka su 10 km/s, postoje i lokalne varijacije gdje brzine dosežu 50 km/s.

Na fotografijama je često vidljiv samo središnji dio maglice koji se proteže u promjeru oko 1°. Taj dio maglice je obasjan jakim zračenjem mladih zvijezda od kojih se posebno ističu 4 zvijezde koje tvore Trapez.

Udaljenost do maglice je procijenjena na 1600 svjetlosnih godina. Promjer njenog središnjeg dijela je 30 [[ly|svjetlosnih godina]], a cijele maglice je 280 svjetlosnih godina.

==== Formiranje zvijezda i planeta ====

Orionova maglica primjer je rodilišta zvijezda. Promatranja maglice otkrila su oko 700 zvijezda u raznim stupnjevima razvitka. [[Hubble|HST]] je otkrio 150 [[protoplanetarni disk|protoplanetarnih diskova]] i time dokazao da je formiranje planeta uobičajena pojava u [[Svemir|svemiru]].

Mlade zvijezde u maglici svojim snažnim zračenjem uzrokuju izobličenja protoplanetarnih diskova. Interakcijom između zračenja i plotoplanetarnih diskova stvaraju se gušći oblaci koji se kasnije urušavaju i tako stvaraju planete i zvijezde.

Formaciju zvijezda u Orionovoj maglici vjerojatno je potaknula [[supernova]] koja je eksplodirala prije 3 milijuna godina. Ostatak te eksplozije je ogroman polukružni prsten plina nazvan [[Barnardova petlja]].

Fotografije HST-a otkrile su oko 3000 zvijezda do [[prividni sjaj|magnitude]] + 23. Među tih 3000 zvijezda nalaze se sjajni [[plavi superdiv]]ovi, zvijezde slične Suncu i [[smeđi patuljak|smeđi patuljci]].

==== Evolucija maglice ====

Najstarije zvijezde u Orionovoj maglici imaju možda tek 100.000 godina. Najsjajnije su možda stare tek 10.000 godina. Masivne mlade zvijezde snažnim [[Ultraljubičasto zračenje|UV zračenjem]] potiskuju plin oko sebe i stvaraju šupljine u maglici. Potiskivanjem plina se maglica razrjeđuje i time postupno prekida formiranje novih zvijezda. Za otprilike 100.000 godina većina plina će biti izbačena iz maglice i na tom mjestu će se nalaziti sjajan [[otvoreni skup]] sličan [[Messier 45|Vlašićima]].

== Amaterska promatranja ==

Orionova maglica je lako vidljiva uz pomoć i najjednostavnijeg optičkog pomagala. Dalekozor će pokazati sjajnu zvijezdu okruženu ovalnim oblakom. Kroz veće dvoglede može se uočiti i [[Messier 43]] malo iznad Orionove maglice.

Teleskopska promatranja uvijek mame uzdahe. Pod tamnim nebom mogu se uočiti dugi izdanci maglice kako se šire iz Trapeza. Kroz 200 mm teleskop izdanci se pretvaraju u prsten koji zatvara šupljinu ispod maglice. Veći teleskopi, 300 mm i više, u veoma tamnim noćima mogu pokazati neke naznake boje. Kroz teleskope manjeg promjera maglica ima plavo-zelenu nijansu dok je regija oko Trapeza bijela.

Zanimljiv je i skup Trapez u sredini maglice. Već će i promatrač početnik uočiti zbog čega je dobio naziv. Četiri sjajne plave zvijezde približno ista sjaja tvore lik skoro pravilna trapeza. Napredniji promatrači mogu potražiti i nekolicinu zvijezda oko Trapeza, koje su mnogo tamnije i skrivene u maglici.

Za promatranje iz područja gdje se nalazi puno rasvjete, t.j. svjetlosnog zagađenja, preporuča se korištenje [[UHC filter]]a. Treba napomenuti da UHC filter pojačava kontrast, ali skriva neke detalje u sjajnijim dijelovima maglice.

== Vidi ==
*[[Kleimann-Lowova maglica]]

== Vanjske poveznice ==

*[http://disi.pondi.hr/ Filip Lolić]
*[http://www.inet.hr/~vevrhova/skice/mes/m042.html Skice Orionove maglice]

{{Messierov katalog}}
{{Navigacija NGC|1976}}

[[Kategorija:Messierov katalog|M042]]
[[Kategorija:Difuzne maglice|M042]]
[[Kategorija:Orion (zviježđe)]]
[[Kategorija:NGC katalog|1976]]

Messier 42 - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Objekt dubokog svemira' u '{{Infookvir objekt dubokog svemira'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica