WikiSysop: bnz

2022-03-18T22:07:38Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2022. u 22:07
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mehanika tla'''-->'''~~Mehanika tla''', u užem smislu, izučava i opisuje tlo u prostoru na kojem ili unutar kojeg se gradi. S te je strane mehanika tla mlada znanost. Tu se koriste laboratorijske metode ispitivanja te terenske ''in-situ metode'' ispitivanja. Rezultati terenskih ispitivanja često daju točnije rezultate od laboratorijskih.		Mehanika tla''', u užem smislu, izučava i opisuje tlo u prostoru na kojem ili unutar kojeg se gradi. S te je strane mehanika tla mlada znanost. Tu se koriste laboratorijske metode ispitivanja te terenske ''in-situ metode'' ispitivanja. Rezultati terenskih ispitivanja često daju točnije rezultate od laboratorijskih.

	Mehanici tla bliske su grane [[geologija]] i [[fizika]].		Mehanici tla bliske su grane [[geologija]] i [[fizika]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T03:48:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Mehanika tla''', u užem smislu, izučava i opisuje tlo u prostoru na kojem ili unutar kojeg se gradi. S te je strane mehanika tla mlada znanost. Tu se koriste laboratorijske metode ispitivanja te terenske ''in-situ metode'' ispitivanja. Rezultati terenskih ispitivanja često daju točnije rezultate od laboratorijskih.

Mehanici tla bliske su grane [[geologija]] i [[fizika]].

U mehanici tla proučavaju se osobine [[tlo|tla]], tj. važne osobine prema kojima možemo tlo podijeliti te kako ga prema tome možemo iskoristiti (npr. kakvo je tlo povoljno kod gradnje objekata ''(v. [[Građevine]])'', s kakvim tlom se izgrađuje [[brana]] itd.) U svakom slučaju, uspješno definiranje svojstva tla važnih za neki zahvat presudno je za dobro projektno rješenje i uspješan [[geotehnika|geotehnički]] zahvat.

Valja napomenuti da je otac mehanike tla prof. [[Karl von Terzaghi]], koji se bavio proučavanjem tala, osobito nakon što mu je američka vlada donirala potrebnu opremu za takva istraživanja, a sve zbog planiranih letova u svemir.

Također, valja jasno napraviti razliku između '''tla''' i '''stijene'''. Tlo je rahli površinski dio [[Zemljina kora|Zemljine kore]]. S druge strane, stijena je više konsolidirani materijal (pr. [[vapnenanc]], [[dolomit]], [[bazalt]], [[gabro]], [[lapor]] itd.), koji je nastao [[kristalizacija|kristalizacijom]] iz [[magma|magme]] ([[magmatske stijene]]), taloženjem iz vodenih otopina ([[sedimentne stijene]]) te [[metamorfoza|metamorfozom]] već postojećih magmatskih i sedimentnih stijena pod utjecajem visokog [[tlak]]a i [[temperatura|temperature]] ([[metamorfne stijene]]).

Iz ovoga proizlazi da tlo nastaje [[mehaničko trošenje|trošenjem]] stijena (svih vrsta) ''(v. [[postanak tla]])''.

== Osnovne osobine tla ==
[[Tlo]] je [[anizotropno]], [[heterogeno]] i nije linearno elastično. Tlo ima različite osobine od lokacije do lokacije što ovisi o strukturi i građi tla.
* [[struktura tla|struktura]] i građa tla ovise o:
** uvjetima sedimentacije (slijeganja),
** granulometrijskom sastavu,
** minerološkom sastavu,
** opterećenju nadslojem.
=== Tlo kao trofazni sistem ===

[[Datoteka:Trofazni sistem.png|desno|mini|300px|'''Trofazni sistem''' zamišljena obujma tla.]]
Iz analize [[struktura tla|strukture tla]] vidljivo je da se ono sastoji od čestica različite krupnoće i međuprostora tj. pora. Pore u tlu mogu biti ispunjene [[voda|vodom]] ili [[zrak|zrakom]]. Stoga iz tog razloga govorimo o trofaznom sistemu u [[tlo|tlu]]. Ako promotrimo jedinični obujam nekog zamišljenog tla, moguće je, teoretski, taj obujam podijeliti na: obujam čvrstih čestica i obujam šupljina ili pora. Obujam šupljina ili pora je opet moguće podijeliti na pore ispunjene vodom i pore ispunjene zrakom.

=== Parametri tla ===

Parametre tla određuje '''[[gustoća]]'''.
*Za promatran obujam tla možemo definirati:
**gustoću vlažnog uzorka <math>\ \rho= \frac {m}{V}</math>,
**gustoću suhog uzorka <math>\ \rho_d= \frac {m_d}{V}</math>,
**gustoću čvrstih čestica <math>\ \rho_c= \frac {m_d}{V_c}</math>.

{| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" align="right"
|+'''karakteristične vrijednosti osnovnih parametara tla'''
|-
! style="background:#ffdead;" | Parametar tla
! style="background:#efefef;" |[[glina (tlo)|glina]], [[prah]]
! style="background:#efefef;" |[[pijesak]], [[šljunak]]
|-
| <math>\ n </math> <br/> <math>(0<n<1)</math>
| align="center" | 0,4 - 0,7
| align="center" | 0,2 - 0,4
|-
| <math>\ e</math>
| align="center" | 0,7 - 2,5
| align="center" | 0,25 - 0,7
|-
| <math>\ \rho</math> <br/> <math>(g/cm^3)</math>
| align="center" | 1,6 - 2,0
| align="center" | 1,8 - 2,2
|-
| <math>\ \rho_d</math> <br/> <math>(g/cm^3)</math>
| align="center" | 1,2 - 1,8
| align="center" | 1,5 - 2,1
|-
| <math>\ \rho_c</math> <br/> <math>(g/cm^3)</math>
| colspan="2" align="center" | 2,5 - 2,7
|}

Ostala je još relativna gustoća <math>\ D_r</math> koju definiramo preko razlike i omjera različitih koeficijenata pora za isti uzorak. Vlažnost tla <math>\ w</math> se određuje preko [[masa|mase]] do sad spomenutih obujama<math>\ V_{i}</math> ''(v. sliku - trofazni sistem)''.

[[gustoća|Gustoću]] i poroznost [[tlo|tla]] možemo definirati preko zamišljenih obujama tla odn.''(trofaznog sistema)''.

*Osnovne tri veze među obujmima:
**apsolutni porozitet tla - '''porozitet''' - <math>\ n</math>
<math>\ n= \frac {V_p}{V}100\%</math> - predstavlja omjer obujma pora i ukupnog obujma. Porozitet izražavamo u postocima.
**relativni porozitet tla - '''koeficijent pora''' - <math>\ e</math>
<math>\ e= \frac {V_p}{V_c}</math> - predstavlja omjer obujma pora i obujma čvrstih čestica. Koeficijent pora izražavamo u decimalnom broju.
**stupanj zasićenja tla vodom - <math>\ S_r</math>
<math>\ S_r= \frac {V_v}{V_p}100\%</math> - predstavlja omjer obujma vode i obujma pora. Stupanj zasićenja izražavamo u postocima.

== Klasifikacija ==
[[Datoteka:Klasifikacija tla.png|desno|mini|300px|Klasifikacija [[tlo|tla]].]]
U mješavini od koje se sastoji [[tlo]] sadržane su čestice različitih veličina. Dio čestica je vidljiv prostim [[oko|okom]] dok je ostatak vidljiv uz određena povećanja [[optika|optičkim]] uređajima ''(v. [[Elektronski mikroskop]])''. Osobine tla ovise o udjelu pojedinih čestica u ukupnom [[obujam|obujmu]] tla. Pojedine grupe čestica mogu bitno utjecati na osobine tla. Pokazalo se da temeljem nekih osobina tlo možemo svrstati u pojedine grupe. Takovo svrstavanje je svrstavanje tla u tzv. klasifikacione grupe. Svrstavanje se vrši temeljem niza [[eksperiment|eksperimenata]].
Zavisno o djelovanju [[kohezija|kohezivnih]] [[sila]] među česticama tla, [[tlo]] možemo [[klasifikacija tla|klasificirati]] na dvije osnovne klasifikacione grupe: '''koherentna tla''' (vezana) i '''nekoherentna tla''' (ne vezana).

=== Granulometrijska analiza ===
Rezultat granulometrijske analize je granulometrijski dijagram.

=== Konzistentna stanja unutar Atterbergovih granica ===
Rezultat analize konzistentnih stanja je dijagram plastičnosti.

== Efektivna naprezanja σ' ==
Efektivna naprezanja su razlika između totalnih vertikalnih naprezanja i pornog tlaka - ef. nap.=tot.nap.-porni tlak.
Efektivna naprezanja su nemjerljiva izvedena veličina (za razliku od totalnih naprezanja i pornog tlaka) ali sve promjene u tlu kao što su kompresija, distorzija, čvrstoća, uzrokovane su samo promjenom efektivnih naprezanja!

== Teorija konsolidacije ==
== Kapacitet nosivosti tla ==
== Stabilnost klizišta ==
== Istraživanja tla ==
== Vidi još:==
* Srodne discipline i područja:
** [[Geotehnika]]
** [[Geologija]]
** [[Mehanika stijena]]
* [[Tlo]]
* [[Postanak tla]]

{{mrva-geol}}

[[Kategorija:Geologija]]

Mehanika tla - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica