Medicinska geografija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Geografske teme}}' u '{{zemljopisne teme}}'

2025-06-13T00:06:36Z

Zamjena teksta - '{{Geografske teme}}' u '{{zemljopisne teme}}'

←Starija inačica		Inačica od 13. lipanj 2025. u 00:06
Redak 6:		Redak 6:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	{{~~Geografske~~ teme}}		{{zemljopisne teme}}

	[[Kategorija:Antropogeografija]]		[[Kategorija:Antropogeografija]]
	[[Kategorija:Medicina]]		[[Kategorija:Medicina]]

WikiSysop: bnz

2022-03-18T21:49:50Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2022. u 21:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Medicinska geografija'''-->'''~~Medicinska geografija'''<ref name="one">[[Opća i nacionalna enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=36682&upit=Geografija&tip= ''Medicinska geografija'']</ref>, znanost o [[zdravlje\|zdravstvenim]] prilikama u pojedinim [[geografija\|geografskim]] područjima<ref name="one"/>. Proučava geografsku rasprostranjenost pojedinih [[bolest\|bolesti]]. Rasprostranjenost bolesti ovisi o [[klima\|klimatskim]], terenskim i socijalnim čimbenicima (neke bolesti haraju u polarnim predjelima, druge u umjerenom i tropskom pojasu). Posebna grana [[medicina\|medicine]], tzv. ''[[tropska medicina]]'', proučava i suzbija karakteristične bolesti, uglavnom [[paraziti\|parazitarne]] i [[bakterije\|bakterijalne]], koje su tipične za tropske krajeve. Bolesti koje stalno haraju na nekom ograničenom području zovu se ''[[endemija\|endemije]]''. Iz endemija mogu se razviti ''[[epidemija\|epidemije]]'', npr. [[kolera]], koja je endemijska u [[Indija\|Indiji]], može se kao epidemija proširiti na ostala područja. Stoga je poznavanje medicinske geografije osnovica za međunarodnu kontrolu epidemijskih bolesti. Već su se stari [[antička Grčka\|grčki]] liječnici (npr. [[Hipokrat]]) bavili medicinsko-geografskim pitanjima, no stvarno su medicinsku geografiju utemeljili [[Leonhard Ludwig Finke\|L. L. Finke]], [[August Hirsch\|A. Hirsch]], [[John Shaw Billings\|J. Billings]], [[Frank Gerard Clemow\|F. G. Clemow]] i [[Max Askanazy\|M. Askanazy]] tek u drugoj polovici [[19. stoljeće\|19]]. i u [[20. stoljeće\|20. stoljeću]].		Medicinska geografija'''<ref name="one">[[Opća i nacionalna enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=36682&upit=Geografija&tip= ''Medicinska geografija'']</ref>, znanost o [[zdravlje\|zdravstvenim]] prilikama u pojedinim [[geografija\|geografskim]] područjima<ref name="one"/>. Proučava geografsku rasprostranjenost pojedinih [[bolest\|bolesti]]. Rasprostranjenost bolesti ovisi o [[klima\|klimatskim]], terenskim i socijalnim čimbenicima (neke bolesti haraju u polarnim predjelima, druge u umjerenom i tropskom pojasu). Posebna grana [[medicina\|medicine]], tzv. ''[[tropska medicina]]'', proučava i suzbija karakteristične bolesti, uglavnom [[paraziti\|parazitarne]] i [[bakterije\|bakterijalne]], koje su tipične za tropske krajeve. Bolesti koje stalno haraju na nekom ograničenom području zovu se ''[[endemija\|endemije]]''. Iz endemija mogu se razviti ''[[epidemija\|epidemije]]'', npr. [[kolera]], koja je endemijska u [[Indija\|Indiji]], može se kao epidemija proširiti na ostala područja. Stoga je poznavanje medicinske geografije osnovica za međunarodnu kontrolu epidemijskih bolesti. Već su se stari [[antička Grčka\|grčki]] liječnici (npr. [[Hipokrat]]) bavili medicinsko-geografskim pitanjima, no stvarno su medicinsku geografiju utemeljili [[Leonhard Ludwig Finke\|L. L. Finke]], [[August Hirsch\|A. Hirsch]], [[John Shaw Billings\|J. Billings]], [[Frank Gerard Clemow\|F. G. Clemow]] i [[Max Askanazy\|M. Askanazy]] tek u drugoj polovici [[19. stoljeće\|19]]. i u [[20. stoljeće\|20. stoljeću]].

	L. L. Finke, jedan je od utemeljitelja medicinske geografije, ([[1747.]] – [[1837.]],Westkappelnn, Njemačka, liječnik). Radi posla je obilazio gradove i sela, ispitivao kvalitetu voda, kao i mineralne vode, te higijenske uvjete stanovništva. Prvi je iznio stav da medicinska geografija treba obuhvatiti cijelu ekumenu. Proučavajući brojna djela uočio je potrebu za istraživanje uzroka bolesti u pojedinim područjima, te se nadao da će geogrfaija moći ponuditi objašnjenja uzroka i posljedica i na taj način pomoći razumijevanju bolesti i traženju rješenja. Godine 1789. objavljuje svoj rad u kojem prvi puta predlaže studij medicinske geogrfije svijeta. Godine [[1792.]] napisao je sveobuhvatno djelo u kojem koristi geografski pristup, dijeli globus po dužini i objašnjava svako područje metodologijom geografije, što znači reljef, klima, tlo, vegetacija, te način života stanovništva. Nakon klasičnog geografskog uvoda Finke kombinira geografska i medicinska promatranja usmjeravajući svoja saznanja liječnicima što mu je bio i glavni cilj.Sadržaj je razvijao od lokalnog i regionalnog do globalnog i iako je pisao za liječnike predstavio je svoj rad u geografskim okvirima.Nadovezujući se na [[Hipokrat]]a oživljuje razmišljanje o odnosu između mjesta i bolesti, te je njegova medicinska geografija iz 18. stoljeća postala temelj za razvoj medicinske geografije i danas.		L. L. Finke, jedan je od utemeljitelja medicinske geografije, ([[1747.]] – [[1837.]],Westkappelnn, Njemačka, liječnik). Radi posla je obilazio gradove i sela, ispitivao kvalitetu voda, kao i mineralne vode, te higijenske uvjete stanovništva. Prvi je iznio stav da medicinska geografija treba obuhvatiti cijelu ekumenu. Proučavajući brojna djela uočio je potrebu za istraživanje uzroka bolesti u pojedinim područjima, te se nadao da će geogrfaija moći ponuditi objašnjenja uzroka i posljedica i na taj način pomoći razumijevanju bolesti i traženju rješenja. Godine 1789. objavljuje svoj rad u kojem prvi puta predlaže studij medicinske geogrfije svijeta. Godine [[1792.]] napisao je sveobuhvatno djelo u kojem koristi geografski pristup, dijeli globus po dužini i objašnjava svako područje metodologijom geografije, što znači reljef, klima, tlo, vegetacija, te način života stanovništva. Nakon klasičnog geografskog uvoda Finke kombinira geografska i medicinska promatranja usmjeravajući svoja saznanja liječnicima što mu je bio i glavni cilj.Sadržaj je razvijao od lokalnog i regionalnog do globalnog i iako je pisao za liječnike predstavio je svoj rad u geografskim okvirima.Nadovezujući se na [[Hipokrat]]a oživljuje razmišljanje o odnosu između mjesta i bolesti, te je njegova medicinska geografija iz 18. stoljeća postala temelj za razvoj medicinske geografije i danas.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-12T01:39:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Medicinska geografija'''<ref name="one">[[Opća i nacionalna enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=36682&upit=Geografija&tip= ''Medicinska geografija'']</ref>, znanost o [[zdravlje|zdravstvenim]] prilikama u pojedinim [[geografija|geografskim]] područjima<ref name="one"/>. Proučava geografsku rasprostranjenost pojedinih [[bolest|bolesti]]. Rasprostranjenost bolesti ovisi o [[klima|klimatskim]], terenskim i socijalnim čimbenicima (neke bolesti haraju u polarnim predjelima, druge u umjerenom i tropskom pojasu). Posebna grana [[medicina|medicine]], tzv. ''[[tropska medicina]]'', proučava i suzbija karakteristične bolesti, uglavnom [[paraziti|parazitarne]] i [[bakterije|bakterijalne]], koje su tipične za tropske krajeve. Bolesti koje stalno haraju na nekom ograničenom području zovu se ''[[endemija|endemije]]''. Iz endemija mogu se razviti ''[[epidemija|epidemije]]'', npr. [[kolera]], koja je endemijska u [[Indija|Indiji]], može se kao epidemija proširiti na ostala područja. Stoga je poznavanje medicinske geografije osnovica za međunarodnu kontrolu epidemijskih bolesti. Već su se stari [[antička Grčka|grčki]] liječnici (npr. [[Hipokrat]]) bavili medicinsko-geografskim pitanjima, no stvarno su medicinsku geografiju utemeljili [[Leonhard Ludwig Finke|L. L. Finke]], [[August Hirsch|A. Hirsch]], [[John Shaw Billings|J. Billings]], [[Frank Gerard Clemow|F. G. Clemow]] i [[Max Askanazy|M. Askanazy]] tek u drugoj polovici [[19. stoljeće|19]]. i u [[20. stoljeće|20. stoljeću]].

L. L. Finke, jedan je od utemeljitelja medicinske geografije, ([[1747.]] – [[1837.]],Westkappelnn, Njemačka, liječnik). Radi posla je obilazio gradove i sela, ispitivao kvalitetu voda, kao i mineralne vode, te higijenske uvjete stanovništva. Prvi je iznio stav da medicinska geografija treba obuhvatiti cijelu ekumenu. Proučavajući brojna djela uočio je potrebu za istraživanje uzroka bolesti u pojedinim područjima, te se nadao da će geogrfaija moći ponuditi objašnjenja uzroka i posljedica i na taj način pomoći razumijevanju bolesti i traženju rješenja. Godine 1789. objavljuje svoj rad u kojem prvi puta predlaže studij medicinske geogrfije svijeta. Godine [[1792.]] napisao je sveobuhvatno djelo u kojem koristi geografski pristup, dijeli globus po dužini i objašnjava svako područje metodologijom geografije, što znači reljef, klima, tlo, vegetacija, te način života stanovništva. Nakon klasičnog geografskog uvoda Finke kombinira geografska i medicinska promatranja usmjeravajući svoja saznanja liječnicima što mu je bio i glavni cilj.Sadržaj je razvijao od lokalnog i regionalnog do globalnog i iako je pisao za liječnike predstavio je svoj rad u geografskim okvirima.Nadovezujući se na [[Hipokrat]]a oživljuje razmišljanje o odnosu između mjesta i bolesti, te je njegova medicinska geografija iz 18. stoljeća postala temelj za razvoj medicinske geografije i danas.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Geografske teme}}

[[Kategorija:Antropogeografija]]
[[Kategorija:Medicina]]