https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Medonosno_biljeMedonosno bilje - Povijest promjena2026-08-08T18:47:54ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Medonosno_bilje&diff=43563&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-21T00:26:25Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Medonosno bilje'''-->[[Datoteka:Illustration_Castanea_sativa0.jpg|mini|220px|Kesten - Castanea]]'''[[Med]]onosnim biljem''' smatramo one biljne vrste iz čijih [[cvijet|cvjetova]] pčele uzimaju [[nektar]], [[pelud]] ili pelud i nektar zajedno te one biljne vrste na kojima pčele uzimaju medljiku, kao i biljke s kojih sakupljaju propolis. Vrlo su rijetke biljne vrste koje pčele nikad ne posjećuju. Između pčela i medonosnog bilja postoji vrlo uska povezanost i ovisnost. Pčele posjećujući razne biljne vrste, zbog uzimanja hrane, nesvjesno vrše oplodnju istih. U krajevima na kojima ne postoji medonosno bilje nema ni uvjeta za život pčele, ali ni obratno, jer je utvrđeno da u krajevima na kojim je [[industrija]] potisnula pčele pojedine biljne vrste polako izumiru. To su uglavnom jaka [[Industrija|industrijska]] središta. <br />
<br />
== Važno medonosno bilje ==<br />
Pod pojmom važno medonosno bilje podrazumijevamo biljne vrste koje u jednom svom periodu igraju značajniju ulogu u prehrambenom lancu pčela i ostalih kukaca. <br />
<br />
=== Najvažnije medonosno bilje u Hrvatskoj ===<br />
[[Bagrem]], [[kesten]], [[lipa (biljka)|lipa]], [[suncokret]], [[lavanda]], [[kadulja]], [[zlatošipka]], [[uljana repica]]<br />
<br />
==== Drvenasto medonosno bilje ====<br />
*[[Bagrem]] (Robinia pseudoacacia) je rod listopadnog drveća i grmlja iz porodice Leguminosae koji sadrži 20 vrsta iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i Meksika. U Europu je prenesen daleke 1601. godine. [[Bagrem]] može narasti u visinu do 25 [[metar]]a, deblo može imati u [[promjer]]u i do 90 [[centimetar]]a.<br />
*[[Božika]] ili božikovina je [[biljka]] iz porodice [[Aquifoliaceae]], [[porijeklo]]m iz zapadne i južne [[Europa|Europe]], sjeverozapadne [[Afrika|Afrike]] i jugozapadne [[Azija|Azije]]. Pučko ime je božikovina, a znanstveno božika. Koristi se kao božićna dekoracija. Raste kao manje [[drvo]] ili [[grm]].<br />
*[[Šljiva]] (lat. ''prunus domestica'', ''prunus instititia'') je [[vrsta]] [[voće|voća]] koja raste na drvetu, ima okrugli ili ovalni plod. Plave, crvene ili žute je boje (ovisno o podvrsti). Meso ploda je slatko, žućkaste boje s košticom u sredini.<br />
*[[Kesten]] je [[stablo]] koje naraste do visine od 20-30 [[metar]]a, smeđe i ispucale kore s velikom i bujnom krošnjom. [[Rast]]e u skoro svim krajevima Europe, a [[život]]ni vijek ovog stabla je i do 200 [[godina]]. [[List]]ovi ove biljke su veliki i sastavljeni od 7 izdanaka raspoređenih poput prstiju na ruci čovjeka.<br />
*[[Trešnja]] Domovina trešnje nalazi se u pontskoj flori Turske, a donesene su u Rim oko 74. god. pr. Kr. Trešnjino je drvo više od 4 m, a cvate u svibnju. Bijeli skupni [[cvijet|cvjetovi]] imaju duge peteljke iz kojih se razvijaju žuti ili crveni plodovi. Pčele rado posjećuju ove bijele [[miris]]ne [[cvijet|cvjetove]].<br />
*[[Bazga]] spada među najstarije i najpoznatije ljekovito bilje naših krajeva i Europe. Spada u jestivo bilje. Bazgu su opisivali svi narodi u našoj bližoj i daljnjoj [[povijest]]i. [[Stablo]] bazge raste 3-5m visine, [[kora (biljke)|kora]] debla i [[grana]] je [[svijetlo]]sive boje. Pčele obično ne posjećuju bazgu, iako cvijet bazge obiluje cvjetnom peludi. Razlog vjerojatno leži u tome da se cvatnja bazge poklapa s daleko medonosnijim bagremom.<br />
*[[Obična mirta]] ili poznatija kao [[živica]] obično se sadi kao zelena ograda u dvorištima i vrtovima. Ostavimo li je da raste [[grana]]jući se prirodno dobit ćemo lijep zimzelen [[grm]] obujma i visine do 2,5 m. koji će nam od početka [[ljeto|ljeta]] do jeseni zahvaliti mnoštvom lijepih bijelih [[cvijet|cvjetova]] izrazito [[miris|mirišljavih cvjetova]] poput [[jorgovan|jorgovana]]. Pčele i ostali kukci - oprašivači rado će je posjećivati od početka do [[kraj]]a cvatnje.<br />
<br />
==== Ostalo medonosno bilje ====<br />
*[[Heljda]] (''Fagopyrum esculentum, F. cymosum, F. tataricum'') se svrstava u [[žitarice]] jer ima [[riža|rižino]] [[zrno]] i način korištenja, a po morfološkim i fiziološkim svojstvima se bitno razlikuje od drugih žitarica.<br />
*[[Zlatošipka]] (''solidago''), velika zlatnica, dremljevica, cvjetnica iz porodice [[Asteraceae]]a. Spada u korov. Rodu pripada otprilike 150 vrsta. Raste na neobradivim površinama zemlje, uz rijeke i potoke. Za dobro medenje treba joj temperatura od 25-28 stupnjeva, [[med]] se koristi za liječenje nervnih oboljenja.<br />
*[[Lavanda]] krasi mnoge [[vrt]]ove [[svijet]]a već više od 2.000 [[godina]]. [[Lavanda]] je bila i mogla bi postati ponovo jedna od najraširenijih poljoprivrednih kultura otoka [[Hvar]]a. Miris lavande osim što je ugodan i privlači pčele odbija insekte pa će lavanda spasiti vašu garderobu od [[moljci|moljaca]] držite li je u garderobnom ormaru.<br />
<br />
== Foto galerija ==<br />
<gallery><br />
Slika:Fagopyrum_esculentum2.jpg|Heljda - ''[[Fagopyrum esculentum]]''<br />
Slika:Robinia_Pseudoacacia_flower.JPG|Bagrem - ''[[Robinia pseudoacacia]]''<br />
Slika:Tilia_insularis_3.jpg|Lipa - ''[[Tilia insularis]]''<br />
Slika:Medicago_sativa_bgiu.jpg|Lucerna - ''[[Medicago sativa]]''<br />
</gallery><br />
<br />
== Poveznice ==<br />
*[[pčelarstvo]]<br />
*[[pčele]]<br />
*[[pčela medarica]]<br />
*[[bumbari]]<br />
*[[poljoprivreda]]<br />
*[[šuma]]<br />
*[[stablo]]<br />
*[[biljka]]<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[http://zagreb.hrsume.hr/contents/ZastitaSuma/biljke/default.asp?ord=1 Zaštićene, ugrožene, osjetljive i rijetke biljne vrste]<br />
*[http://www.mps.hr Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva]<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Pčelarstvo]]<br />
[[Kategorija:Botanika]]</div>WikiSysop