Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

2026-03-10T03:55:38Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:55
Redak 101:		Redak 101:
	::* vrsta ''[[Ailuropoda melanoleuca]]'', [[veliki panda]]		::* vrsta ''[[Ailuropoda melanoleuca]]'', [[veliki panda]]

	~~{{Wikivrste\|Ursidae}}~~

	[[Kategorija:Zvijeri]]		[[Kategorija:Zvijeri]]
	[[Kategorija:Medvjedi\| ]]		[[Kategorija:Medvjedi\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T03:13:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Medvjedi
| slika = Ours brun parcanimalierpyrenees 3.jpg
| slika_širina = 220px
| slika_opis = [[Smeđi medvjed]]
| raspon_fosila = [[Eocen]] (38 [[Megaanum|Ma]]) – danas
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Zvijeri|Carnivora]]
| familia = '''Ursidae'''
| familia_autorstvo = [[Johann Fischer von Waldheim|G. Fischer de Waldheim]], [[1817.]]
| razdioba_stupanj = [[Potporodica|Potporodice]]
| razdioba = {{plainlist|
* {{extinct}}[[Amphicynodontinae]] 
* {{extinct}}[[Hemicyoninae]] 
* {{extinct}}[[Ursavini|Ursavinae]] 
* {{extinct}}[[Agriotheriinae]] 
* [[Ailuropodinae]] 
* [[Tremarctinae]] 
* [[Ursinae]]
... vidi [[#Sistematizacija|u tekstu]]}}
}}

'''Medvjedi''' (Ursidae) su porodica [[sisavci|sisavaca]] iz reda [[zvijeri]] (Carnivora). Ranije ih se nazivalo "velikim medvjedima" ili još i "pravim medvjedima", da bi ih tako razlikovali od [[rakuni|rakuna]] (Procyonidae) koje su nazivali "malim medvjedima". Jedna vrsta iz te porodice, [[smeđi medvjed]], je najveća divlja [[životinja]] i grabežljivac na hrvatskom tlu.

== Osobine ==
Građom tijela, sve vrste medvjeda su međusobno vrlo slične. Tijela su im zbijena, glave okrugle a [[ekstremitet|udovi]] relativno kratki i vrlo snažni. [[Oko|Oči]] su male, a [[uho|uške]] okruglaste i uspravne. U izduženoj njuški imaju, ovisno o vrsti, 40 ili 42 [[zub]]a. Noge završavaju s pet prstiju s [[kandža]]ma koje ne mogu uvući. Hodaju na tabanima koji su uglavnom dlakavi, osim kod vrsta koje se često penju na drveće, kao kod [[sunčev medvjed|sunčevog medvjeda]] čiji su tabani goli. Rep im je samo maleni patrljak. [[Krzno]] im je dosta dugačko i jednobojno, smeđe, crno ili bijelo. Iznimka je [[veliki panda]] (čije svrstavanje u ovu porodicu još nije općeprihvaćeno, vidi [http://www.prirodopis.com/Animalia/Chordata/Mammalia/Carnivora/mesozderi.htm]) koji ima vrlo uočljive crno bijele šare. Svijetle šare na prsima ili licu se mogu pojaviti kod više vrsta.

Tjelesna težina im se kreće od 25 pa do 1200 [[kg]], pri čemu su mužjaci uvijek osjetno teži od ženki. Dužina tijela im je između 100 i 330[[cm]]. Mogu biti visoki do čak 350 centimetara kada se usprave na stražnje noge.

== Rasprostranjenost i životni prostor ==
Medvjedi danas žive u [[Euroazija|Euroaziji]] i [[Amerika|Americi]], pri čemu u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] nastanjuju samo njen sjeverozapadni dio. U zapadnoj i srednjoj [[Europa|Europi]] postoje još samo reliktni ostaci. Danas u [[Afrika|Africi]] više nema medvjeda. Populacija smeđih medvjeda koja je nekad živjela na planinama [[Atlas (gorje)|Atlas]] izumrla je u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Kao porodica, nemaju neke određene zahtjeve u odnosu na stanište. Žive od polarnih područja preko travnjaka sve do [[Tropska kišna šuma|tropskih šuma]]. Jedino u pravilu izbjegavaju sušna područja.
[[Datoteka:Brillenbär_(Tremarctos_ornatus)3.jpg|lijevo|mini|200x200px|[[Medvjed naočar]] (''Tremarctos ornatus'')]]
[[Datoteka:Brillenbär_(Tremarctos_ornatus)3.jpg|mini|200px|lijevo|[[Medvjed naočar]] (''Tremarctos ornatus'')]]
== Način života ==
Svi su medvjedi samotnjaci, a aktivni su u sumrak i noću (jedina iznimka su [[Bijeli medvjed|bijeli medvjedi]]). Spavaju uglavnom u špiljama, šupljim stablima ili jamama u tlu. Obično se kreću polako, no u trku mogu razviti brzinu i do 50 [[km/h]]. Medvjedi su u pravilu dobri penjači (naročito [[sunčev medvjed]]), a i izvrsno plivaju.

Neke vrste hladne, zimske mjesece provode u zimskom mirovanju. To nije pravi [[zimski san]]. značajno im se usporava disanje i broj otkucaja [[Anatomija|srca]], ali im se [[tjelesna temperatura]] tek neznatno snižava pa se relativno lako bude. Tijekom kasnog ljeta i jeseni skupljaju zalihu masnoća, da bi se za zimu povukli u zimsko sklonište.

== Hrana ==
Medvjedi su oportuni [[svežder]]i koji se, već prema godišnjem dobu, u različitim omjerima hrane biljnom i životinjskom hranom.

Kod većine medvjeđih vrsta [[voće]] i drugi dijelovi [[bilje|biljaka]] čine najveći dio ishrane koju samo dopunjavaju [[kukci]]ma, njihovim larvama i malim [[kralježnjaci]]ma kao što su [[ribe]] i [[glodavci]]. Ponekad ubiju i neku veću životinju do veličine [[jelen]]a, a povremeno, ako se pruži prilika, napadaju i stoku. Drugačiji obrazac prehrane postoji samo [[veliki panda|velikih panda]] koje se hrane gotovo isključivo [[bambus]]om, te[[bijeli medvjed|bijeli hmedvjedia]]<nowiki/>koji su jedini pretežni [[mesožder]]i u ovoj grupi.

== Razmnožavanje ==
[[Datoteka:Polar-bear.jpg|mini|200px|desno|[[Bijeli medvjed]] (''Ursus maritimus'')]]
Svakih jednu do četiri godine ženka donosi na svijet mladunce. Većina rođenja mladunaca događa se u zimskim mjesecima, između studenog i veljače, u vrijeme zimskog mirovanja ženke. No, parenje se kod većine vrsta odvija mjesecima ranije. Kod većine vrsta je dokazano da se oplođeno jajašce mjesecima zadržava u [[uterus]]u prije nego što dođe do [[nidacija|nidacije]].

Stvarno razdoblje [[gestacija|skotnosti]] je 60 do 70 dana što je vrlo kratko, pa su mladunci (1 do 4) vrlo maleni. Najčešće se kote dva mladunca. Kod medvjeda je najveća razlika između težine majke i težine okota od svih [[viši sisavci|viših sisavaca]]. O mladuncima se brine isključivo majka, koja je u tom razdoblju izrazito agresivna i napada gotovo svakog uljeza u svoj teritorij, od mužjaka vlastite vrste do [[čovjek]]a. Mladunci prestaju [[sisanje|sisati]] u dobi od tri do devet mjeseci. S majkom ostaju najmanje do iduće jeseni, ali najčešće do 18 ili 24 mjeseca. Spolnu zrelost dosežu u starosti između tri i šest godina, a proces rasta često završava tek u dobi sa 10 do 11 godina.

Medvjedi su relativno dugovječne [[životinje]]. U prirodi žive 20 do 30 godina, a kad ljudi brinu o njima, mogu doživjeti i 50 godina.

== Ljudi i medvjedi ==
[[Datoteka:Kragenbär.jpg|mini|250px|lijevo|[[Mjesečev medvjed]] (''Ursus thibetanus'')]]
Vjerojatno zbog njihove veličine i snage, medvjedi su dobili značajno mjesto u [[mitologija]]ma i [[kult]]ovima mnogih naroda. Poznat je kultni status medvjeda kod mnogih naroda još od [[kameno doba|kamenog doba]]. [[Bog]]ove u liku medvjeda su imali mnogi narodi, a iz mnogih [[mit]]ova se može razaznati štovanje ovih [[životinje|životinja]]. U [[heraldika|heraldici]] su prisutni brojni stilizirani likovi medvjeda, a postoje i [[bajka|bajke]] koje pričaju o medvjedima.

Istovremeno sa štovanjem, odvija se i lov na medvjede iz najrazličitijih razloga.S jedne strane, mnogi dijelovi tijela medvjeda ljudi koriste. Meso se jede, krzno se prerađuje za izradu [[odjeća|odjeće]], pokrivača ili pokrovnih dijelova [[šatori|šatora]], a [[zub]]i i [[kandža|kandže]] se koriste kao ukrasi. Osim toga, često se pojedinim dijelovima tijela medvjeda pripisuju različita [[lijek|ljekovita]] svojstva. Tako je u [[kineska medicina|kineskoj medicini]] posebno značajna [[žuč|žučna]] tekućina [[mjesečev medvjed|mjesečevog medvjeda]].

Postojao je još jedan razlog za lov na medvjede. Koristilo ih se kao izvor zarade organiziranjem prividnih borbi medvjeda i ljudi, pravih borbi medvjeda i [[pas]]a, obučavalo ih se da "plešu" kako bi zabavljali [[čovjek|ljude]] i slično. Još i danas ih se drži širom svijeta u nekim privatnim [[zoološki vrt|zoološkim vrtovima]] često u zastrašujuće lošim uvjetima.

Treći je razlog za ubijanje medvjeda bio, da ga se često doživljava kao prehrambenog konkurenta ili potencijalnu opasnost za ljude. Medvjedi često ubiju stoku na ispaši, pljačkaju [[košnica|košnice]] i [[ribnjak]]e, pa ih se i radi toga progoni. No, stvarni razmjeri šteta su često preuveličani, jer su medvjedi plahe životinje i obično izbjegavaju blizinu ljudi. Međutim, ako imaju mladunce i osjete se ugroženim, ili su ranjeni, mogu napasti čovjeka, a to najčešće završi pogubno za ljude. Neprovocirani napadi su vrlo rijetki, ali ipak godišnje stradava više ljudi od udaraca šapom i ugriza medvjeda.

Iz tih razloga, ali u novije vrijeme i zbog uništavanja nihovih prirodnih staništa gradnjom naselja, mnoge su vrste postale vrlo rijetke ili su iz nekih područja potpuno nestali. U dijelu [[SAD]]a s najvećim ljudskim aktivnostima, [[Zapadna Europa|zapadnoj]] i srednjoj Europi postoje još samo relikti [[smeđi medvjed|smeđih medvjeda]] dok su u [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]] i [[Meksiko|Meksiku]] potpuno izumrli. I [[sunčev medvjed]] a naročito [[veliki panda]] su ugrožene vrste.

== Sistematizacija ==
Unutar reda [[zvijeri]] (Carnivora), medvjedi spadaju u podred [[psolike životinje|psolikih]] (Canoidea). Pretpostavlja se, da su se medvjedi i [[perajari]] razvili od zajedničkih predaka.

Porodica ''Ursidae''
* '''potporodica ''[[Tremarctinae]]'''''
:* rod ''[[Tremarctos]]''
::* vrsta ''[[Tremarctos ornatus]]'', [[medvjed naočar]]
:*Rod †[[Arctodus]]
::*vrsta †''[[Arctodus pristinus]]''
::*vrsta †''[[Arctodus simus]]''
* '''potporodica ''[[Ursinae]]'''''
:* rod ''[[Helarctos]]''
::* vrsta ''[[Helarctos malayanus]]'', malajski ili [[sunčev medvjed]]
:* rod ''[[Melursus]]''
::* vrsta ''[[Melursus ursinus]]'', [[usnati medvjed]]
:* rod ''[[Ursus]]''
::* vrsta ''[[Ursus thibetanus]]'', azijski crni ili [[mjesečev medvjed]]
::* vrsta ''[[Ursus maritimus]]'', [[bijeli medvjed]]
::* vrsta ''[[Ursus americanus]]'', [[američki crni medvjed]]
::* vrsta ''[[Ursus arctos]]'', [[smeđi medvjed]], tu spadaju, između ostalih, podvrste [[grizli]] i [[kodiak medvjed]]
::* vrsta †''[[Ursus abstrusus]]''
::* vrsta †''[[Ursus arvernensis]]''
::* vrsta †''[[Ursus boeckhi]]''
::* vrsta †''[[Ursus deningeri]]''
::* vrsta †''[[Ursus etruscus]]''
::* vrsta †''[[Ursus inopinatus]]''
::* vrsta †''[[Ursus minimus]]''
::* vrsta †''[[Ursus namadicus]]''
::* vrsta †''[[Ursus savini]]''
::* vrsta †''[[Ursus spelaeus]]''
::* vrsta †''[[Ursus vitabilis]]'' ([[Ursus (Euarctos) vitabilis]])
::* vrsta †''[[Ursus wenzensis]]''
* '''potporodica ''[[Ailuropodinae]]'''''
:* rod ''[[Ailuropoda]]''
::* vrsta ''[[Ailuropoda melanoleuca]]'', [[veliki panda]]

{{Wikivrste|Ursidae}}

[[Kategorija:Zvijeri]]
[[Kategorija:Medvjedi| ]]

Medvjedi - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica