WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T11:29:07Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 11:29
Redak 5:		Redak 5:

	==Memoari kroz povijest==		==Memoari kroz povijest==
	[[~~File~~:Caesar bsb beck.jpg\|thumb\|150px\|left\|Cezarov memoar o galskom ratu, izdanje iz 15. stoljeća (oko 1469.)]]		[[Datoteka:Caesar bsb beck.jpg\|thumb\|150px\|left\|Cezarov memoar o galskom ratu, izdanje iz 15. stoljeća (oko 1469.)]]
	Kao književna vrsta memoari potječu još iz [[Antika\|antike]], gdje su bili važna karika [[Historiografija\|historiografije]]. Iz [[Ksenofont\|Ksenofontovog]] memoara [[Kirov pohod]] saznaje se o neuspješnom pohodu perzijskog princa [[Kir Mlađi\|Kira Mlađeg]] protiv brata Artakserksa, dok u [[Uspomene na Sokrata\|Uspomenama na Sokrata]] svjedoči o svom učitelju, starogrčkom filozofu [[Sokrat\|Sokratu]]. U vojnom memoaru [[Komentari o galskom ratu]] (''Commentarii de Bello Galico''), rimski vojskovođa [[Gaj Julije Cezar]] opisuje germanska i keltska plemena koja su se opirala rimskom osvajanju; to je i prvi poznati zapis o njima. U [[Komentari o građanskom ratu\|Komentarima o građanskom ratu]] (''Commentarii de Bello Civili'') prikazuje sukob s [[Gnej Pompej\|Gnejem Pompejem]] i rimskim Senatom. Iz srednjeg vijeka datiraju memoari venecijanskog trgovca i istraživača [[Marko Polo\|Marca Pola]] (oko 1300. g.), poznatog po putovanjima u tada slabo poznatu Kinu. U 14. stoljeću žanr je posebno popularan u Francuskoj.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40055 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Memoari''] (pristupljeno 12. prosinca 2017.)</ref>		Kao književna vrsta memoari potječu još iz [[Antika\|antike]], gdje su bili važna karika [[Historiografija\|historiografije]]. Iz [[Ksenofont\|Ksenofontovog]] memoara [[Kirov pohod]] saznaje se o neuspješnom pohodu perzijskog princa [[Kir Mlađi\|Kira Mlađeg]] protiv brata Artakserksa, dok u [[Uspomene na Sokrata\|Uspomenama na Sokrata]] svjedoči o svom učitelju, starogrčkom filozofu [[Sokrat\|Sokratu]]. U vojnom memoaru [[Komentari o galskom ratu]] (''Commentarii de Bello Galico''), rimski vojskovođa [[Gaj Julije Cezar]] opisuje germanska i keltska plemena koja su se opirala rimskom osvajanju; to je i prvi poznati zapis o njima. U [[Komentari o građanskom ratu\|Komentarima o građanskom ratu]] (''Commentarii de Bello Civili'') prikazuje sukob s [[Gnej Pompej\|Gnejem Pompejem]] i rimskim Senatom. Iz srednjeg vijeka datiraju memoari venecijanskog trgovca i istraživača [[Marko Polo\|Marca Pola]] (oko 1300. g.), poznatog po putovanjima u tada slabo poznatu Kinu. U 14. stoljeću žanr je posebno popularan u Francuskoj.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40055 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Memoari''] (pristupljeno 12. prosinca 2017.)</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-17T07:00:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{književnost}}
'''Memoari''' (prema ''franc.'' ''mémoires - uspomene''; ''lat.'' ''memoria - sjećanje''), [[književna vrsta]] u kojoj autor iznosi svoja sjećanja i razmišljanja o društvenim, političkim, znanstvenim ili kulturnim događajima u kojima je sudjelovao ili im svjedočio. Pripada u [[Diskurzivni rod|diskurzivni književni rod]]. Memoarski tekst je sličan [[Autobiografija|autobiografiji]], od koje se uglavnom razlikuje po širini tematike. U autobiografiji je središnja tema sam autor, dok se u memoarima u većoj mjeri bilježe i drugi ljudi i događaji u kojima je autor sudjelovao.<ref>[https://www.britannica.com/topic/memoir-historical-genre ''Memoir'', Britannica, Britannica Inc., 29. lipnja 2017.] (pristupljeno 12. prosinca 2017.)</ref>

Memoare pišu državnici i generali, pisci i druge ličnosti. Bilježe i manje poznate pojedinosti i podatke o nekoj povijesnoj epohi ili epizodi, kroz prizmu osobnog doživljaja. Zbog toga memoari proširuju razumijevanje razdoblja koje tematiziraju, i pomažu u znanstvenom proučavanju povijesti. Pišući ih, autori se osim na svoje pamćenje oslanjaju i na svoje dnevničke zapise, pisma i fotografije. Neki posežu i za arhivskim dokumentima. Memoaristika objedinjuje povijesno-znanstveni interes s književno-umjetničkim oblikovanjem.

==Memoari kroz povijest==
[[File:Caesar bsb beck.jpg|thumb|150px|left|Cezarov memoar o galskom ratu, izdanje iz 15. stoljeća (oko 1469.)]]
Kao književna vrsta memoari potječu još iz [[Antika|antike]], gdje su bili važna karika [[Historiografija|historiografije]]. Iz [[Ksenofont|Ksenofontovog]] memoara [[Kirov pohod]] saznaje se o neuspješnom pohodu perzijskog princa [[Kir Mlađi|Kira Mlađeg]] protiv brata Artakserksa, dok u [[Uspomene na Sokrata|Uspomenama na Sokrata]] svjedoči o svom učitelju, starogrčkom filozofu [[Sokrat|Sokratu]]. U vojnom memoaru [[Komentari o galskom ratu]] (''Commentarii de Bello Galico''), rimski vojskovođa [[Gaj Julije Cezar]] opisuje germanska i keltska plemena koja su se opirala rimskom osvajanju; to je i prvi poznati zapis o njima. U [[Komentari o građanskom ratu|Komentarima o građanskom ratu]] (''Commentarii de Bello Civili'') prikazuje sukob s [[Gnej Pompej|Gnejem Pompejem]] i rimskim Senatom. Iz srednjeg vijeka datiraju memoari venecijanskog trgovca i istraživača [[Marko Polo|Marca Pola]] (oko 1300. g.), poznatog po putovanjima u tada slabo poznatu Kinu. U 14. stoljeću žanr je posebno popularan u Francuskoj.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40055 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Memoari''] (pristupljeno 12. prosinca 2017.)</ref>

Zapažene memoare su napisali brojni književnici (Goldoni, Beaumarchais, Chateaubriand, Stendhal, Gercen i dr.), vojskovođe i državnici (Napoleon, Metternich, Talleyrand-Périgord, Bismarck, Žukov i dr.) i revolucionari (Garibaldi).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40055 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Memoari''] (pristupljeno 12. prosinca 2017.)</ref>Venecijanski avanturist [[Giacomo Casanova]] u memoarima bilježi i dva posjeta istarskom gradiću [[Vrsar|Vrsaru]].<ref>[https://www.vecernji.hr/lifestyle/vrsar-mjesto-povijesti-i-cudesnih-prica-440571 ''Vrsar, mjesto povijesti i čudesnih priča'', Večernji list, Zagreb, 10. kolovoza 2012.] (pristupljeno 12. prosinca 2017.)</ref>

[[Winston Churchill]] je za memoare o [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] nagrađen [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovom nagradom za književnost]] (1953).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11737 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Churchil, Winston Leonard Spencer''] (pristupljeno 12. prosinca 2017.)</ref> Autor zapaženih memoarskih zapisa iz ratnog razdoblja je i njegov francuski suvremenik [[Charles de Gaulle]]. Memoar književnice [[Simone de Beauvoir]] (1959.) pokriva razdoblje do njene 21. godine, bilježeći odrastanje u imućnijoj francuskoj obitelji, prijatelje i suvremenike te studij na [[Sorbonne|Sorbonni]] koji je tada pohađao i [[Jean Paul Sartre]].<ref>[https://www.kirkusreviews.com/book-reviews/simone-de-beauvoir/memoirs-of-a-dutiful-daughter/ ''Memoirs of a dutiful daughter'', Kirkus Review, objavljeno online 10. listopada 2011.] (pristupljeno 12. prosinca 2017.)</ref>

[[Edward Said]] u svojoj memoarskoj knjizi "Nepripadanje" (Out of place, 1999.) donosi sliku nekadašnje [[Palestina|Palestine]], “svijeta koji je nestao”. Opisuje i ljude i zbivanja u Egiptu i Libanonu kakvima ih se sjeća iz djetinjstva. Kratko bilježi i mladenačko sjećanje na kasnije popularnog holivudskog glumca [[Omar Sharif|Omara Sharifa]].

==Vidi još==
*[[Diskurzivni rod|Diskurzivni književni rod]]
*[[Diskurzivni književni oblici]]
*[[Putopis]]
*[[Esej]]
*[[Polemika]]
*[[Biografija]]
*[[Autobiografija]]
*[[Dnevnik (književnost)]]

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Književne vrste]]

Memoari - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica