Meduze - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T17:25:56Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

@@ Redak 81: / Redak 81: @@
 * [http://www.mare.de/mare/hefte/beitrag-aufm.php?id=861&&heftnummer=47 Gelée de mer]
 * [http://www.glaucus.org.uk/Moonjell.htm British Marine Life Study Society – Jellyfish Page]
-{{WProjekti
 [[Kategorija:žarnjaci]]

Suradnik10 u (test) 04:05, 24. svibanj 2023.

2023-05-24T04:05:46Z

←Starija inačica		Inačica od 24. svibanj 2023. u 04:05
Redak 18:		Redak 18:
	'''Meduze''' su morfološki oblik unutar dva [[Razred (taksonomija)\|razreda]] žarnjaka, [[režnjaci\|režnjaka]] i [[obrubnjaci\|obrubnjaka]]. Oba razreda su dio [[Koljeno (taksonomija)\|koljena]] [[žarnjaci\|žarnjaka]]. Meduzama se, dakle, naziva samo jedan životni stadij tih životinja tijekom kojeg vodi slobodno plivajući način života.		'''Meduze''' su morfološki oblik unutar dva [[Razred (taksonomija)\|razreda]] žarnjaka, [[režnjaci\|režnjaka]] i [[obrubnjaci\|obrubnjaka]]. Oba razreda su dio [[Koljeno (taksonomija)\|koljena]] [[žarnjaci\|žarnjaka]]. Meduzama se, dakle, naziva samo jedan životni stadij tih životinja tijekom kojeg vodi slobodno plivajući način života.

	Hrvatska imena za ove životinje su: '''pizdacina''' (Komiža), '''putamarina''' (Malinska), '''pizdejica''' (Račišće), '''pizdurinka''' (Murter), '''suza''' (Porat na Krku), '''čoka''' (Kaštel-Kambelovac), '''bulierga''' (Boka), '''zlogodine''' (Orebići), '''misečina''' (zabilježio Skok), '''misecina''' (Baška), '''grandulja''' (Ist), '''gljandura''' (Sali), zatim '''klobuk''' (Lovište, Slano, Mlini, Cavtat), '''klobučina''' (Martinšćica na Cresu, Nerezine), '''zaladija''' (Senj) <ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031127/mozaik05.asp Slobodna Dalmacija] Srećko Lorger: Dalmatinske riči. Pizdurinka, gljandura... (meduza). 27. studenoga 2003. godine</ref>.		Hrvatska imena za ove životinje su: '''pizdacina''' (Komiža), '''putamarina''' (Malinska), '''pizdejica''' (Račišće), '''pizdurinka''' (Murter), '''suza''' (Porat na Krku), '''čoka''' (Kaštel-Kambelovac), '''bulierga''' (Boka), '''zlogodine''' (Orebići), '''misečina''' (zabilježio Skok), '''misecina''' (Baška), '''grandulja''' (Ist), '''gljandura''' (Sali), zatim '''klobuk''' (Lovište, Slano, Mlini, Cavtat), '''klobučina''' (Martinšćica na Cresu, Nerezine), '''zaladija''' (Senj) <ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031127/mozaik05.asp Slobodna Dalmacija] [[Srećko Lorger]]: Dalmatinske riči. Pizdurinka, gljandura... (meduza). 27. studenoga 2003. godine</ref>.

	Drugi morfološki oblik ova dva razreda su [[polipi (žarnjaci)\|polipi]] i razmnožavaju se bespolno, pupanjem. To je sesilni oblik života režnjaka (Scyphoza) i obrubnjaka (Hydrozoa). Prema latinskim imenima, morfološki oblici ova dva razreda nazivaju se [[skifomeduza\|skifomeduze]] i [[skifopolip]]i odnosno [[hidromeduze]] i [[hidropolip]]i. Iako meduze žive najčešće u [[more\|moru]], postoje i vrste koje žive u boćatim i slatkim vodama. Jedna vrsta porijeklom iz istočne [[Azija\|Azije]], od [[1880.]] pojavljuje se i u europskim rijekama.		Drugi morfološki oblik ova dva razreda su [[polipi (žarnjaci)\|polipi]] i razmnožavaju se bespolno, pupanjem. To je sesilni oblik života režnjaka (Scyphoza) i obrubnjaka (Hydrozoa). Prema latinskim imenima, morfološki oblici ova dva razreda nazivaju se [[skifomeduza\|skifomeduze]] i [[skifopolip]]i odnosno [[hidromeduze]] i [[hidropolip]]i. Iako meduze žive najčešće u [[more\|moru]], postoje i vrste koje žive u boćatim i slatkim vodama. Jedna vrsta porijeklom iz istočne [[Azija\|Azije]], od [[1880.]] pojavljuje se i u europskim rijekama.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T07:09:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{| align=right
|[[Datoteka:Schleiden-meduse-2.jpg|mini|Razvojni stadiji meduze]]
|-
|[[Datoteka:Chrysaora jelly.jpg|mini|Meduza iz roda ''Chrysaora'']]
|-
|[[Datoteka:Qualle Kompaßqualle 2006-01-02 2.jpg|mini|''[[Chrysaora melanaster]]'']]
|-
|[[Datoteka:Qualle Ohrenqualle 2006-01-01 215.jpg|mini|[[Uhati klobuk]] (''Aurelia aurita'')]]
|-
|[[Datoteka:Jellyfish Washed Ashore.jpg|mini|Naplavljena meduza [[Morska pluća]] (''Rhizostoma pulmo'')]]
|-
|[[Datoteka:Stomolophus meleagris.jpg|mini|''[[Stomolophus meleagris]]'']]
|-
|[[Datoteka:Spiegeleiqualle.jpg|mini|''[[Cotylorhiza tuberculata]]'']]
|}

'''Meduze''' su morfološki oblik unutar dva [[Razred (taksonomija)|razreda]] žarnjaka, [[režnjaci|režnjaka]] i [[obrubnjaci|obrubnjaka]]. Oba razreda su dio [[Koljeno (taksonomija)|koljena]] [[žarnjaci|žarnjaka]]. Meduzama se, dakle, naziva samo jedan životni stadij tih životinja tijekom kojeg vodi slobodno plivajući način života.

Hrvatska imena za ove životinje su: '''pizdacina''' (Komiža), '''putamarina''' (Malinska), '''pizdejica''' (Račišće), '''pizdurinka''' (Murter), '''suza''' (Porat na Krku), '''čoka''' (Kaštel-Kambelovac), '''bulierga''' (Boka), '''zlogodine''' (Orebići), '''misečina''' (zabilježio Skok), '''misecina''' (Baška), '''grandulja''' (Ist), '''gljandura''' (Sali), zatim '''klobuk''' (Lovište, Slano, Mlini, Cavtat), '''klobučina''' (Martinšćica na Cresu, Nerezine), '''zaladija''' (Senj) <ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031127/mozaik05.asp Slobodna Dalmacija] Srećko Lorger: Dalmatinske riči. Pizdurinka, gljandura... (meduza). 27. studenoga 2003. godine</ref>.

Drugi morfološki oblik ova dva razreda su [[polipi (žarnjaci)|polipi]] i razmnožavaju se bespolno, pupanjem. To je sesilni oblik života režnjaka (Scyphoza) i obrubnjaka (Hydrozoa). Prema latinskim imenima, morfološki oblici ova dva razreda nazivaju se [[skifomeduza|skifomeduze]] i [[skifopolip]]i odnosno [[hidromeduze]] i [[hidropolip]]i. Iako meduze žive najčešće u [[more|moru]], postoje i vrste koje žive u boćatim i slatkim vodama. Jedna vrsta porijeklom iz istočne [[Azija|Azije]], od [[1880.]] pojavljuje se i u europskim rijekama.

Meduze nastanjuju svjetska mora već duže od pola milijarde godina.

== Osobine ==
Izgled meduza podsjeća na zvono, kišobran ili klobuk, a rjeđe na disk. Obod meduze može imati nabrani obrub nazvan ''velum'' što služi kao jedna od glavnih osobina pomoću kojih se razlikuju skifomeduze od hidromeduza.

Tijelo meduza građeno je od dva sloja [[stanica]]:

* [[ektoderm]]ni, vanjski dio, i
* [[endoderm]]ni, unutrašnji dio.

Između ova dva sloja nalazi se želatinozna masa, t.zv. [[mezoglej]]a. To je masa u kojoj nema stanica a povezuje ova dva sloja, te im istovremeno daje i određenu čvrstoću. U unutrašnjosti je [[tjelesna šupljina|šupljina]] sa samo jednim otvorom koji je istovremeno usni i analni. Oko tog otvora je niz lovki, koji se ponavlja i na obodu tijela meduze.

I vanjski i unutrašnji sloj tijela meduze građen je od epitelno-mišićnih [[stanica]], koje nisu prave [[epitel]]ne ali niti prave [[mišić]]ne stanice, a imaju ulogu i jednih i drugih. Sastoje se od jednog proširenog dijela koji ima ulogu epitelnog, i na njega nastavljenog izduženog dijela s ulogom mišićnog vlakna.

Kontrakcija mišićnih vlakana vanjskog sloja izaziva izduživanje i skraćivanje tijela i lovki, dok kontrakcije unutrašnjeg sloja izaziva skupljanje i širenje tijela. Ovi pokreti su im dovoljni da se kreću lebdeći u vodi, ispupčenom stranom okrenutom u smjeru kretanja. Pri tome kreću koso prema gore, da bi se nakon toga pustile mirno da tonu prema dole. Krećući se na taj način, one dosižu brzinu od oko devet km/h.

Kod meduza se prvi put pojavljuje [[živčani sustav]] i to u najjednostavnijem obliku. To je t.zv. "mrežasti živčani sustav" sastavljen od živčanih stanica u obliku zvijezde, koje su međusobno povezane u mrežu. Kada se meduzi dotakne jedna lovka, zgrči se cijelo tijelo, jer se nadražaj mrežom prenosi cijelim tijelom.

Većina meduza imaju duge lovke koje su "opremljene" [[žarne stanice|žarnim stanicama]]. One se koriste za lov, ali i za obranu. Žarne stanice luče otrovni sadržaj. Dodirne li se ''Cnidrocil'', nastavak žarne stanice, žarna čahura ona pukne i pod pritiskom od 150 [[bar (jedinica)|bara]] izbacuje žarnu nit koja na svom kraju ima [[harpun]]asti završetak. Istovremeno, na taj način u tkivo koje ju je dodirnulo, prenosi [[otrov]] sadržan u žarnoj stanici. Ovo je jedna od najbržih reakcija poznatih u čitavom životinjskom svijetu. Kad je otrov izbačen, meduza odbacuje iskorištenu žarnu čahuru, i gradi novu.

Divovske meduze, kao ''Stomolophus nomurai'', mogu doseći promjer klobuka i veći od 2 metra a težinu i iznad 200 kg. No, tijelo meduza sadrži čak 99% vode.

== Razmnožavanje i smjena generacija ==
Meduze su životni oblik koji ima odvojene spolove i spolno se razmnožava. Spolovi se međusobno morfološki ne razlikuju. Razlika se ogleda na način, da muške jedinke "proizvode" [[spermij]]e, a ženske [[jaje|jajne stanice]]. Nakon izbacivanja jednih i drugih stanica iz tijela meduza, oplodnja se odvija u vodi. Iz oplođenog jajašca razvija se trepetljikava [[ličinka]], ''planula''. Nakon nekog vremena ova ličinka pada na dno mora, pričvrsti se za podlogu, i iz nje se razvija [[polipi (žarnjaci)|polip]].

Osim osnovne građe tijela, polip se od meduze razlikuje svim drugim svojstvima:
* obliku - polip ima oblik cilindra;
* načinom života - jednim svojim krajem pričvršćen je za podlogu i vodi [[sesilnost|sesilni]] život;
* načinom razmnožavanja - polipi se razmnožavaju bespolno, [[pupanje]]m, meduze se razmnožavaju spolno.

To je bio razlog zbog kojega su [[zoologija|zoolozi]] polipe sve do druge polovine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] nazivali '''biljnim životinjama''', ili Zoophita.

Kod ovih životinja dolazi do "[[smjena generacija|smjene generacija]]". Meduze stvaraju spolne stanice koje se stapaju u vodi i razvija se u ličinku koja neko vrijeme živi kao [[plankton]]. Zatim se spušta na dno i prelazi u oblik polipa iz kojeg se zatim, nespolnim putem, razvijaju meduze (slika gore desno).

== Opasnost ==
Otrov iz lovki meduza kod čovjeka izaziva bol sličnu opeklini, crvenilo [[koža|kože]] ili plikove, osip i otok. Ako se ne tretira, djelovanje se može usporediti s [[opeklina|opeklinom]], od čega još mjesecima ostaje vidna promjena [[pigment]]acije pa čak i [[ožiljak]]. Otrov nekih vrsta može izazvati poteškoće s disanjem, povraćanje ili čak gubitak svijesti. Posebno je opasno djelovanje otrova australske [[Morska osa|morske ose]], koje može izazvati i smrt čovjeka.

== Mjere prve pomoći ==
Nakon susreta s meduzom, treba po mogućnosti sačuvati mir i pažljivo otresti životinju te izaći iz vode. Ljudi koji pomažu pogođenom trebaju ga smiriti da se izbjegne nepotrebno kretanje a time i dodatno utrljavanje žarnog otrova u tijelo.

Mjesto koje je bilo u dodiru s meduzom treba ispirati slanom vodom, kako bi se lovke isprale. Ne smije ih se nikako pokušati odstraniti golim prstima. Osim toga, kožu se ne smije trljati, jer bi se time izazvalo daljnje pucanje žarnih stanica.

Kad se odstrane sve lovke, treba deaktivirati preostale žarne čahure. U tu se svrhu preporučuje korištenje običnog [[ocat|octa]]. Treba ga doliti na pogođeno mjesto i ostaviti ga djelovati. Svojim će [[osmoza|osmotskim]] djelovanjem spriječiti daljnje pucanje žarnih čahura. Ako nema pri ruci octa, može poslužiti [[urin]] ili [[limun]]ov sok. U svakom slučaju, nikako ne koristiti slatku vodu ili [[alkohol]].

== Podrijetlo imena ==
Meduze su dobile ime po priči iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]] o [[Meduza (mitologija)|Meduzi]], jednoj od tri [[Gorgone]], krilate sestre-aveti, kćerke [[Forkis]]ove. Meduza je bila vrlo lijepa, dok se nije zamjerila božici [[Atena (mitologija)|Ateni]] koja je njenu do tada prekrasnu kosu pretvorila u [[zmije]] otrovnice.

== Vrste ==
* [[Olindias formosa]], rijetka južnoamerička vrsta

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.aquarium-berlin.de/erleben/tier-highlights/quallenzucht.html Detalji o uzgoju meduza u berlinskom zoološkom vrtu]
* [http://www.imagequest3d.com/catalogue/jellyfish/index.htm Jellyfish Image Catalogue (engl.)]
* [http://www.gifte.de/Gifttiere/quallen.htm Quallen]
* [http://www.mare.de/mare/hefte/beitrag-aufm.php?id=861&&heftnummer=47 Gelée de mer]
* [http://www.glaucus.org.uk/Moonjell.htm British Marine Life Study Society – Jellyfish Page]
{{WProjekti
|commons = Jellyfish
|commonshr = Meduze
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:žarnjaci]]
[[Kategorija:Animalna anatomija]]

[[ru:Medusozoa]]
[[sv:Maneter]]