WikiSysop u (test) 04:02, 8. prosinac 2024.

2024-12-08T04:02:32Z

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2024. u 04:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Megafauna'''-->{{Neprovjereno}}~~
	[[Datoteka:Elephant near ndutu.jpg\|thumb\|right\|''[[Loxodonta africana]]'', najveća kopnena životinja na Zemlji.]]		[[Datoteka:Elephant near ndutu.jpg\|thumb\|right\|''[[Loxodonta africana]]'', najveća kopnena životinja na Zemlji.]]
	'''Megafauna''' ([[Grčki jezik\|grč.]] ''megas'' "velik" + [[Latinski jezik\|lat.]] ''fauna'' "životinja") su velike, vrlo velike ili ogromne životinje. Njihova uobičajena definicija je težina od 45 kilograma.<ref name=defense>Defense of the Earth. [http://www.ukzn.ac.za/Biology/Uploads/69cd30f3-52c3-4f28-8c2c-3a99d006ab84/biol104lect6.pdf ''Past consequences of climate change: Evolutionary history of the mammals''.]</ref><ref name=corlett>Corlett, R. T. (2006). [http://www.atbio.org/tn_v17_n3_Sept_2006.pdf Megafaunal extinctions in tropical Asia]. ''Tropinet'' 17 (3): 1–3.</ref> Time u megafaunu spadaju mnoge životinje koje se inače ne smatraju vrlo velikim, poput [[Crveni klokan\|crvenog klokana]], ali i čovjeka.		'''Megafauna''' ([[Grčki jezik\|grč.]] ''megas'' "velik" + [[Latinski jezik\|lat.]] ''fauna'' "životinja") su velike, vrlo velike ili ogromne životinje. Njihova uobičajena definicija je težina od 45 kilograma.<ref name=defense>Defense of the Earth. [http://www.ukzn.ac.za/Biology/Uploads/69cd30f3-52c3-4f28-8c2c-3a99d006ab84/biol104lect6.pdf ''Past consequences of climate change: Evolutionary history of the mammals''.]</ref><ref name=corlett>Corlett, R. T. (2006). [http://www.atbio.org/tn_v17_n3_Sept_2006.pdf Megafaunal extinctions in tropical Asia]. ''Tropinet'' 17 (3): 1–3.</ref> Time u megafaunu spadaju mnoge životinje koje se inače ne smatraju vrlo velikim, poput [[Crveni klokan\|crvenog klokana]], ali i čovjeka.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T07:12:44Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 07:12
Redak 15:		Redak 15:
	== Masovna izumiranja ==		== Masovna izumiranja ==

	Jedno vrlo poznato [[izumiranje]] megafaune, [[holocen]]sko izumiranje, se desilo na kraju zadnjeg ledenog doba. Tada su izumrle mnoge velike životinje [[Ledeno doba\|ledenog doba]], poput [[Dlakavi mamut\|dlakavog mamuta]] u [[Sjeverna Amerika\|Sjevernoj Americi]] i na sjeveru [[euroazija\|Euroazije]]. Postoje razni mogući razlozi tom izumiranju, poput izlova od strane čovjeka, promjene klime, bolesti, udara meteorita i druge. Međutim, ovo izumiranje pri kraju [[pleistocen]]a je bilo samo jedno od više izumiranja megafaune koja su se odigrala u zadnjih 50 000 godina na većini površine Zemlje, s tim da su [[Afrika]] i [[Azija]] dobrim dijelom bile pošteđene. Izvan Euroazije su se izumiranja megafaune dešavala kontinent po kontinent, slijedeći širenje ljudi po svijetu i nema veze sa klimom.<ref name = "Martin">{{~~cite book~~		Jedno vrlo poznato [[izumiranje]] megafaune, [[holocen]]sko izumiranje, se desilo na kraju zadnjeg ledenog doba. Tada su izumrle mnoge velike životinje [[Ledeno doba\|ledenog doba]], poput [[Dlakavi mamut\|dlakavog mamuta]] u [[Sjeverna Amerika\|Sjevernoj Americi]] i na sjeveru [[euroazija\|Euroazije]]. Postoje razni mogući razlozi tom izumiranju, poput izlova od strane čovjeka, promjene klime, bolesti, udara meteorita i druge. Međutim, ovo izumiranje pri kraju [[pleistocen]]a je bilo samo jedno od više izumiranja megafaune koja su se odigrala u zadnjih 50 000 godina na većini površine Zemlje, s tim da su [[Afrika]] i [[Azija]] dobrim dijelom bile pošteđene. Izvan Euroazije su se izumiranja megafaune dešavala kontinent po kontinent, slijedeći širenje ljudi po svijetu i nema veze sa klimom.<ref name = "Martin">{{Citiranje knjige
	\| last = Martin		\| last = Martin
	\| first = P. S.		\| first = P. S.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T22:56:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Neprovjereno}}
[[Datoteka:Elephant near ndutu.jpg|thumb|right|''[[Loxodonta africana]]'', najveća kopnena životinja na Zemlji.]]
'''Megafauna''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''megas'' "velik" + [[Latinski jezik|lat.]] ''fauna'' "životinja") su velike, vrlo velike ili ogromne životinje. Njihova uobičajena definicija je težina od 45 kilograma.<ref name=defense>Defense of the Earth. [http://www.ukzn.ac.za/Biology/Uploads/69cd30f3-52c3-4f28-8c2c-3a99d006ab84/biol104lect6.pdf ''Past consequences of climate change: Evolutionary history of the mammals''.]</ref><ref name=corlett>Corlett, R. T. (2006). [http://www.atbio.org/tn_v17_n3_Sept_2006.pdf Megafaunal extinctions in tropical Asia]. ''Tropinet'' 17 (3): 1–3.</ref> Time u megafaunu spadaju mnoge životinje koje se inače ne smatraju vrlo velikim, poput [[Crveni klokan|crvenog klokana]], ali i čovjeka.

Ovaj termin se najčešće koristi da bi se opisale životinje koje su dosta veće od čovjeka, ali nisu pripitomljene. Njega se posebno povezuje sa pleistocenskom megafaunom — divovskim kopnenim životinjama poput mamuta, dlakavih nosoroga i sl.<ref>[http://www.museum.state.il.us/exhibits/larson/ice_age_animals.html# Ice Age Animals]. Illinois State Museum</ref> Također se koristi za najveće moderne divlje životinje, posebno za [[slon]]a, [[žirafa|žirafu]], [[Nilski konj|nilskog konja]], [[nosorog]]e, [[los]]a, [[kondor]]a, itd.

Osim toga se često koristi za neke divovske vodene životinje, posebno [[kit]]ove, za bilo koje veće divlje ili pripitomljene životinje poput većih antilopa i [[goveda]], kao i za [[dinosaur]]e i druge izumrle divovske gmazove.

Ovaj termin se ponekad koristi za opisivanje životinja (obično izumrlih) koje su veće u odnosu na češći ili jedini preživjeli oblik te životinje, npr. za vilin konjica iz perioda [[Karbon (geološko razdoblje)|karbona]] koji je imao raspon [[krilo|krila]] od 1 m.

== Ekološka strategija ==

Megafauna — u smislu najvećih [[sisavac]]a i [[ptica]] — se uglavnom oslanja na dug [[život]], spor rast populacije, nisku stopu [[smrt]]nosti, malo ili nijednog prirodnog grabežljivca koji je u stanju ubiti odrasle. Ove karakteristike ih čine vrlo ranjivima na ubijanje od strane ljudi.

== Masovna izumiranja ==

Jedno vrlo poznato [[izumiranje]] megafaune, [[holocen]]sko izumiranje, se desilo na kraju zadnjeg ledenog doba. Tada su izumrle mnoge velike životinje [[Ledeno doba|ledenog doba]], poput [[Dlakavi mamut|dlakavog mamuta]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i na sjeveru [[euroazija|Euroazije]]. Postoje razni mogući razlozi tom izumiranju, poput izlova od strane čovjeka, promjene klime, bolesti, udara meteorita i druge. Međutim, ovo izumiranje pri kraju [[pleistocen]]a je bilo samo jedno od više izumiranja megafaune koja su se odigrala u zadnjih 50 000 godina na većini površine Zemlje, s tim da su [[Afrika]] i [[Azija]] dobrim dijelom bile pošteđene. Izvan Euroazije su se izumiranja megafaune dešavala kontinent po kontinent, slijedeći širenje ljudi po svijetu i nema veze sa klimom.<ref name = "Martin">{{cite book
| last = Martin
| first = P. S.
| authorlink =
| title = Twilight of the Mammoths: Ice Age Extinctions and the Rewilding of America
| publisher = [[University of California Press]]
| year = 2005
| location =
| contribution = Chapter 6, Deadly Syncopation
| pages = 118–128
| url = http://books.google.com/books?id=eThoCsL1hRAC
| id =
| isbn = 0520231414}}</ref><ref name = "Burney">{{cite journal
| last = Burney
| first = D. A.
| authorlink =
| coauthors = Flannery, T. F.
| title = Fifty millennia of catastrophic extinctions after human contact
| journal = Trends in Ecology & Evolution
| volume = 20
| issue = 7
| pages = 395–401
| publisher = [[Elsevier]]
| date = July 2005
| url = http://www.anthropology.hawaii.edu/Field%20Schools/Kauai/Publications/Publication%204.pdf
| doi = 10.1016/j.tree.2005.04.022
| id =
| accessdate = 2009-06-12
| pmid = 16701402|archiveurl=http://web.archive.org/20090918025724/www.anthropology.hawaii.edu/Field%20Schools/Kauai/Publications/Publication%204.pdf|archivedate=2009-09-18}}</ref> [[Australija]] je prva pogođena prije oko 50 000 godina, potom su slijedili [[Solomonski otoci]] prije 30 000 godina, Amerike prije 13 000 godina, [[Kipar]] prije 9000 godina, [[Antili]] prije 6000 godina, [[Nova Kaledonija]] prije 3000 godina, [[Madagaskar]] prije 2000 godina, [[Novi Zeland]] prije 800 godina, [[Maskareni]] prije 400 godina i [[Komandorski otoci]] prije 250 godina. Zapravo, skoro svi izolirani otoci imaju primjer nekog izumiranja nakon dolaska ''[[Homo sapiens]]a''. (Na većini tih otoka, kao na [[Havaji]]ma, velike životinje nikada nisu živjele, pa su tu izumrle vrste manje.)

Nastavljeni izlov i uništavanje staništa je dovelo do još izumiranja megafaune u nedavnoj prošlosti i oni se smatraju velikom opašnošću za životinje i u budućnosti.

Brojna masovna izumiranja su se odigrala ranije u Zemljinoj povijesti, kada je jedan dio ili sva megafauna tog vremena također izumrla. Najpoznatije je izumiranje dinosaura krajem krede. Međutim, ta ranija izumiranja su bila globalnija i nisu obuhvaćala samo megafaunu; npr. mnoge [[biljke]], vodeni [[beskralježnjaci]] i [[plankton]]i su nestali zajedno sa dinosaurima.

== Primjeri ==
Ispod su važni primjeri megafaune (u smislu velike životinje):

*razred [[sisavci|Mammalia]]
**infrarazred [[tobolčari|Metatheria]]
***red [[Diprotodontia]]
****[[Crveni klokan]] (''Macropus rufus'') je najveći živi australski sisavac i tobolčar koji može težiti do 85 kilograma. Međutim, njegov izumrli srodnik, ''[[Procoptodon goliah]]'' je dostizao 230 kilograma, a najveći tobolčar svih vremena je bio ''[[Diprotodon]]'' (mogao je težiti do 2750 kg). Izumrli psoglavi vučak (160 kg) je bio mnogo veći od današnjih tobolčara mesoždera.
**infrarazred [[Viši sisavci|Eutheria]]
***nadred [[Afrotheria]]
****red [[surlaši|Proboscidea]]
*****[[Slon]]ovi su najveće kopnene životinje. Oni i njihovi srodnici su nastali u Africi, ali donedavno su imali skoro kozmopolitsku rasprostranjenost. [[Afrički slon]] je u ramenima visok 4,3 metra i težak je do 13 tona. Među nedavno izumrlim surlašima su mamuti (''Mammuthus''), koji su bliži slonovima, i mastodonti (''Mammut'') koji su u daljem srodstvu s njima.
****red [[Sirene (životinje)|Sirenia]]
*****Najveća sirena je [[karipski lamantin]] (''Trichechus manatus''), težak do 1500 kg. [[Stellerova morska krava]] (''Hydrodamalis gigas'') je bila vjerojatno pet puta masivnija, ali su je ljudi istrijebili 27 godina nakon njenog otkrića na [[Komandorski otoci|komandorskim otocima]], [[1741.]] godine. U pretpovijesti je ona živjela i na obalama sjeveroistočne [[azija|Azije]] i sjeverozapadne [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; onda su je istrijebili [[aboridžini]].
***podred [[Xenarthra]]
****red [[pasanci|Cingulata]]
*****Pripadnici [[Glyptodontidae]] su bili grupa velikih i oklopnih životinja sličnih ankilosaurima. U srodstvu su sa današnjim pasancima. Evoluirali su u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], invazirali su Sjevernu Ameriku i izumrli su na kraju epohe pleistocena.
****red [[krezubice|Pilosa]]
*****Neki pripadnici podreda [[Folivora]] su bili spore kopnene životinje, kao i gliptodonti. I oni su dospjeli do Sjeverne Amerike i proširili su se dalje na sjever. Najveći od njih, ''[[Megatherium]]'' i ''[[Eremotherium]]'', su dostizali veličinu koja se mogla mjeriti sa veličinom današnjih slonova.
***nadred [[Euarchontoglires]]
****red [[primati|Primates]]
*****Najveći živi primat, težak do 266 kg, je gorila (''[[Gorilla beringei]]'' i ''[[Gorilla gorilla]]'', sa tri ili četiri podvrste koje su kritično ugrožene). Izumrli ''[[Archaeoindris]]'' je dostizao sličnu veličinu, dok je ''[[Gigantopithecus]]'' iz jugoistočne Azije, moguće, bio nekoliko puta veći.
****red [[Glodavci|Rodentia]]
*****Postojeća [[kapibara]] (''Hydrochoerus hydrochaeris'') iz Južne Amerike, najveći glodavac na svijetu, teži do 65 kg. Neke sjeverne nedavno izumrle forme su bile veće: ''[[Neochoerus pinckneyi]]'' je bila oko 40% teža; ''[[Castoroides ohioensis]]'' je bio sličan. Izumrla ''[[Amblyrhiza inundata]]'' sa nekoliko karipskih otoka je možda bila i veća. Međutim, prije nekoliko milijuna godina, u Južnoj Americi su živili mnogo veći glodavci. ''[[Phoberomys pattersoni]]'', poznat od jednog gotovo potpunog skeleta, je vjerojatno dostizao 700 kg. Nepotpuni ostaci vrste ''[[Josephoartigasia monesi]]'' pokazuju da je ona možda težila i više od jedne tone.
***nadred [[Laurasiatheria]]
****red [[zvijeri|Carnivora]]
*****U velike mačke spadaju, između ostalih, [[tigar]] (''Panthera tigris'') i [[lav]] (''Panthera leo''). Najveća podvrsta, teška do 306 kg, je [[sibirski tigar]] (''P. tigris altaica'') prema [[Bregmannovo pravilo|Bergmannovom pravilu]]. Pripadnici roda ''[[Panthera]]'' su prepoznatljivi po morfološkim osobinama koje im omogućavaju rikanje. U veće izumrle mačke spadaju [[američki lav]], (''Panthera leo atrox'') i južnoamerički [[sabljozubi tigar]].
*****[[Medvjedi]] su veliki mesožderi podreda [[Caniformia]]. Najveći živući su [[polarni medvjed]] (''Ursus maritimus'') težak 680 kg i podvrsta [[Mrki medvjed|mrkog medvjeda]], ''Ursus arctos middendorffi'', slične veličine po Bregmannovom pravilu. Izumrli ''[[Arctodus simus]]'' iz Sjeverne Amerike je bio najveći kopneni grabežljivac tijekom pleistocena i dostizao je 1136 kg.
*****[[Perajari]] su vodene životinje koje su evoluirale od svojih srodnika medvjeda. [[Južni morski slon]] (''Mirounga leonina'') sa [[Antarktik]]a je najveći mesožder svih vremena, a mužjaci mogu dostići 6-7 metara duljine.
****red [[neparnoprstaši|Perissodactyla]]
*****[[Tapir]]i su biljožderi sa kratkom surlom, sliče svinjama i malo su se promijenili u zadnjih 20 milijuna godina. Nastanjuju tropske kišne šume jugoistočne Azije i Južne i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] i u njih spadaju najveće kopnene životinje dvije spomenute regije.Postoje četiri vrste.
*****[[Nosorozi]] su neparnoprstaši sa rogovima od keratina, istog proteina od kojeg se sastoji kosa. Oni su među najvećim živućim kopnenim sisavcima, odmah poslije slonova (nilski konji su malo manji). Tri ili pet postojećih vrsta je kritično ugroženo. Njihovi srednjoazijski srodnici, [[Indricotheriinae|indrikoteri]] su bili najveći kopneni sisavci svih vremena.
****red [[parnoprstaši|Artiodactyla]]
*****[[Žirafe]] (''Giraffa camelopardalis'') su najviše kopnene životinje i dostižu visinu od 6 m.
*****U [[Bovinae|goveda]] spadaju najveće preživjele kopnene životinje Europe i Sjeverne Amerike. [[Indijski bivo]] (''Bubalis arnee''), [[bizoni]] (''[[Bison bison]]'' i ''[[Bison bonasus|B. bonasus]]''), i [[gaur]] (''Bos gaurus'') mogu dostići težinu od preko 900 kg.
*****[[Nilski konj]] (''Hippopotamus amphibius'') je najteži parnoprstaš; on i kritično ugroženi [[patuljasti vodenkonj]] (''Choeropsis liberiensis'') se smatraju najbližim srodnicima kitova.
****red [[kitovi|Cetacea]]
*****[[Cetacea|Kitovi, delfini i pliskavice]] su vodeni sisavci. [[Plavi kit]] (''Balaenoptera musculus'') je najveći od njih i najveća životinja koja je ikada živjela. [[Ulješura]] (''Physeter macrocephalus'') je najveći [[Kitovi zubani|kit zuban]], kao i najglasnija životinja i ima najveći [[mozak]] (pet puta je veći od čovjekovog). [[Kit ubojica]] (''Orcinus orca'') je najveći delfin.
*razred [[ptice|Aves]]
**red [[nojevke|Struthioniformes]]
***Nojevke su jedna drevna i raznolika grupa [[ptica neletačica]] koje se mogu naći u raznim dijelovima svijeta jer je prije bio samo jedan, [[Gondwana]]. Najveću pticu na svijetu, [[noj]]a (''Struthio camelus''), prevazilazi izumrli ''[[Aepyornis]]'' sa Madagaskara, najteži u grupi, kao i izumrli ''[[Dinornis]]'' sa Novog Zelanda, najviši, koji je mogao narasti do 3,4 m visine. Oni su primjer [[Otočni gigantizam|otočnog gigantizma]].
**red [[patkarice|Anseriformes]]
***Izumrli pripadnici [[Dromornithidae]] iz Australije, poput ''[[Dromornis]]a'' su možda prelazili u veličini i nojevke. (Zbog svoje male veličine za kontinent i svoje izoliranosti, Australija se ponekada naziva najvećim otokom na svijetu; time bi ove vrste također mogli biti otočni divovi.)
*razred [[gmazovi|Reptilia]]
**red [[krokodili|Crocodilia]]
***[[Pravi aligatori]] i [[krokodili]] su veliki poluvodeni gmazovi, od kojih je najveći [[morski krokodil]] (''Crocodylus porosus''), koji može težiti 1360 kg. Daleki preci krokodila i njihovi srodnici su dominirali svijetom u kasnom trijasu, sve dok neobjašnjivo izumiranje na prelazu u juru nije dopustila da ih dinosauri preteknu.
**red [[Saurischia]]
***U pripadnike Saurischia iz jure i krede spadaju [[Sauropoda|sauropodi]], najduže (dugi do 40 m) i najteže kopnene životinje ikada (''[[Argentinosaurus]]'' je dostizao 80-100 metričkih tona ili 90-110 kratkih tona), kao i teropodi, najveći kopneni grabežljivci (''[[Spinosaurus]]'' je težio 7-9 tona).
**red [[ljuskaši|Squamata]]
***Dok najveći gušter na svijetu, komodski varan, može dostići duljinu od 3 metra, njegov izumrli australski srodnik ''[[Megalania]]'' je možda bila dvostruko duža. Srodnici ovih varana, mososauri, su bili glavni morski grabežljivci tijekom krede.
***Najtežom postojećom zmijom se smatra ''[[Eunectes murinus]]'' dok se ''[[Python reticulatus]]'' (do 8,7 m) smatra najdužom. Jedna izumrla [[pliocen]]ska australska vrsta roda ''[[Liasis]]'' je dostizala duljinu od 10 m, dok je ''[[Titanboa]]'' iz [[paleocen]]ske Južne Amerike rasla 12-15 m, a procjenjuje se da je težila oko 1135 [[kilogram]]a.
**red [[kornjače|Testudines]]
***Najveća kornjača na svijetu je kritično ugrožena [[sedmopruga usminjača]] (''Dermochelys coriacea''), koja može težiti do 900 kg. Od ostalih kornjača se razlikuje po tome što joj nedostaje koštani oklop. Najveće kopnene kornjače su [[galapagoška kornjača]] (''Geochelone nigra'') i ''[[Geochelone gigantea]]'', koje teže do 300 kg.
*razred [[zrakoperke|Actinopterygii]]
**red [[četverozupke|Tetraodontiformes]]
***Najveća živuća koštunjača je [[veliki bucanj]] (''Mola mola''), čija je prosječna težina 1000 kg. Iako je filogenetski on koštunjača, njegov skelet se uglavnom sastoji od hrskavice, koja je mekša od kosti. Ima tijelo oblika diska i opkreće se svojim velikim perajama; hrani se uglavnom meduzama.
**red [[jesetre|Acipenseriformes]]
***Kritično ugrožena [[moruna]] (''Huso huso''), koja može težiti 1476 kg, najveća je jesetra i smatra se najvećom ribom koja se iz mora seli u slatke vode radi razmnožavanja.
**red [[somovke|Siluriformes]]
***Kritično ugroženi ''[[Pangasianodon gigas]]'', koji može težiti do 293 kg, se obično smatra najvećom slatkovodnom ribom.
*razred [[hrskavičnjače|Chondrichthyes]]
**red [[psine|Lamniformes]]
***Najveća živuća riba mesožder je [[velika bijela psina]] (''Carcharodon carcharias''), koja dostiže težinu od 2240 kg. Njezin izumrli srodnik ''[[Megalodon]]'' je bio dug skoro 20,3 metara i time je najveći morski pas i najveća riba grabežljivac svih vremena.
**red [[Orectolobiformes]]
***Najveći morski pas svijetu, riba hrskavičnjača, je [[kitopsina]] (''Rhincodon typus''), koja može preći težinu od 21,5 tona. Hrani se planktonom.
**red [[Prave raže|Rajiformes]]
***[[Manta]] (''Manta birostis'') je još jedna riba koja se hrani planktonom i najveća je raža jer može dostići težinu od 2300 kg.
*razred [[glavonošci|Cephalopoda]]
**red [[Lignje|Teuthida]]
***Brojna dubokomorska bića pokazuju [[dubokomorski gigantizam]]. U njih spadaju [[divovska lignja]] (''Architeuthis'') i [[orijaška lignja]] (''Mesonychoteuthis hamiltoni''); za obje se smatra (iako ih se rijetko nađe) da dostižu duljinu od 12 m ili više. Ova druga je najveći [[beskralješnjaci|bezkralježnjak]] na svijetu i ima najveće oči na svijetu. Ulješure love obje ove vrste.

== Galerija ==
=== Izumrli ===
<gallery>
Datoteka:Dunkleosteus BW.jpg|''[[Dunkleosteus]]'' (10 m) je bila divovska riba iz perioda [[Devon|devona]].
Datoteka:Leedsi&Liopl DB.jpg|''[[Liopleurodon|Liopleurodon ferox]]'' (desno) krade hranu vrsti ''[[Leedsichthys|Leedsichthys problematicus]]'' ([[Jura (geološko razdoblje)|jura]]).
Datoteka:Dollosaurus12 copy.jpg|Konstrukcija [[Mozasauri|mozasaura]] ([[jura]])
Datoteka:Megalodon scale1.png|''[[Megalodon|C. megalodon]]'' sa [[Kitopsina|kitopsinom]], [[Velika bijela psina|velikom bijelom psinom]] i [[Čovjek|čovjekom]].
Datoteka:Dimetr eryopsDB.jpg|''[[Dimetrodon]]'' i ''[[Eryops]]'' iz ranog [[Perm|perma]] ([[Sjeverna Amerika]]).
Datoteka:Macronaria scrubbed enh.jpg|Razni sauropodi, s lijeva na desno: ''[[Camarasaurus]]'', ''[[Brachiosaurus]]'', ''[[Giraffatitan]]'', ''[[Euhelopus]]''.
Datoteka:Spinosaurus BW2.png|Konstrukcija [[Spinosaurus|spinosaurusa]] ([[kreta]]).
Datoteka:Tyrannosaurus BW.jpg|Restauracija ''[[Tiranosaur|tiranosaura]]'' (kasna [[Kreda (geološko razdoblje)|kreda]]).
Datoteka:Titanoboa 1 (7684792594).jpg|[[Titanoboa]] je bila najveća [[Zmije|zmija]], ujedno i [[Gmazovi|gmaz]] na svijetu.
Datoteka:Argentavis magnificens.JPG|''[[Argentavis]]'' iz kasnog [[Miocen|miocena]] je imao raspon krila od 8 m.
Datoteka:Titanis07DB.jpg|''[[Titanis|Titanis walleri]]'', posljednji (i jedini sjevernoamerički) pripadnik [[Phorusrhacidae]].
Datoteka:Diprotodon optatum (2).jpg|''[[Diprotodon]]'' je bio najveći [[tobolčar]] svih vremena.
Datoteka:Megatherum DB.jpg|''[[Megatherium]]'' iz [[Pleistocen|pleistocena]] ([[Južna Amerika]]).
Datoteka:Toxodon skeleton in BA.JPG|''[[Toxodon]]'' je bio jedan od najvećih i posljednjih južnoameričkih pripadnika [[Notoungulata]].
Datoteka:PantheraLeoAtrox1.jpg|[[Američki lav]] je izumro prije oko 10 000 godina.
Datoteka:Columbian mammoth.JPG|Pleistocenski [[mamuti]] poput ''[[M. columbi]]'' su nastanjivali sjevernu hemisferu.
Datoteka:Giant Haasts eagle attacking New Zealand moa.jpg|[[Haastov orao]] (na slici napada [[moe]]) je najveći poznati orao.
Datoteka:"Benjamin".jpg|[[Psoglavi vučak]] je bio najveći pripadnik [[Dasyuromorphia]].
</gallery>

=== Preživjeli ===
<gallery>
Datoteka:Bristol.zoo.western.lowland.gorilla.arp.jpg|[[Gorila]] je najveći i jedan od najugroženijih primata na Zemlji.
Datoteka:Tiger in the snow at the Detroit Zoo March 2008 pic 2.jpg|[[Sibirski tigar]] je najveća živuća mačka.
Datoteka:Polar Bear 2004-11-15.jpg|[[Polarni medvjed|Polarni medvjedi]] su najveći medvjedi.
Datoteka:Content sow.jpg|[[Mrki medvjed]] je najveći šumski grabežljivac.
Datoteka:Ostafrikanisches Spitzmaulnashorn.JPG|Kritično ugroženi [[Crni nosorog]] naraste do 14 stopa dužine.
Datoteka:Taurotragus derbianus.jpg|''[[Taurotragus derbianus]]'' je najveća antilopa na svijetu.
Datoteka:Nijlpaard.jpg|[[Nilski konj]] su najteži [[parnoprstaš]].
Datoteka:Killerwhales jumping.jpg|[[Orka]] je najveći delfin.
Datoteka:Strauss m Tanzania.jpg|[[Noj]] je najteža ptica.
Datoteka:SaltwaterCrocodile('Maximo').jpg|[[Morski krokodil]] može težiti do 770 kilograma.
Datoteka:Komodo dragon Varanus komodoensis Ragunan Zoo 2.JPG|[[Komodski varan]] je najveći gušter.
Datoteka:Eunectes murinus2.jpg|[[Anakonde|Anakonda]] je najveća [[Zmije|zmija]] na svijetu.
Datoteka:Mola-mola-Lisboa-20051020.jpg|U porodicu [[Molidae]] spadaju najveće [[koštunjače]].
Datoteka:Manta birostris-Thailand.jpg|[[Manta]] je najveća raža.
Datoteka:Fin whale from air.jpg|[[Plavetni kit]] je najveći [[Sisavci|sisavac]] na svijetu.
Datoteka:Plesiosaur on land.jpg|[[Plesiosauri|Plesiosaur]] je najveća životinja na svijetu koja živi još od razdoblja [[Jura|jure]].
Datoteka:Lates niloticus 2.jpg|''[[Lates niloticus]]'' je jedna od najvećih slatkovodnih [[riba]].
Datoteka:Giant Squid NASA.jpg|[[Divovska lignja]] je drugi najveći [[glavonožac]].
</gallery>

== Vidi ==
* [[Dubokomorski gigantizam]]
* [[Otočna patuljastost]]
* [[Otočni gigantizam]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Životinje]]
[[Kategorija:Evolucija]]

Megafauna - Povijest promjena

WikiSysop u (test) 04:02, 8. prosinac 2024.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica