WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-24T21:55:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:gaskets.jpg|mini|desno|250px|Neke vrste plosnatih i profilnih mekih brtvi 1. [[O-prsten]], 2. Podloška od [[vlakno|vlakana]], 3. [[Papir]]na plosnata brtva, 4. Plosnata brtva za glavu [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora]].]]

[[Datoteka:Brtva 2.png|mini|desno|250px|Neki oblici prstenastih brtava: a) [[O-prsten]], b) čelna ploča, c) valovita traka, d) lamelna traka, e) okrugla traka, f) kvadratna traka.]]

[[Datoteka:PTFEseet.JPG|mini|desno|250px|[[Teflon]]ske brtve (PTFE brtve).]]

[[Datoteka:Brtva 3.png|mini|desno|250px|Neki od načina sastavljanja brtava izrađenih od traka.]]

[[Datoteka:Compressed fiber jointing.JPG|mini|desno|250px|Brtve od biljnih [[vlakno|vlakana]].]]

[[Datoteka:Brtva 4.png|mini|desno|250px|Neki od načina ugradnje mekih brtava među nepokretne dijelove: a) meka brtva u utoru s glatkim površinama nalijeganja, b) u utoru s izbočenjima nalijeganja.]]

[[datoteka:O-ring collection.jpg|mini|desno|250px|[[O-prsten]]ovi različitih [[promjer]]a.]]

[[Datoteka:Brtva 5.png|mini|desno|250px|Neki oblici utora za meke profilne brtve: a) jednostavni pravokutni, b) složeni za [[Vodna turbina|vodne turbine]] većih [[promjer]]a.]]

[[Datoteka:Brtva 6.png|mini|desno|250px|Spoj [[cijev]]i s naglavkom: a) spoj zabrtven prstenastom gumenom brtvom, b) spoj zabrtven podbijenom brtvom; 1. naglavak, 2. ravni kraj cijevi, 3. prstenasta brtva, odnosno masna pletenica, 4. [[Olovo (element)|olovo]] ili [[asfalt]].]]

[[datoteka:Caulking.jpg|mini|desno|250px|[[Silikon]]ski [[Kit (materijal)|kit]].]]

[[datoteka:Schwabenheim Schleusentor.jpg|mini|desno|250px|Meka brtva na [[Brodska prevodnica|brodskoj prevodnici]].]]

[[datoteka:Flachdichtungen Flat seals.jpg|mini|desno|250px|Plosnate brtve izrađene od raznih osnovnih materijala (s lijeva na desno): brtva od biljnih vlakana, PTFE ili [[teflon]]ska brtva i [[grafit]]na brtva s vanjskim metalnim premazom.]]

[[datoteka:Mechanical seal part01.jpg|mini|desno|250px|[[Profilna brtva]] za [[vodovod]]ne [[cijev]]i.]]

[[datoteka:Brtva 1.png|mini|desno|250px|[[O-prsten]]: a) prije ugradnje, b) ugrađen.]]

[[datoteka:O-Ring CAD-Skizze.jpg|mini|desno|250px|Primjer ugradnje [[O-prsten]]a.]]

[[datoteka:Drev och drevjärn samt träklubba 004.jpg|mini|250px|desno|[[Alat]]i za [[brtva|brtvljenje]] [[vodovod]]nih [[cijev]]i i [[kudjelja]].]]

'''Meka brtva''' je vrsta [[brtva|brtve]] koja se izrađuje uglavnom od [[guma|gume]], [[polimer]]nih [[materijal]]a ([[teflon]], [[polietilen]], [[PVC|polivinilklorid]], [[poliamidi|poliamid]]), biljnih i životinjskih [[vlakno|vlakana]], [[papir]]a, [[karton]]a, [[pluto|pluta]], [[grafit]]a, [[Troska|troskine]] vune i slično.

Razlikuju se brtve mirujućih i pomičnih [[Spoj (strojarstvo)|spojnih dijelova]] te dodirne i bezdodirne brtve. Za brtvljenje mirujućih ravnih dijelova (statičko brtvljenje) koriste se dodirne plosnate brtve, a moguće je i brtvljenje bez brtvi ako se naliježne površine kvalitetno obrade. Za mirujuće kružne i cilindrične dijelove uzimaju se prstenovi od gume kružna presjeka, takozvani [[O-prsten]]ovi i profilne dodirne brtve. Za brtvljenje pomičnih dijelova (dinamičko brtvljenje), na primjer pomičnih [[poluga]] i šipki, [[osovina]] ili [[vratilo|vratila]], služe opružni prstenovi, meke stlačive brtve, manšete i profilne brtve. Za takvo brtvljenje služi na primjer simering (po austrijskom [[izumitelj]]u Waltheru Simmeru, 1888. – 1986.), kojim se brtvi mjesto prodora vratila, osovine i slično kroz kućište; obično je to gumeni prsten s prstenastom [[opruga|oprugom]] koja se priljubi uz rotirajući dio. <ref> '''brtva''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9776] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

== Materijali za izradu brtava ==
Glavni izvorni materijali za izradu brtava ('''brtvila''') jesu koža, biljna i sintetska vlakna i njihove prerađevine, pluto, vulkanfiber, troskina vuna, kaučuk, guma, papir, karton i različite plastične mase, grafit i drugi materijali na bazi ugljika, metali i tako dalje. U izradi brtava ovi se materijali često kombiniraju međusobno i s drugim materijalima.

=== Papiri i kartoni ===
{{Glavni|Papir}}

Papiri i kartoni općenito su odviše [[Poroznost|porozni]], da bi se mogli upotrijebiti kao samostalna brtvila. Svojstva im se poboljšavaju [[impregnacija|impregnacijom]] [[ulja|uljima]], [[smola]]ma, [[kaučuk]]ovim [[lateks]]om. Manje prikladni impregnant za tu svrhu jest [[firnis]], jer čini proizvode neelastičnim.

=== Koža ===
{{Glavni|Koža (materijal)}}

Koža uštavljena kako biljnim tako i kromnim štavilima također je razmjerno porozna. Da bi se učinila nepropusnom za brtvljenje, impregnira se [[vosak|voskovima]], smolama i tekućim [[sintetika|sintetskim]] impregnantima. Prednost su joj prilična otpornost prema trošenju, djelovanju [[masti]], [[benzin]]a, slabim [[kiselina]]ma i [[tekućina]]ma koje sadrže [[sumpor]], a za neke svrhe i razmjerno mali [[koeficijent trenja]]. Nedostaci kože kao brtvila jesu slaba [[toplina|toplinska]] postojanost, zbog čega se ne smije upotrijebiti u dodiru s [[vodena para|vodenom parom]], i velika osjetljivost prema [[lužina]]ma. Najviše se upotrebljava za izradu manžetnih brtava, i to za niske pogonske [[temperatura|temperature]].

=== Biljna vlakna ===
{{Glavni|Vlakno}}

Biljna vlakna ([[kudjelja]], [[juta]], [[pamuk]], [[drvo|drvno]] vlakno) služe za proizvodnju jeftinih brtava za lakše pogonske uvjete. Pri tome se impregniraju različitim sredstvima (na primjer [[neopren]]om).

=== Pluto ===
{{Glavni|Pluto}}

Pluto se za izradu brtava upotrebljava u prirodnom stanju ili se melje, pa se od dobivenog brašna izrađuju proizvodi vrućim [[preša]]njem s različitim [[elastomer]]ima (na primjer proteinskim i sintetskim elastomerima). Glavne prednosti brtava od tih materijala jesu kompresibilnost (stlačivost) bez [[puzanje|puzanja]] i otpornost prema djelovanju ulja (do 120 [[celzij|°C]]; međutim iznad 70 °C pluto postaje plastično), a za određene svrhe i razmjerno visoki koeficijent trenja. Nedostaci pluta kao brtvila jesu neotpornost na djelovanje kiselina i lužina, [[korozija|korozivni]] utjecaj na [[legure]] [[aluminij]]a i [[magnezij]]a i na [[Nehrđajući čelik|nehrđajuće čelike]]. Osim toga pluto ne podnosi visoku temperaturu. Plutene brtve upotrebljavaju se za brtvljenje površina izloženih velikim [[deformacija]]ma, te među površinama od [[staklo|stakla]] i [[keramika|keramike]].

=== Pust ili filc ===
{{Glavni|Pust}}

Pusteni materijali od prirodnih i sintetskih vlakana služe za dobivanje brtava impregnacijom s različitim [[vezivo|vezivima]] koja ih čine nepropusnim. Kemijski i toplinski vrlo otporne brtve dobivaju se od [[poliester]]skih pustenih materijala impregniranim [[teflon]]om.

=== Vulkanfiber ===
{{Glavni|Vulkanfiber}}

Vulkanfiber je umjetna masa od prešanih listova [[papir]]a močenih u [[cink]]ovu [[klor]]idu i služi za proizvodnju brtvila u obliku ploča impregniranih ili obloženih [[elastomer]]ima. Prednosti brtvila od vulkanfibera jesu razmjerna [[tvrdoća]], savitljivost, [[žilavost]] i dobra obradivost. Nedostatak vulkanfibera kao brtvila jest njegova [[higroskopnost]] i bubrenje upijanjem [[voda|vode]].

=== Troskina vuna ===
{{Glavni|Troska}}

Troskina vuna može se u nekim slučajevima upotrijebiti kao [[toplina|toplinski]] vrlo otporno brtvilo. Međutim, njena upotreba za te svrhe vrlo je ograničena njenom vrlo malom mehaničkom otpornošću.

=== Stakleno predivo ===
{{Glavni|Stakleno vlakno}}

Stakleno predivo impregnirano [[teflon]]om je brtvilo koje uz visoku toplinsku ima i potrebnu mehaničku otpornost.

=== Azbest ===
{{Glavni|Azbest}}

Azbest je štetan materijal za zdravlje, a nekad se dosta upotrebljavao. On nije prikladan za upotrebu kao samostalno brtvilo, jer je porozan, a i mehanička svojstva su mu slaba. Da bi se učinio čvršćim, armirao se na primjer [[lan]]enim (za niže temperature) i [[Bakar (element)|bakrenim]] (za više temperature) nitima. Da bi se učinio nepropusnim impregnirao se najčešće elastomerima dobivenih od prirodnih i sintetskih [[kaučuk]]a. Usprkos navedenim nedostatcima, azbest se vrlo mnogo upotrebljavao za izradu brtava i brtvila, jer je toplinski vrlo otporan. Najpoznatija azbestna brtvila jesu "it ploče", trake, pletenice, a od brtava pleteni prstenovi. Već prema materijalima upotrijebljenim za armiranje i impregnaciju ti su proizvodi do 270 °C.

Brtvilo takve vrste poznato je pod nazivom klingerit (po prvom proizvođaču, austrijskoj tvornici ''R. Klinger''). Klingerit u različitim svojim oblicima jest smjesa vlaknastog azbesta (od 60 do 90%), gume (od 8 do 12%) i nekih mineralnih dodataka, koji se prešaju u obliku ploča. Može podnijeti razmjerno vrlo visoke temperature, pa se upotrebljava za brtvljenje spojeva u dodiru s vlažnom i pregrijanom [[vodena para|vodenom parom]] pod [[tlak]]om, s vrućom vodom, zatim za brtvljenje spojeva u dodiru sa stlačenim (komprimiranim) plinovima, derivatima [[nafta|nafte]], kiselinama i uljem.

=== Guma ===
{{Glavni|Guma}}

Guma je upotrebljiva kao samostalno brtvilo u velikom broju slučajeva. Glavna je njena odlika što se dade vrlo lako elastično deformirati i time prilagoditi obliku brtvene površine već pod malim [[pritisak|pritiscima]]. Ta i ostala njena mehanička, a i kemijska svojstva zavise od [[elastomer]]a koji čine njenu temeljnu tvar, i od vrste dodataka, [[punilo|punila]] i [[materijal]]a kojima može biti armirana. U pogledu kemijske otpornosti gume kao brtvila, obično se razlikuju tipovi neotporne i otporne gume prema djelovanju derivata [[nafta|nafte]]. Pod toplinski otpornim gumama podrazumijevaju se otporne na srednje temperature. Naročito su toplinski otporne gume dobivene od [[silikon]]skih kaučuka, koje su postojane od - 90 °C do + 250 [[celzij|°C]]. I ostala svojstva tih guma izuzetno su povoljna. Osim kao samostalno brtvilo, guma je važna i kao sastojak drugih brtvila. Guma se može ubaciti (inkorporirati) u brtvila [[impregnacija|impregnacijom]] tih brtvila kaučukom i zatim [[Vulkanizacija|vulkanizacijom]], ali i kao posebna obloga.

=== Plastične mase ===
{{Glavni|Plastika}}

Od plastičnih masa za izradu brtvila i brtava upotrebljavaju se mase izrađene na bazi [[termoplast]]a, najviše [[polietilen]]a, [[PVC|polivinilklorida]], poliamida. Brtve od tih materijala obično se izrađuju [[preša]]njem ili brizganjem. Pri tome im se mehanička svojstva mogu poboljšati armiranjem metalnim žicama ili tekstilnim predivom. Za primjenu brtvila i brtava od plastičnih masa važno je kakvoj će vrsti opterećenja oni biti izloženi, jer im je [[čvrstoća]] veoma zavisna od toga (tako im je na primjer čvrstoća na izmjenično-promjenjivo [[savijanje]] svega 15 do 29% od statičke čvrstoće na savijanje, koja se nalazi u granicama od 90 do 120 N/mm2). Osim toga, čvrstoća im je veoma zavisna i od temperature. Zavisnost njihove deformacije od naprezanja nije linearna. Granica elastičnosti im je ispod 40 N/mm2.

Posebno mjesto među termoplastima za brtve i brtvila zauzima [[teflon]]. Njegove prednosti su velika kemijska stabilnost i postojanost na niskim i visokim temperaturama. Upotrebljiv je za brtvljenje na [[temperatura]]ma koje vladaju u postrojenjima koja rade s tekućim zrakom i [[dušik]]om, kao i u onima s razmjerno visokim temperaturama od 250 do 280 °C. Općeniti nedostatak teflona, što se teško obrađuje, dolazi do izražaja i u ovom području primjene. Lakše se obrađuje srodni mu termoplast, takozvani hostaflon. On ima i bolja mehanička svojstva, ali je njegova kemijska postojanost manja.

Važna svojstva [[grafit]]a kao brtvila jesu njegova toplinska postojanost (do 800 °C) i kemijska otpornost, a i dobro antifrikcijsko djelovanje. Međutim, njegova ostala mehanička svojstva nisu povoljna. Kao samostalno brtvilo dobro se može upotrijebiti za brtvljenje spojeva s malom zračnošću među [[dosjed]]nim površinama, naročito među [[navoj]]ima.

Od ostalih materijala na bazi [[ugljik]]a kao brtvila u obzir dolaze proizvodi dobiveni od usitnjenih tvari s velikim sadržajem ugljika i s pomoću različitih veziva (takozvani umjetni ugljeni). Oni imaju znatno veću čvrstoću, a ostala svojstva slična svojstvima grafita. Dosta se upotrebljavaju u izradi takozvanih samopodmazivih brtava. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Elementi strojeva'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Vrste brtvljenja ==
Podjela područja brtvljenja može se izvesti s obzirom na to, da li se radi o brtvljenju dodirom (dodirnom brtvljenju) ili bez toga, da li se radi o brtvljenju spojeva s dijelovima koji se nalaze u relativnom mirovanju ili gibanju, ili kombinirajući ta dva načela. Zbog specifičnosti njegove funkcije, posebno je izdvojeno zaštitno brtvljenje, pa su u to uključeni i slučajevi primjene dodirnog brtvljenja među pokretnim dijelovima u takve svrhe i, iz istih razloga, još i čitavo područje bezdodirnog brtvljenja. Također je posebno izdvojeno i brtvljenje mjehovima i [[membrana]]ma, iako ono često ima samo zaštitnu funkciju.

Brtvljenje među dijelovima koji miruju može se izvesti već navedenim mačinom bez brtava, uz prikladnu obradu dosjednih površina koja obuhvaća fino [[tokarenje]], [[brušenje]] i [[lepanje]]. Prednosti takvog načina brtvljenja jesu mogućnost čestog rastavljanja i sastavljanja spojeva, pri čemu, kako nema brtve, nema ni mogućnosti njenog oštećivanja, niti opasnosti od međusobnog nepovoljnog djelovanja brtve i medija. Nedostatak ovog načina brtvenja jest potreba velikih steznih [[sila]] za sigurnost spoja.

Još jedan način brtvljenja među mirujućim dijelovima bez posebno izrađenih brtava jest kitanje. [[Kit (materijal)|Kitovi]] koji se pri tome upotrebljavaju kao brtvila mogu biti različitog sastava. Pri tome se često upotrebljavaju i različiti ulošci.

Brtva izrađene za dodirno brtvljenje među dijelovima koji miruju mogu se podijeliti na plosnate, profilne i brtve za naglavke (kolčake). Zbog naročitih zahtjeva koje moraju zadovoljavati, brtve za visoke [[tlak]]ove ili vakuume razmatraju se posebno. Sve ove brtve imaju prstenasti oblik. Izrađuju se u komadu ili sastavljaju od traka. Sastavljanje traka se upotrebljava za brtvljenje rastavljivih spojeva, uglavnom s pomoću prirubnica na [[cijev]]ima, zatim spojeva [[aparat]]a, spremnika ([[rezervoar]]a) i slično.

=== Brtve plosnatog oblika ===
Brtve plosnatog oblika ili plosnate brtve mogu biti takozvane meke, slojevite i tvrde. Najčešći materijal mekih brtava je guma, a sadrži i manje količine drugih tvari, kad to dopuštaju pogonske temperature, a traži se dobra prilagodljivost [[dosjed]]nih površina.

Osnovni materijal slojevitih brtava također je mekan i elastičan, ali one imaju uloške koje ih čine čvršćim, ili obloge koje ih čine kemijski postojanim. Kombinacija materijala kojima se to postiže vrlo su brojne. Jedna od takvih brtava s metalnom jezgrom i teflonskom oblogom. Takozvani kostur metalnih slojastih brtava, koji treba preuzeti mehanička opterećenja, izrađen je od [[metal]]a i ispunjen brtvilom.

=== Profilne brtve ===
{{Glavni|Profilna brtva}}

Profilne brtve su brtve koje se, kad su u neopterećenom stanju, dodiruju s brtvenim površinama samo na nekoj liniji. Pri upotrebi ovih brtava brtvene površine nastaju istom pri [[deformacija]]ma koje su posljedica stezanja. Pri tome se razlikuju brtve koje se deformiraju [[elastičnost|elastično]], one koje se deformiraju [[Plastičnost|plastično]], kao i one koje se deformiraju pretežno elastično, odnosno plastično. Također se razlikuju meke i tvrde profilne brtve.

==== Meke profilne brtve ====
{{Glavni|O-prsten}}

Meke profilne brtve (takozvani O-prstenovi) s elastičnim deformacijama su prstenovi od gume dobivene od različitih sintetskih [[kaučuk]]a, već prema zahtjevima koji se postavljaju s obzirom na njihove [[toplina|toplinske]] postojanosti i prema [[tlak]]ovima u [[pogon]]u. Zbog nestišljivosti gume za ispravnu ugradnju ovih brtava mora biti osiguran dovoljan prostor za [[deformacija|deformaciju]]. Utori za njihovu ugradnju mogu imati različite oblike.

=== Brtve za naglavke ===
Brtve za naglavke na [[cijev]]ima razlikuju se već prema tome, da li spoj treba da bude elastičan ili krut. Za brtvljenje elastičnih spojeva kod cijevi s naglavcima upotrebljavaju se prstenaste gumene brtve, koje se pri ugradnji (montaži) utiskuju u kružni prostor između naglavka jedne i ravnog kraja druge cijevi. Ovo brtvljenje dopušta određenu kutnu pokretljivost dijelova u spoju i njihove male uzdužne pomake.

Kruto spajanje cijevi s naglavcima danas se većinom izvodi kao nerastavljivo ([[zavarivanje]]m, [[lemljenje]]m, [[ljepilo|lijepljenjem]]). Pri tome brtvljenje ne dolazi u obzir. Međutim, rastavljivo kruto spajanje naglavcima uz primjenu brtvljenja zadržalo se u nekim slučajevima. Tako se, na primjer, [[vodovod]]ne cijevi od [[sivi lijev|sivog lijeva]] često brtve takozvanim podbijenim brtvama. One se obično sastoje od [[juta|jutenih]] ili [[Kudjelja|kudjeljnih]] pletenica natopljenih [[katran]]om, [[bitumen]]om ili lojem, utisnutih među stijenke naglavka i ravnog dijela cijevi, i [[Olovo (element)|olova]] (ili [[asfalt]]a) s kojim su podbijene, odnosno zalivene s vanjske strane, da bi se održale pod pritiskom. Brtve se i plinske cijevi s naglavcima s navojem. Za to se upotrebljava brtvilo od kudjeljnog vlakna natopljeno minijumom ili kitom za brtvljenje.

=== Brtvljenje vakuuma ===
{{Glavni|Brtvljenje vakuuma}}

Cilj brtvljenja spojeva uređaja i instalacija u kojima vlada [[vakuum]] jest da se spriječi štetno prodiranje zraka u njih. Za brtvljenje vakuuma do oko 98% mogu se upotrijebiti brtvila koja se upotrebljavaju i za brtvljenje pri tlakovima koja se upotrebljavaju i za brtvljenje pri tlakovima iznad atmosferskog, ako su ostali uvjeti jednaki. Pri tome dolaze u obzir plosnate i posebno profilirane brtve od elastičnih materijala. Najveće opterećenje gumenih profiliranih brtava za spojeve izložene djelovanju vakuuma, koji se često rastavljaju, ne treba prelaziti 2,5 N/mm2, dok se inače dopušta 4 N/mm2, zavisno od kakvoće gume. Jedan od načina brtvljenja pri još nižim tlakovima je pomoću brtvene tekućine.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Strojarstvo]]
[[Kategorija:Hidraulika]]
[[Kategorija:Strojevi]]

Meka brtva - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica