WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-21T20:18:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:MontreGousset001.jpg|mini|desno|250px|[[Sat (instrument)|Sat]] mjeri [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]].]]

[[datoteka:Reloj de pendulo Ansonia C-1904.jpg|mini|desno|250px|Sat s njihalom (klatnom) ili ura njihalica iz 1904., vrlo pouzdana vrsta mehaničkog sata.]]

[[datoteka:Grasshopper-escapement colored.gif|mini|desno|250px|[[Zupčasti prekidač]] koju je konstruirao [[John Harrison]] oko 1722.]]

'''Mehanički sat''' je [[mjerni instrument]] ili [[uređaj]] koji koristi [[Mehanika|mehanički]] [[mehanizam]] koji [[mjerenje|mjeri]] protok [[Vrijeme (fizika)|vremena]]. Pokreće ga [[opruga]] koju se mora [[period]]ično navijati ne bi li satu osigurala potrebnu pokretačku [[energija|energiju]]. [[Sila]] se prenosi putem niza [[zupčanik]]a koji napajaju nemirnicu, balansni kotačić koji [[Titranje|oscilira]] naprijed-nazad stalnom (konstantnom) [[brzina|brzinom]]. Svakim pokretom nemirnice mehanička [[poluga]] pokreće zupčanike u jednom smjeru što pomiče kazaljke sata unaprijed stalnom brzinom. Iz toga razloga svaki mehanički sat proizvodi specifični zvuk ''kucanja''. Mehanički satovi razvili su se u Europi u 17. stoljeću iz ''opružnih'' satova koji su se pojavili u 15. stoljeću. Mehanički satovi nisu tako precizni kao moderni [[Sat (instrument)|kvarcni satovi]] i u pravilu su mnogo skuplji. Danas se nose iz estetskih razloga, kao dio nakita i kao pokazatelj društvenog statusa. <ref> '''Mehanički mehanizam''', [http://www.heta.hr/urarski-leksikon/mehanicki-mehanizam/] "Urarski Leksikon", www.heta.hr/urarski-leksikon, 2015.</ref>

Prvi mehanički satovi pokretani i upravljani istjecanjem [[voda|vode]] ili s [[uteg|utezima]], preko različitih je mehanizama pokazivao vrijeme pomičnim ili okretnim kazaljkama, ali je bio prilično nepouzdan. Pouzdani mehanički satovi su postali tek primjenom mehaničkih [[Titranje|oscilatora]] koji upravljaju [[Ritam|ritmom]] sata. [[Christiaan Huygens]] je 1656. primijenio slobodno [[njihalo]] kao mehanički [[oscilator]], kojega vrijeme njihanja ovisi o duljini niti. Satovi s njihalom (klatnom) ili ure njihalice vrlo su pouzdani, posebno uz mnoge dopune, kao što je automatska dopuna (kompenzacija) promjena duljine njihala zbog promjene [[temperatura|temperature]] i [[tlak]]a zraka, pa su do pojave elektroničkih to bili najtočniji satovi, te su se zadržali do danas. Glavni je nedostatak sata s njihalom i utegom što ne može raditi u pokretu. Huygens je 1674. konstruirao sat pokretan [[opruga|oprugom]] s opružnim mehaničkim oscilatorom, takozvanom nemirnicom ili treptalom, koji može raditi i u pokretu. [[Robert Hooke]] konstruirao je 1876. prvu zaprečnicu ili zapinjač, mehanizam koji pouzdano određuje ritam mehaničkog oscilatora. Tek je to omogućilo konstruiranje pouzdanih satova za rad u pokretu, džepnih i potom ručnih satova. Osobito precizan pokretni mehanički sat naziva se [[Kronometar|kronometrom]], a upotrebljavao se u [[pomorstvo|pomorstvu]] kao osnova za pouzdano određivanje [[navigacija|položaja brodova]], sve do pojave radijskih i satelitskih sustava navigacije.

== Glavni dijelovi ==
Glavni su dijelovi mehaničkog sata pogonski mehanizam ([[uteg]] ili [[opruga]]) koji povremeno treba navijati, oscilator (njihalo ili nemirnica), zaprečnica te sustav zupčanika za prijenos na kazaljke i obavljanje popratnih funkcija sata. Kazaljke (satna ili mala i minutna ili velika) nalaze se na suosnim [[osovina]]ma, a okreću se preko kružne ljestvice, takozvanog brojčanika, koji je tradicijski podijeljen na 12 sati, samo iznimno na 24 sata. U preciznijim izvedbama postoji i sekundna kazaljka, na suosnoj osovini sa satnom i minutnom, ili na posebnoj osovini na praznom dijelu brojčanika i svojim posebnim brojčanikom. Složeniji satovi pokazuju [[datum]]e i [[kalendar]]. Neki mehanički satovi obavljaju i popratne funkcije, na primjer otkucavaju na pune sate, neki na polovice i četvrtine sata, neki zvone u određeno vrijeme (takozvane budilice), a neki sviraju programirane melodije. Neki pokreću figure ljudi ili životinja, a takvi veliki satovi (na zvonicima crkava ili javnih zgrada) vrhunska su ostvarenja mehaničkih automata (igračaka) u kojima se u određeno vrijeme pokreće igrokaz figura i proizvode zvukovi. Mehanički satovi izvode se kao stojeći, zidni, stolni, džepni ili ručni satovi. Kućišta satova često su bila predmet umjetničkog obrta. <ref> '''sat''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54679] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Kronometar ==
{{Glavni|Kronometar}}

'''Kronometar''' je vrlo precizan mehanički sat s [[opruga|oprugom]]. Razvio se pošto je 1735. [[John Harrison]] izradio [[prototip]] [[Sat (instrument)|sata]] s nemirnicom, a od drugih se sličnih satova razlikovao posebnom [[konstrukcija|konstrukcijom]] nemirnice, spiralne opruge i zapornoga mehanizma, što je omogućavalo znatno točnije mjerenje [[Vrijeme (fizika)|vremena]]. Upotrebljavao se kao [[brodski kronometar]] (prvi konstruktor francuski urar [[Pierre Le Roy]], 1769.), prilagođen uvjetima rada na [[brod]]u, [[Kardanski prijenos|kardanski]] ovješen i smješten na [[amortizer]]ima (prigušivač). Danas mehanički kronometar ima uglavno samo [[Povijest|povijesno]] značenje, a vrijeme se vrlo točno određuje [[mjerenje]]m [[frekvencija|frekvencije]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] što ga emitiraju ili apsorbiraju [[atom]]i ili mol[[e]]kule ([[atomski sat]]). <ref> '''kronometar''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=34179] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

[[datoteka:Pocketwatch cutaway drawing.jpg|mini|600px|center|Presjek kroz džepni mehanički sat, gdje se vide glavni dijelovi.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Satovi]]

Mehanički sat - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica