Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T03:43:23Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 03:43
Redak 18:		Redak 18:

	Najveći gradovi u Mecklenburgu su [[Rostock]], Schwerin, [[Neubrandenburg]] i [[Wismar]]. Ovo je rijetko naseljena regija. Glavne gospodarske aktivnosti su poljoprivreda i turizam.		Najveći gradovi u Mecklenburgu su [[Rostock]], Schwerin, [[Neubrandenburg]] i [[Wismar]]. Ovo je rijetko naseljena regija. Glavne gospodarske aktivnosti su poljoprivreda i turizam.
	~~{{commons\|Category:Mecklenburg}}~~
	[[Kategorija:Njemačke povijesne pokrajine]]		[[Kategorija:Njemačke povijesne pokrajine]]

Suradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije

2025-12-06T21:30:41Z

nije uvezlo s hr.wikipedije

Nova stranica

{{dz}}
{{nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Karte-Mecklenburg.png|mini|200px|Karta Mecklenburga 1866. – 1934.]]
[[Datoteka:Flagge des Landesteils Mecklenburg.svg|mini|200px|Zastava Mecklenburga]]
'''Mecklenburg''' ([[Donjonjemački jezici|donjonjemački]]: '''Mekelnborg''') je regija na sjeveru Njemačke. Mecklenburg se stoljećima razvijao kao posebna država sa svojstvenom kulturom i poviješću. Danas predstavlja zapadni i veći dio pokrajine [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]].

==Zemljopis==

Mecklenburg danas ima površinu od 15.721 km ². Na zapadu graniči s pokrajinom [[Schleswig-Holstein]]om i [[Donja Saska|Donjom Saskom]], na jugu s [[Brandenburg]]om, dok je na istoku i djelomično na sjeveru [[Zapadna Pomeranija]]. Prirodne granice čine na sjeveru [[Meclenburški zaljev]] Baltika, [[Libečki zaljev]] i [[rijeka Trave]] na zapadu. Na jugozapadu je rijeka Elba, dok su na istoku 3 rijeke: [[Recknitz]], [[Trebel]] i [[Peene]].
Oblast se većim dijelom sastoji od ravnica. Karakteristične su [[morena|morene]] i jezera (Miric, [[Šverinsko jezero]]). Najviše uzvišenje je na 179 metara.

==Ime i povijest==

Ime Mecklenburg potječe od imena zamka [[Mikilenburg]] ("veliki zamak"), koji se nalazi između [[Schwerin]]a i Wismara. U njemu je bio drevni dom vladarske [[dinastija Mecklenburg|dinastije Mecklenburg]].
Krajem antičkog doba ovdje su živjela germanska plemena (rugi, Vandali, Varini, Svevi) koja su se kasnije odselila. O prisustvu Slavena od 5 do 7. stoljeća (pleme bodriće) svjedoče mnogi toponimi na ovom području. Saksonci su zauzeli Mecklenburg u 12. stoljeću i kistijanizirali stanovništvo. Od 10. stoljeća trajala je migracija Nijemaca prema krajevima na istoku, uključujući Mecklenburg, a vrhunac je dosegnula u 14. stoljeću. Godine 1621. teritorij je podijeljen na vojvodstva [[Mecklenburg-Schwerin]] i Mecklenburg-Güstrow. Loza vladara Güstrow je izumrla 1701., tako da je njihova zemlja podijeljena između obitelji [[Mecklenburg-Schwerin]] i nove vladarske obitelji [[Mecklenburg-Strelitz]]a. Ova vojvodstva su 1815. dobila status velikih vojvodstava, ali su i potpala pod zaštitu Pruske. Vlast vojvoda je okončana 1918. Od 1918. do 1933. vojvodstva su bila slobodne države unutar [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]].

==Stanovništvo==

Najveći gradovi u Mecklenburgu su [[Rostock]], Schwerin, [[Neubrandenburg]] i [[Wismar]]. Ovo je rijetko naseljena regija. Glavne gospodarske aktivnosti su poljoprivreda i turizam.
{{commons|Category:Mecklenburg}}
[[Kategorija:Njemačke povijesne pokrajine]]

Mecklenburg - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

Suradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije