WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-20T03:10:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| status = {{StatusIzumrli|kada=[[40000 BC]]?}}
| naziv = Megalania
| raspon_fosila = [[Kasni Pleistocen]]
| slika = Varanus_priscus_BW.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis = Vjerojatni izgled ''Megalanie''
| regnum = [[Životinja|Animalia]]
| phylum = [[Chordate|Chordata]]
| classis = [[Gmazovi|Reptilia]]
| ordo = [[Squamata]]
| subordo = [[Scleroglossa]]
| infraordo = [[Platynota]]
| superfamilia = [[Varani|Varanoidea]]
| familia = [[Varani|Varanidae]]
| genus = ''Varanus''
| species = '''''V. priscus'''''
| dvoimeno = ''Varanus priscus''
| dvoimeno_autorstvo = [[Richard Owen|Owen]], 1859.
}}
'''Megalania''' (''Varanus priscus'') golemi je izumrli monitorski gušter iz porodice [[Varani]]dae. Bio je dio megafaune koja je naseljavala prostranstva južne [[Australija|Australije]] i tijekom razdoblja [[pleistocen]]a, a smatra se da je do njegova izumiranja došlo otprilike prije 40 000 godina. [[Fosil]]i su pronađeni u [[Južna Australija|Južnoj Australiji]], [[Queensland]] te [[New South Wales|Novom Južnom Walesu]] s time da su relativno rijetki, a do sada nije pronađen cjelokupni kostur.

== Ime ==

Ime ''Megalania prisca'' skovao je engleski biolog i paleontolog sir [[Richard Owen]], a znači „velika drevna lutalica“. Ime je proizišlo iz grčke riječi ēlainō (“lutam”), a jer je slično latinskoj riječi lania (ženski rod riječi “krvnik”), često je dolazilo do zabune i opisivanja ''Megalanie'' kao “velikog drevnog krvnika”.
''Megalania prisca'' je u početku bila svrstana u zaseban rod (''Megalania'') no taj status je upitan jer ga većina znanstvenika smatra sinonimom za rod ''[[Varani|Varanus]]'' koji obuhvaća sve danas živuće monitorske guštere. Kako su imena ''Megalania'' i ''Varanus'' različita roda, došlo je i do promjene epiteta ''prisca'' u ''priscus'' tako da je danas prihvaćeno službeno latinsko ime ''Megalanie'' ''Varanus priscus''.
''Megalania'' se smatra velikim izumrlim rođakom današnjih monitorskih guštera poput [[Komodski varan|Komodo varana]] (''Varanus komodensis''), [[šareni varan|šarenog varana]] (''Varanus varius'') te najvećeg australskog guštera – [[perenti|perentia]] (''Varanus giganteus''). Sličnost se može zamijetiti u građi tijela i lubanje.
[[Datoteka:Varanus_priscus_skull.jpg|Lijevo|mini|250px|Rekonstrukcija lubanje ''Megalanie'', dužina oko 74cm ([[Museum of Science]], [[Boston]])]]

[[Datoteka:Varanus priscus Melbourne Museum.jpg|mini|lijevo|200px|Prikaz ''Varanus priscus-a'' u muzeju [[Melbourne]]a]]

== Fizičke karakteristike ==

Zbog nedostatka kompletnog ili barem gotovo kompletnog kostura teško je odrediti točne dimenzije ovog drevnog guštera. Prema ranijim procjenama, veliki primjerci mogli su doseći i 7 metara dužine sa ukupnom težinom tijela od 600 do 620 kilograma. Novije procjene se razlikuju ovisno o autoru. Danas se uglavnom smatra da je prosječna dužina ''Megalanie'' bila oko 5 metara s težinom od oko 400 kilograma. S tom veličinom ''Megalania'' je najveći do sada poznati gušter. ''Megalania'' je bila slična današnjem [[Komodski varan|Komodo varanu]] no bila je robusnija i imala je nešto kraći rep i zube koji su bili zakrivljeniji i rjeđe raspoređeni nego u današnjeg Komodo varana. Poput današnjih varana i drevna ''Megalania'' imala je vrlo snažne kandže na nogama.

== Prehrana ==
Sudeći prema veličini, ''Megalania'' se hranila srednje velikim i velikim životinjama što je vjerojatno povremeno uključivalo i velike tobolčare poput [[Diprotodon|Diprotodona]] (veličine današnjeg nosoroga) te ostale guštere, manje sisavce te ptice i njihova jaja i mlade. Smatra se da je ovaj gušter bio [[apex predator]] te da nije imao prirodnih neprijatelja iako je dijelio barem dio svog životnog prostora s [[marsupialni lav|marsupialnim lavom]] (''Thylacoleo carnifex''), velikim karnivornim tobolčarem koji je također živio u [[Australija|Australiji]] tijekom pleistocena i za kojeg je poznato da je lovio velike životinje. Poput današnjeg [[Komodski varan|Komodo varana]], vrlo vjerojatno je i ''Megalania'' lovila iz zasjede te bila proždrljiva i hranila se lešinama. Nastanjivala je travnjake i šume, a neki znanstvenici ne isključuju mogućnost i da je bila djelomično vezana za vodu.

== Otrov ==
Poznato je da danas živući monitorni gušteri ponekad ubijaju svoj plijen otrovnim ugrizom jer su njihova usta idealan medij za razvoj mnogih patogenih bakterija. Varani naime imaju specifičan položaj zuba s obzirom na zubno meso zbog čega konstantno dolazi do njegovog ranjavanja i krvarenja.
Istraživanja su pokazala da neki članovi roda ''[[Varani|Varanus]]'' u svojim ustima posjeduju i otrovne žlijezde pa je itekako moguće da je i ''Megalania'' imala takve tvorbe. Ukoliko je to istina, to bi ju činilo najvećim do sada poznatim otrovnim kralježnjakom.

== Kriptozoologija ==
Iako postoje priče iz [[Australija|Australije]] i [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] o susretima ljudi s životinjom koja nalikuje na ''Megalaniu'', nestancima krupne i sitne stoke te tragovima u blatu, ne postoje čvrsti dokazi koji bi potkrepljivali takve tvrdnje. [[Rex Gilroy]], poznati australski kriptozoolog je 2009. godine zajedno s herpentologom Tonyjem Gerardom i stručnjakom za australsku divljinu Garyjem Opitom organizirao ekspediciju koja je za cilj imala pronaći čvrste dokaze o postojanju Megalanie. Ekspedicija je poslana u [[Nacionalni park]] [[Wollemi]] u [[New South Wales|Novom Južnom Walesu]]. Postavljeni su mamci i kamere koje su trebala zabilježiti eventualne aktivnosti. Ekspedicija međutim, nije pronašla nikakve dokaze o postojanju Megalanie. Mogućnost da drevna ''Megalania'' i danas luta negdje u nepristupačnim dijelovima [[Australija|Australije]] spada u područje [[kriptozoologija|kriptozoologije]].

==Vanjske poveznice==
*http://www.museum.vic.gov.au/prehistoric/mammals/megalania_prisca.html
*http://www.environment.sa.gov.au/parks/sanpr/naracoortecaves/ea6.html

[[Kategorija:Varani]]

Megalania - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica