Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Objekt dubokog svemira' u '{{Infookvir objekt dubokog svemira'

2025-04-05T00:04:42Z

Zamjena teksta - '{{Objekt dubokog svemira' u '{{Infookvir objekt dubokog svemira'

←Starija inačica		Inačica od 5. travanj 2025. u 00:04
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Messier 1'''-->{{~~Objekt~~ dubokog svemira \|		<!--'''Messier 1'''-->{{Infookvir objekt dubokog svemira \|
	\| image = [[Datoteka:Crab_Nebula.jpg\|300px\|]]		\| image = [[Datoteka:Crab_Nebula.jpg\|300px\|]]
	<small>Maglica Rakovica snimljena teleskopom [[HST\|Hubbleom]]. Ustupila [[NASA]]/[[ESA]].</small>		<small>Maglica Rakovica snimljena teleskopom [[HST\|Hubbleom]]. Ustupila [[NASA]]/[[ESA]].</small>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T04:41:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Objekt dubokog svemira |
| image = [[Datoteka:Crab_Nebula.jpg|300px|]]
<small>Maglica Rakovica snimljena teleskopom [[HST|Hubbleom]]. Ustupila [[NASA]]/[[ESA]].</small>
| name = [[Messierov katalog|M]] 1
| type = [[Ostatak supernove]]
| epoch = [[J2000]]
| ra = {{RA|05|34|30.0}}
| dec = {{DEC|+22|01|00.0}}
| dist_ly = 6.300
| dist_pc = 1.930
| appmag_v = 8,40
| size_v = 6,0' x 4,0'
| radius_ly = 11 ly
| absmag_v = - 3,00
| constellation = [[Bik (zviježđe)|Bik]]
| notes =
| names = NGC 1952, 3C144
}}

[[Datoteka:M1 RRGB.jpg|300px|mini|M1, Maglica Rakovica snimljena 80 milimetarskim [[Teleskop|teleskopom]].]]

'''Messier 1''' ('''M1''') ili '''Maglica Rakovica''' (katalogizirana još kao ''NGC 1952'' i ''Taurus A'') je [[ostatak supernove|ostatak]] [[supernova|supernove]] iz 1054. godine u zviježđu Bika. Maglicu je prvi promatrao 1731. godine [[John Bevis]], a 1758. [[Charles Messier]] uvrstio ju je kao prvi objekt u svoj katalog (''[[Messierov katalog]]'').

== Podrijetlo ==

Maglica je nastala kada je [[4. srpnja]] [[1054.]] eksplodirala [[supernova]] u zviježđu Bika. Kineski astronomi opisali su supernovu kao 4 puta sjajniju od [[Venera (planet)|Venere]] što znači da je imala prividnu magnitudu od -6. Supernova je bila 23 dana vidljiva po danu i još 653 dana po noći. Prema tim podacima pretpostavlja se da je ''SN 1054'' (oznaka te supernove) bila supernova tipa 2.
Vjeruje se da je masa zvijezde koja je eksplodirala u ''SN 1054'' bila između 8 i 12 Sunčevih masa.

Messier ju je zamijetio 1758. godina kada je promatrao sjajan komet. Kad ju je ugledao mislio je da se radi o još jednom kometu. Prateći njen položaj kroz više noći uvidio je da se maglica ne pomiče što je dokazivalo da se ne radi o [[komet]]u. Da bi izbjegao daljnje zabune odlučio je izraditi katalog maglica koje je mogao vidjeti svojim teleskopom.

== Svojstva ==

Supernova je iza sebe ostavila oblak užarenog plina koji se polako širi. Taj ovalni oblak plina ima dimenzije od 6' dužine i 4' širine. Na udaljenosti od 6 300 svjetlosnih godina to odgovara promjeru od 11 svjetlosnih godina. Plin koji danas vidimo se većinom sastoji od [[ionizacija|ioniziranog]] [[helij]]a ili [[vodik]]a s primjesama [[ugljik]]a, [[kisik]]a, [[neon]]a, [[dušik]]a, [[željezo|željeza]] i [[sumpor]]a. Fotografije otkrivaju njenu vlaknastu strukturu, specifičnu za ostatke supernova, sjajnije središe i optički [[pulsar]]. Uspoređujući s prijašnjim fotografijama, otkrivena je i brzina širenja od 1500 km/s. Temperatura plina je od 11 000 K do 18 000 K.

Prvi radiovalovi iz M1 otkriveni su 1949. godine, rendgensko zračenje otkriveno je 1963., a pravo iznenađenje je bilo otkrivanje pravilnih pulseva [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] iz središta. U početku su znanstvenici mislili da se radi o izvanzemaljskoj civilizaciji. Dodatna istraživanja potvrdila su postojanje [[pulsar]]a 1968. godine.

Vjeruje se da je pulsar u M1 tijelo promjera 28-30 km koje svake 33 milisekunde odašilje puls zračenja. Period pulsiranja se polako usporava zbog interakcije magnetskog polja s okolnom tvari. Danas se zna da su pulsari brzo rotirajuće [[neutronska zvijezda|neutronske zvijezde]] koje imaju snažna magnetska polja iz kojih u dva smjera probija tanka zraka zračenja.

Kako se M1 nalazi u blizini [[ekliptika|ekpliptike]] kojom se gibaju planeti, planetoidi i njihovi sateliti, njezino se zračenje često koristi za proučavanje tih objekata prilikom [[okultacija]]. Tako je otkriveno da [[Titan (mjesec)|Titan]] ima atmosferu debelu 880 km.

== Vanjske poveznice ==
* [http://disi.pondi.hr/galerija.html Filip Lolić]
* [http://www.inet.hr/~vevrhova/skice/mes/m001.html Skica M1]

{{Messierov katalog}}
{{Navigacija NGC|1952}}

[[Kategorija:Bik (zviježđe)]]
[[Kategorija:Messierov katalog|M001]]

Messier 1 - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Objekt dubokog svemira' u '{{Infookvir objekt dubokog svemira'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica