Međimurska županija - Povijest promjena

Suradnik10: /* Kultura */

2026-02-02T07:53:14Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 2. veljača 2026. u 07:53
Redak 186:		Redak 186:

	*Fotografe Međimurja okuplja jedan od najaktivnijih fotoklubova na području Hrvatske, [[Fotoklub Čakovec]], koji se bavi promocijom fotografije kao tehničke i umjetničke discipline te edukacijom djece i odraslih kroz radionice i nakladništvo.		*Fotografe Međimurja okuplja jedan od najaktivnijih fotoklubova na području Hrvatske, [[Fotoklub Čakovec]], koji se bavi promocijom fotografije kao tehničke i umjetničke discipline te edukacijom djece i odraslih kroz radionice i nakladništvo.

			*Tradicijski su crkve u Međimurju većinom bile građene od [[Drvena arhitektura u Međimurju\|drva]].

	===Civilno društvo===		===Civilno društvo===
Redak 225:		Redak 227:
	* [[Vinko Žganec]] - [[folklor]]ist		* [[Vinko Žganec]] - [[folklor]]ist
	{{GLAVNIRASPORED:}}		{{GLAVNIRASPORED:}}

	==Znamenitosti==		==Znamenitosti==
	{{glavni\|Popis spomenika u Međimurskoj županiji}}		{{glavni\|Popis spomenika u Međimurskoj županiji}}

Suradnik10: /* Znamenitosti */

2026-01-29T06:29:54Z

Znamenitosti

←Starija inačica		Inačica od 29. siječanj 2026. u 06:29
Redak 226:		Redak 226:
	{{GLAVNIRASPORED:}}		{{GLAVNIRASPORED:}}
	==Znamenitosti==		==Znamenitosti==
			{{glavni\|Popis spomenika u Međimurskoj županiji}}
	* Od četvrtog stoljeća prije nove ere zna se za vodene mlinove izgrađene na rijekama. Kasnije su ih koristili [[Slaveni]] pa [[Mađari\|Ugri]]. Mnogi aktivni do prije 50-ak godina, a posljednji u Murskom Središću u ranim 1970.-im godinama.		* Od četvrtog stoljeća prije nove ere zna se za vodene mlinove izgrađene na rijekama. Kasnije su ih koristili [[Slaveni]] pa [[Mađari\|Ugri]]. Mnogi aktivni do prije 50-ak godina, a posljednji u Murskom Središću u ranim 1970.-im godinama.
	*[[Ignacije Szentmartony]], svećenik, Isusovac, iz Kotoribe je bio kraljevski [[matematičar]] i [[astronom]] u [[Lisabon]]u te istraživač [[Brazil]]a pod krunom [[Portugal]]skog [[kralj]]a u [[1754.]]		*[[Ignacije Szentmartony]], svećenik, Isusovac, iz Kotoribe je bio kraljevski [[matematičar]] i [[astronom]] u [[Lisabon]]u te istraživač [[Brazil]]a pod krunom [[Portugal]]skog [[kralj]]a u [[1754.]]

Suradnik10: /* Povijest */

2025-05-29T04:26:41Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 04:26
Redak 134:		Redak 134:
	Međimurje je bilo pod vlašću različitih [[sila]], [[zona]] sa velikim vojnim značajem između [[Beč]]a i [[Carigrad]]a. Najznačajnije je doba pod vlašću [[Knezovi Zrinski\|knezova Zrinskih]] u 16. i 17. stoljeću, hrvatskih [[vojskovođa]] i intelektualaca koji su kraju doprinijeli materijalno i duhovno. [[Nikola Zrinski]], ([[1620.]] – [[1664.]]), naročito uspješan u borbi protiv [[Otomansko Carstvo\|Otomanskog Carstva]], biva proglašen [[general]]om Hrvatske. Bile su slavni njegovi konjanici [[Insulaner (hrvatski vojnik)\|insulaneri]].<ref>[http://blog.dnevnik.hr/asboinu/2009/12/index.html Bitke kroz povijest] Hrvati - ratnici i vojnici, 5. prosinca 2009., pristupljeno 18. prosinca 2016.</ref> Kasnije, [[Petar Zrinski]], u sukobu s politikom Austrije biva zatvoren, osuđen za veleizdaju i ubijen u Bečkom Novom Mjestu [[1671.]] godine. [[Katarina Zrinski]] također biva zatvorena i umire [[1673.]]		Međimurje je bilo pod vlašću različitih [[sila]], [[zona]] sa velikim vojnim značajem između [[Beč]]a i [[Carigrad]]a. Najznačajnije je doba pod vlašću [[Knezovi Zrinski\|knezova Zrinskih]] u 16. i 17. stoljeću, hrvatskih [[vojskovođa]] i intelektualaca koji su kraju doprinijeli materijalno i duhovno. [[Nikola Zrinski]], ([[1620.]] – [[1664.]]), naročito uspješan u borbi protiv [[Otomansko Carstvo\|Otomanskog Carstva]], biva proglašen [[general]]om Hrvatske. Bile su slavni njegovi konjanici [[Insulaner (hrvatski vojnik)\|insulaneri]].<ref>[http://blog.dnevnik.hr/asboinu/2009/12/index.html Bitke kroz povijest] Hrvati - ratnici i vojnici, 5. prosinca 2009., pristupljeno 18. prosinca 2016.</ref> Kasnije, [[Petar Zrinski]], u sukobu s politikom Austrije biva zatvoren, osuđen za veleizdaju i ubijen u Bečkom Novom Mjestu [[1671.]] godine. [[Katarina Zrinski]] također biva zatvorena i umire [[1673.]]

	Godine [[1625.]], biskup [[Benedikt Vinković]] na zasjedanju [[Ugarsko-hrvatski sabor\|Ugarsko-hrvatskoga sabora]] u Požunu borio za pripadnost Međimurja [Zagrebačka biskupija\|Zagrebačkoj biskupiji]].<ref> Vinković, Benedikt. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 29.5.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/vinkovic-benedikt>. </ref>		Godine [[1625.]], biskup [[Benedikt Vinković]] na zasjedanju [[Ugarsko-hrvatski sabor\|Ugarsko-hrvatskoga sabora]] u Požunu borio za pripadnost Međimurja [[Zagrebačka biskupija\|Zagrebačkoj biskupiji]].<ref> Vinković, Benedikt. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 29.5.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/vinkovic-benedikt>. </ref>

	Osim vojno-strateškog položaja, područje je bilo na raskrižju putova, mjesto trgovine, izmjene [[roba]], razvoja [[obrt]]a, [[ideja]]. Golemu je štetu pričinio gradu [[zemljotres]] u [[1738.]] Obitelj [[Althan]] koja je u to doba posjedovala grad je umnogome radila na njegovoj obnovi, no [[1741.]] požar dodatno ranjava grad. Od tog doba [[dvorac]] počinje gubiti na važnosti, dok grad sa ljudima i civilnim aktivnostima počinje bivati značajniji. Godine [[1849.]], ban [[Josip Jelačić]] je [[Oslobađanje Međimurja (Jelačić)\|oslobodio]] kraj od [[Mađarska\|Mađara]] koji su tu vladali od 1720. Godine [[1860.]] kraj dobiva prvu [[željeznička pruga\|željezničku prugu]], [[1889.]] i drugu, a u [[1893.]] uvedena je gradska električna rasvjeta.		Osim vojno-strateškog položaja, područje je bilo na raskrižju putova, mjesto trgovine, izmjene [[roba]], razvoja [[obrt]]a, [[ideja]]. Golemu je štetu pričinio gradu [[zemljotres]] u [[1738.]] Obitelj [[Althan]] koja je u to doba posjedovala grad je umnogome radila na njegovoj obnovi, no [[1741.]] požar dodatno ranjava grad. Od tog doba [[dvorac]] počinje gubiti na važnosti, dok grad sa ljudima i civilnim aktivnostima počinje bivati značajniji. Godine [[1849.]], ban [[Josip Jelačić]] je [[Oslobađanje Međimurja (Jelačić)\|oslobodio]] kraj od [[Mađarska\|Mađara]] koji su tu vladali od 1720. Godine [[1860.]] kraj dobiva prvu [[željeznička pruga\|željezničku prugu]], [[1889.]] i drugu, a u [[1893.]] uvedena je gradska električna rasvjeta.

Suradnik10: /* Povijest */

2025-05-29T03:46:53Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 03:46
Redak 133:		Redak 133:

	Međimurje je bilo pod vlašću različitih [[sila]], [[zona]] sa velikim vojnim značajem između [[Beč]]a i [[Carigrad]]a. Najznačajnije je doba pod vlašću [[Knezovi Zrinski\|knezova Zrinskih]] u 16. i 17. stoljeću, hrvatskih [[vojskovođa]] i intelektualaca koji su kraju doprinijeli materijalno i duhovno. [[Nikola Zrinski]], ([[1620.]] – [[1664.]]), naročito uspješan u borbi protiv [[Otomansko Carstvo\|Otomanskog Carstva]], biva proglašen [[general]]om Hrvatske. Bile su slavni njegovi konjanici [[Insulaner (hrvatski vojnik)\|insulaneri]].<ref>[http://blog.dnevnik.hr/asboinu/2009/12/index.html Bitke kroz povijest] Hrvati - ratnici i vojnici, 5. prosinca 2009., pristupljeno 18. prosinca 2016.</ref> Kasnije, [[Petar Zrinski]], u sukobu s politikom Austrije biva zatvoren, osuđen za veleizdaju i ubijen u Bečkom Novom Mjestu [[1671.]] godine. [[Katarina Zrinski]] također biva zatvorena i umire [[1673.]]		Međimurje je bilo pod vlašću različitih [[sila]], [[zona]] sa velikim vojnim značajem između [[Beč]]a i [[Carigrad]]a. Najznačajnije je doba pod vlašću [[Knezovi Zrinski\|knezova Zrinskih]] u 16. i 17. stoljeću, hrvatskih [[vojskovođa]] i intelektualaca koji su kraju doprinijeli materijalno i duhovno. [[Nikola Zrinski]], ([[1620.]] – [[1664.]]), naročito uspješan u borbi protiv [[Otomansko Carstvo\|Otomanskog Carstva]], biva proglašen [[general]]om Hrvatske. Bile su slavni njegovi konjanici [[Insulaner (hrvatski vojnik)\|insulaneri]].<ref>[http://blog.dnevnik.hr/asboinu/2009/12/index.html Bitke kroz povijest] Hrvati - ratnici i vojnici, 5. prosinca 2009., pristupljeno 18. prosinca 2016.</ref> Kasnije, [[Petar Zrinski]], u sukobu s politikom Austrije biva zatvoren, osuđen za veleizdaju i ubijen u Bečkom Novom Mjestu [[1671.]] godine. [[Katarina Zrinski]] također biva zatvorena i umire [[1673.]]

			Godine [[1625.]], biskup [[Benedikt Vinković]] na zasjedanju [[Ugarsko-hrvatski sabor\|Ugarsko-hrvatskoga sabora]] u Požunu borio za pripadnost Međimurja [Zagrebačka biskupija\|Zagrebačkoj biskupiji]].<ref> Vinković, Benedikt. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 29.5.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/vinkovic-benedikt>. </ref>

	Osim vojno-strateškog položaja, područje je bilo na raskrižju putova, mjesto trgovine, izmjene [[roba]], razvoja [[obrt]]a, [[ideja]]. Golemu je štetu pričinio gradu [[zemljotres]] u [[1738.]] Obitelj [[Althan]] koja je u to doba posjedovala grad je umnogome radila na njegovoj obnovi, no [[1741.]] požar dodatno ranjava grad. Od tog doba [[dvorac]] počinje gubiti na važnosti, dok grad sa ljudima i civilnim aktivnostima počinje bivati značajniji. Godine [[1849.]], ban [[Josip Jelačić]] je [[Oslobađanje Međimurja (Jelačić)\|oslobodio]] kraj od [[Mađarska\|Mađara]] koji su tu vladali od 1720. Godine [[1860.]] kraj dobiva prvu [[željeznička pruga\|željezničku prugu]], [[1889.]] i drugu, a u [[1893.]] uvedena je gradska električna rasvjeta.		Osim vojno-strateškog položaja, područje je bilo na raskrižju putova, mjesto trgovine, izmjene [[roba]], razvoja [[obrt]]a, [[ideja]]. Golemu je štetu pričinio gradu [[zemljotres]] u [[1738.]] Obitelj [[Althan]] koja je u to doba posjedovala grad je umnogome radila na njegovoj obnovi, no [[1741.]] požar dodatno ranjava grad. Od tog doba [[dvorac]] počinje gubiti na važnosti, dok grad sa ljudima i civilnim aktivnostima počinje bivati značajniji. Godine [[1849.]], ban [[Josip Jelačić]] je [[Oslobađanje Međimurja (Jelačić)\|oslobodio]] kraj od [[Mađarska\|Mađara]] koji su tu vladali od 1720. Godine [[1860.]] kraj dobiva prvu [[željeznička pruga\|željezničku prugu]], [[1889.]] i drugu, a u [[1893.]] uvedena je gradska električna rasvjeta.

Suradnik10 u (test) 15:56, 6. travanj 2025.

2025-04-06T15:56:04Z

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 15:56
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Međimurska županija'''-->~~{{Preusmjerava\|Međimurje}}		{{Preusmjerava\|Međimurje}}
	{{~~Županija~~		{{Infookvir županija
	\|ime = Međimurska županija		\|ime = Međimurska županija
	\|ime_genitiv = Međimurske županije		\|ime_genitiv = Međimurske županije

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:43:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Preusmjerava|Međimurje}}
{{Županija
|ime = Međimurska županija
|ime_genitiv = Međimurske županije
|zastava = Flag of Medjimurje.svg
|grb = Međimurska županija (grb).svg
|sjedište = [[Datoteka:Flag of Cakovec.svg|border|23px]] [[Čakovec]]
|površina = 729
|broj stanovnika = 113.804
|gustoća = 156,11
|broj gradova = 3
|broj općina = 22
|broj naselja = 131
|iso = HR-20
|pozivni broj = (0)40
|dan županije = 30. travnja
|web_stranica = http://medjimurska-zupanija.hr/
|gradsko vijeće ime = Županijska skupština
|predsjednik vijeće = Mladen Novak ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])
|župan = [[Matija Posavec]]

}}

[[Datoteka:Karta Međimurja.jpg|mini|desno|315px|[[Zemljovid]] Međimurske županije]]
[[Datoteka:Nosnje Medjimurje EMZ 300109.jpg|mini|desno|250px|Narodna nošnja Međimurja snimljena u [[Etnografski muzej Zagreb|Etnografskom muzeju u Zagrebu]]]]
'''Međimurska županija''', u administrativnom, a u zemljopisnom smislu [[Međimurje (regija)|Međimurje]], područje je na krajnjem sjeveru [[Hrvatska|Hrvatske]] omeđeno rijekama Murom i Dravom. Zapadni dio dotiče obronke [[Alpe|Alpa]], dok su središnji i istočni dio [[ravnica]] ([[Panonska nizina|Panonske nizine]]). Pokrajina graniči s državama [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Slovenija|Slovenijom]], a vrlo blizu je i treća [[zemlja]], [[Austrija]].

Međimurje je počašćeno nadimkom Hortus Croatiae (Vrt Hrvatske ili Cvjetnjak Hrvatske). Neslužbeni [[grb]] međimurskog kraja su [[ptica]] ''[[grlica]]'' i [[cvijet]] ''[[ljubičica]]'' (u dijalektu znan kao fijolica). Po površini je najmanja županija u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

==Administrativna podjela i stanovništvo==
'''Županija je podijeljena na 3 grada i 22 općine.''' <br>
* Gradovi:

{| class="wikitable sortable"
|-
! [[Grad]] || [[Grb]] || [[Površina]] || [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|Br. stanovnika]] || [[Naselje|Naselja]]
|-
| [[Čakovec]] || [[Datoteka:Coat of arms of Cakovec.svg|50px]] || '''72,58 km²''' || '''27.820''' || '''[[Čakovec]]''' {{•}}[[Ivanovec]] {{•}}[[Krištanovec]] {{•}}[[Kuršanec]] {{•}}[[Mačkovec]] {{•}}[[Mihovljan (Čakovec)|Mihovljan]] {{•}}[[Novo Selo na Dravi]] {{•}}[[Novo Selo Rok]] {{•}}[[Savska Ves]] {{•}}[[Slemenice]] {{•}}[[Šandorovec]] {{•}}[[Štefanec (Čakovec)|Štefanec]] {{•}}[[Totovec]] {{•}}[[Žiškovec]]
|-
| [[Mursko Središće]] || [[Datoteka:Mursko Središće (grb).gif|50px]] || '''33,89 km²''' || '''6.307''' || [[Hlapičina]] {{•}}[[Križovec]] {{•}}'''[[Mursko Središće]]''' {{•}}[[Peklenica]] {{•}}[[Štrukovec]]
|-
| [[Prelog]] || [[Datoteka:Prelog (grb).gif|50px]] || '''63,66 km²''' || '''7.815''' || [[Cirkovljan]] {{•}}[[Čehovec]] {{•}}[[Čukovec (Prelog)|Čukovec]] {{•}}[[Draškovec]] {{•}}[[Hemuševec]] {{•}}[[Oporovec]] {{•}}[[Otok (Prelog)|Otok]] {{•}}'''[[Prelog]]'''
|-
|}

* Općine:

{| class="wikitable sortable"
|-
! [[Općina]] || [[Grb]] || [[Površina]] || [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.|Br. stanovnika]] || [[Naselje|Naselja]]
|-
| [[Belica]] || [[Datoteka:Belica_(grb).gif|50px]] || '''27,75 km²''' || '''3.176''' || '''[[Belica]]''' {{•}}[[Gardinovec]]
|-
| [[Dekanovec]] || [[Datoteka:Grb Općine Dekanovec.gif|50px]] || '''6,02 km²''' || '''774''' || '''[[Dekanovec]]'''
|-
| [[Domašinec]] || [[Datoteka:Domašinec_(grb).gif|50px]] || '''35,33 km²''' || '''2.251''' || '''[[Domašinec]]''' {{•}}[[Turčišće]]
|-
| [[Donja Dubrava]] || [[Datoteka:Donja_Dubrava_(grb).gif|50px]] || '''19,16 km²''' || '''1.920''' || '''[[Donja Dubrava]]'''
|-
| [[Donji Kraljevec]] || [[Datoteka:Donji Kraljevec Grb.png|50px]] || '''36,35 km²''' || '''4.659''' || [[Donji Hrašćan]] {{•}}'''[[Donji Kraljevec]]''' {{•}}[[Donji Pustakovec]] {{•}}[[Hodošan]] {{•}}[[Palinovec]] {{•}}[[Sveti Juraj u Trnju]]
|-
| [[Donji Vidovec]] || [[Datoteka:Donji Vidovec (grb).gif|50px]] || '''13,64 km²''' || '''1.399''' || '''[[Donji Vidovec]]'''
|-
| [[Goričan]] || [[Datoteka:Goričan (grb).gif|50px]] || '''21,56 km²''' || '''2.823''' || '''[[Goričan]]'''
|-
| [[Gornji Mihaljevec]] || [[Datoteka:Gornji Mihaljevec (grb).gif|50px]] || '''32,15 km²''' || '''1.917''' || [[Badličan]] {{•}}[[Bogdanovec]] {{•}}[[Dragoslavec Breg]] {{•}}[[Dragoslavec Selo]] {{•}}[[Gornja Dubrava (Gornji Mihaljevec)|Gornja Dubrava]] {{•}}'''[[Gornji Mihaljevec]]''' {{•}}[[Martinuševec]] {{•}}[[Preseka (Gornji Mihaljevec)|Preseka]] {{•}}[[Prhovec]] {{•}}[[Tupkovec]] {{•}}[[Vugrišinec]] {{•}}[[Vukanovec]]
|-
| [[Kotoriba]] || [[Datoteka:Kotoriba_(grb).gif|50px]] || '''26,58 km²''' || '''3.224''' || '''[[Kotoriba]]'''
|-
| [[Mala Subotica]] || [[Datoteka:Mala_Subotica_(grb).gif|50px]] || '''34,36 km²''' || '''4.736''' || [[Držimurec]] {{•}}'''[[Mala Subotica]]''' {{•}}[[Palovec]] {{•}}[[Piškorovec]] {{•}}[[Strelec]] {{•}}[[Sveti Križ (Mala Subotica)|Sveti Križ]]
|-
| [[Nedelišće]] || [[Datoteka:Nedelišće_(grb).gif|50px]] || '''58,32 km²''' || '''11.975''' || [[Črečan (Nedelišće)|Črečan]] {{•}}[[Dunjkovec]] {{•}}[[Gornji Hrašćan]] {{•}}[[Gornji Kuršanec]] {{•}}[[Macinec]] {{•}}'''[[Nedelišće]]''' {{•}}[[Parag]] {{•}}[[Pretetinec]] {{•}}[[Pušćine]] {{•}}[[Slakovec]] {{•}}[[Trnovec (Nedelišće)|Trnovec]]
|-
| [[Orehovica]] || [[Datoteka:Orehovica_(grb).gif|50px]] || '''28,33 km²''' || '''2.685''' || '''[[Orehovica]]''' {{•}}[[Podbrest]] {{•}}[[Vularija]]
|-
| [[Podturen]] || [[Datoteka:Podturen_(grb).gif|50px]] || '''31,23 km²''' || '''3.873''' || [[Celine (Podturen)|Celine]] {{•}}[[Ferketinec]] {{•}}[[Miklavec]] {{•}}[[Novakovec (Podturen)|Novakovec]] {{•}}'''[[Podturen]]''' {{•}}[[Sivica]]
|-
| [[Pribislavec]] || [[Datoteka:Pribislavec_(grb).gif|50px]] || '''11,26 km²''' || '''3.136''' || '''[[Pribislavec]]'''
|-
| [[Selnica]] || [[Datoteka:Selnica (grb).gif|50px]] || '''25,01 km²''' || '''2.991''' || [[Bukovec]] {{•}}[[Donji Koncovčak]] {{•}}[[Donji Zebanec]] {{•}}[[Gornji Zebanec]] {{•}}[[Merhatovec]] {{•}}[[Plešivica (Selnica)|Plešivica]] {{•}}[[Praporčan]] {{•}}'''[[Selnica]]''' {{•}}[[Zaveščak]] {{•}}[[Zebanec Selo]]
|-
| [[Strahoninec]] || [[Datoteka:Strahoninec_(grb).gif|50px]] || '''8,35 km²''' || '''2.682''' || '''[[Strahoninec]]'''
|-
| [[Sveta Marija (općina)|Sveta Marija]] || [[Datoteka:Sveta_Marija_(grb).gif|50px]] || '''23,40 km²''' || '''2.317''' || [[Donji Mihaljevec]] {{•}}'''[[Sveta Marija (općina)|Sveta Marija]]'''
|-
| [[Sveti Juraj na Bregu]] || [[Datoteka:Sveti Juraj na Bregu (grb).gif|50px]] || '''30,17 km²''' || '''5.090''' || [[Brezje (Sveti Juraj na Bregu)|Brezje]] {{•}}[[Dragoslavec]] {{•}}[[Frkanovec]] {{•}}'''[[Lopatinec]]''' {{•}}[[Mali Mihaljevec]] {{•}}[[Okrugli Vrh]] {{•}}[[Pleškovec]] {{•}}[[Vučetinec]] {{•}}[[Zasadbreg]]
|-
| [[Sveti Martin na Muri]] || [[Datoteka:Sveti_Martin_na_Muri_(grb).gif|50px]] || '''25,25 km²''' || '''2.605''' || [[Brezovec]] {{•}}[[Čestijanec]] {{•}}[[Gornji Koncovčak]] {{•}}[[Gradiščak]] {{•}}[[Grkaveščak]] {{•}}[[Jurovčak]] {{•}}[[Jurovec]] {{•}}[[Kapelščak]] {{•}}[[Lapšina]] {{•}}[[Marof]] {{•}}'''[[Sveti Martin na Muri]]''' {{•}}[[Toplice Sveti Martin]] {{•}}[[Vrhovljan]] {{•}}[[Žabnik (Sveti Martin na Muri)|Žabnik]]
|-
| [[Šenkovec]] || [[Datoteka:Šenkovec_(grb).gif|50px]] || '''9,18 km²''' || '''2.879''' || [[Knezovec]] {{•}}'''[[Šenkovec]]'''
|-
| [[Štrigova]] || [[Datoteka:Štrigova_(grb).gif|50px]] || '''39,31 km²''' || '''2.766''' || [[Banfi]] {{•}}[[Grabrovnik]] {{•}}[[Jalšovec]] {{•}}[[Leskovec]] {{•}}[[Prekopa (Štrigova)|Prekopa]] {{•}}[[Robadje]] {{•}}[[Stanetinec]] {{•}}[[Sveti Urban (Štrigova)|Sveti Urban]] {{•}}'''[[Štrigova]]''' {{•}}[[Železna Gora]]
|-
| [[Vratišinec]] || [[Datoteka:Vratišinec_(grb).gif|50px]] || '''16,62 km²''' || '''1.984''' || [[Gornji Kraljevec (Vratišinec)|Gornji Kraljevec]] {{•}}'''[[Vratišinec]]'''
|-
|}

===Stanovništvo===
[[Datoteka:Međimurje County Population Pyramid Census 2011 HRV.png|thumb|300px|Dobno-spolna piramida Međimurske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.]]
Međimurje je najgušće naseljeni dio Hrvatske. Na području veličine 729,5 [[km²]] (72.956 ha), često intimno zvanom Međimurje malo (''Međimorje''),<ref>[[Zvonimir Bartolić|Bartolić, Zvonimir]]. ''Ne Međumurje, niti Međimurje, nego Međimorje : (prinos poznavanju toponima Međimurje)'' u: ''Hrvatski kajkavski kolendar'', Matica hrvatska, Ogranak, Čakovec, 1996., str. 210.-213., {{ISSN|1332-2141}}</ref> u 126 naselja živi 126.500 ljudi što rezultira gustoćom stanovništva od 164,2 osobe/km². Gradovi su [[Čakovec]], koji je [[središte]] za [[promet]], [[obrazovanje]], privredu, [[sudstvo]], administrativne aktivnosti, te [[Prelog]] i [[Mursko Središće]]. Čakovec u užem gradskom okviru ima 17.500 žitelja. [[Stanovništvo]] grada, kao i čitavog područja, je [[Narod|etnički]] većinom [[Hrvati|hrvatsko]] (96%), sa 4 posto manjina koje čine [[Mađari]], [[Slovenci]], [[Albanci]] i [[Romi]].

Lokalna je [[demografija]] doživjela brzu promjenu u razdoblju između [[1950.]] i [[1975.]] godine kada je numerički dramatično pala veličina [[obitelj]]i. [[Populacijski prirast]] je minimalan u nacionalnom okviru, stanovništvo ima tendenciju postepenog kretanja prema području [[Istra|Istre]] i gradu Zagrebu. Sezonska [[radna snaga]] se kreće u različitim smjerovima kao sto su [[Zagreb]], [[Rijeka]] te ostala obalna područja Hrvatske. Svako veće središte ima [[osnovna škola|osnovnu školu]] dok u Čakovcu i Prelogu postoji [[gimnazija]] te nekoliko drugih srednjih škola, kao i [[Visoka učiteljska škola u Čakovcu]] (bivša Pedagoška akademija) za potrebe izobrazbe nastavničkog kadra. U novije vrijeme osnovano je i [[Međimursko veleučilište u Čakovcu|Međimursko veleučilište]] zbog rastuće potrebe za kadrom na područjima računarstva, menadžmenta i održivog razvoja.

Međimurje je stoljećima bilo pod velikim utjecajem (čak i sastavnim dijelom) Mađarske, čija je [[kultura]] ostavila ogroman utjecaj u [[jezik]]u, [[glazba|glazbi]] i običajima. Na nekoliko se mjesta može probati lokalna kuhinja, čuti lokalna [[pjesma]] i ples. Brojni su [[šport]]ski klubovi, (njih više od 200), kao i klubovi na području [[Planinarstvo|planinarstva]], [[lov]]a, [[ribolov]]a.

==Županijska uprava==
[[Slika:Rijeka Trnava (Međimurje, Croatia) - tabla.jpg|mini|250px|Rijeka [[Trnava (Međimurje)|Trnava]] protječe kroz [[Međimurje]] i utječe u [[Mura|Muru]].]]

==Zemljopis==

Područje Međimurja većim dijelom je [[aluvijalna ravnica]] između [[rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Mura|Mure]] i [[Drava|Drave]] (''Dolnje Međimurje''), a manjim dijelom briježni kraj (''Gornje Međimurje''). Obje velike rijeke povremeno poplavljuju i ponekad mijenjaju tok. Zbog [[Geologija|geoloških]] karakteristika i brojnih klizišta, Mura, koja izvire u [[Austrija|Austriji]], pomiče svoje [[riječno korito]] prema sjeveru. [[Izvor]] Drave je u [[Italija|Italiji]]. Osim podjele od drugih zemalja, [[rijeka (vodotok)|rijeka]] razdvaja Međimurje od druge administrativne oblasti, ([[Varaždinska županija|Varaždinske županije]]) na jugu. Bogatstvo voda u županiji upotpunjuje lokalna rijeka [[Trnava (Međimurje)|Trnava]], koja teče sredinom Međimurja, te brojni potoci, koji su pritoci triju navedenih rijeka. Najviša je točka [[Mohokos]] s 344,4 [[metar|m]] [[nadmorska visina|nadmorske visine]], dok je ostatak područja nešto iznad 120-150m iznad razine [[mora]]. Kraj je s vremena na vrijeme pogođen potresima. [[Potres]] značajne snage pogodio je ovo područje [[1880.]], dok je onaj [[1736.]] bio katastrofalan, uništivši [[Čakovec]] a još teže susjedni [[Šenkovec]].

Od obradivih površina, 35.000 [[ha]] se koristi za potrebe poljoprivrede. Korištene parcele su nažalost vrlo usitnjene (više od 21.000), bez velike mogućnosti ekonomske iskoristivosti. 2.759 ha su [[voćnjak|voćnjaci]], 1.100 ha [[vinograd]]i, (u brdovitom zapadu u okolici mjesta [[Štrigova]], [[Lopatinec]], [[Zasadbreg]]). Pašnjaci zauzimaju oko 10.500 ha kao i područje [[šuma]] od kojih je najveća ''Murščak'' između mjesta [[Domašinec]] i [[Donji Hrašćan]].
[[Datoteka:Polja (Donje Međimurje).jpg|thumb|250px|Polja i livade u nizinskom ''Dolnjem Međimurju'']]

Istočna je [[granica]] regije kod [[Legrad]]a, uz [[ušće]] Mure u Drave i gdje se ulazi u administrativnu jedinicu ([[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačku županiju]]). Veći [[grad]]ovi u okolici su [[Varaždin]], [[Koprivnica]], [[Bjelovar]], [[Nagykanisza]], [[Murska Sobota]], [[Maribor]] i [[Graz]].
* [[Klima]] je [[kontinentalna klima|kontinentalna]] sa vrućim ljetima često popraćena [[oluja]]ma, te u pravilu veoma oštrim zimama.

==Povijest==

{{glavni|Povijest Međimurja}}

Prve ljudske naseobine u ovom području mogu se pronaći u periodu mlađeg [[kameno doba|kamenog doba]], prije otprilike 7 000 [[godina]]. Nije lako identificirati etničku strukturu ljudi iz tih perioda tako da o nalazištu iz [[neolitik]]a (''Ferenčica'') pokraj Preloga, postoji samo [[legenda]] koja spominje loše, nasilne ljude. U periodu [[željezno doba|željeznog doba]], plemena se mogu identificirati kao [[Kelti]] i [[Panoni]] kasnije porobljeni od [[legija]] [[Rimsko Carstvo|Rimljana]].

Sa prvim stoljećem nove ere Međimurje je spomenuto u spisima [[zemljopisac|zemljopisca]] [[Strabon]]a kao ''Insula intra Dravam et Muram'', (''[[otok]] između Drave i [[Mura|Mure]]''). Kao takvo je i dio [[Ljudevit Posavski|Ljudevitove]] i [[Braslav|Braslavove]] kneževine [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]].

[[1094.]] je godina utemeljenja [[biskupija|biskupije]] u Zagrebu. Od tog doba [[regija]] je imala prisne veze sa novoosnovanim moćnim gradom a veze sa njim su ostale do danas unatoč mnogobrojnim vanjskim i pokušajima da se one unište. Tokom [[13. stoljeće|trinaestog stoljeća]] stvorene su lokalne jezgre nekih naselja koja poznajemo danas. Još u [[1254.]] godini, ubrzo po invaziji [[Mongoli|Mongola]] [[1242.]] godine, stvorena je jezgra [[Prelog]]a.

[[Grad]] Čakovec je dobio ime po [[Dimitrije Čak|Dimitriju Čak]]u koji je početku trinaestog stoljeća podigao obrambene zidine, koje su žitelji u [[1328.]] godini prirodno imenovali - [[Čakijeva utvrda]]. Dekretom ispostavljenim od [[kralj]]a [[Robert]]a [[1333.]] godine, utvrđena je jezgra obznanjena kao središte važnije od ostalih mjesta. Grad je kasnije dobio na dar hrvatski [[ban]] [[Stjepan I. Lacković]], član utjecajne obitelji [[Lacković]]. Brz razvoj grada počinje sredinom [[16. stoljeće|šesnaestog stoljeća]] rodom ''[[knezovi Zrinski|Zrinskih]]'' dok je posebna bila godina [[1579.]], kada je utvrda, napučena obrtnicima i trgovcima, dobila pravo trgovati, čime je pravno obznanjena gradska struktura te je ''Čakijeva [[utvrda]]'' postala - grad.
[[Datoteka:Zrinska garda Čakovec (Croatia) - Franjevački trg.JPG|mini|desno|250px|Današnja "Zrinska garda" u odorama iz vremena dok su vlasnici Međimurja bili [[Knezovi Zrinski|Zrinski]]]]

Međimurje je bilo pod vlašću različitih [[sila]], [[zona]] sa velikim vojnim značajem između [[Beč]]a i [[Carigrad]]a. Najznačajnije je doba pod vlašću [[Knezovi Zrinski|knezova Zrinskih]] u 16. i 17. stoljeću, hrvatskih [[vojskovođa]] i intelektualaca koji su kraju doprinijeli materijalno i duhovno. [[Nikola Zrinski]], ([[1620.]] – [[1664.]]), naročito uspješan u borbi protiv [[Otomansko Carstvo|Otomanskog Carstva]], biva proglašen [[general]]om Hrvatske. Bile su slavni njegovi konjanici [[Insulaner (hrvatski vojnik)|insulaneri]].<ref>[http://blog.dnevnik.hr/asboinu/2009/12/index.html Bitke kroz povijest] Hrvati - ratnici i vojnici, 5. prosinca 2009., pristupljeno 18. prosinca 2016.</ref> Kasnije, [[Petar Zrinski]], u sukobu s politikom Austrije biva zatvoren, osuđen za veleizdaju i ubijen u Bečkom Novom Mjestu [[1671.]] godine. [[Katarina Zrinski]] također biva zatvorena i umire [[1673.]]

Osim vojno-strateškog položaja, područje je bilo na raskrižju putova, mjesto trgovine, izmjene [[roba]], razvoja [[obrt]]a, [[ideja]]. Golemu je štetu pričinio gradu [[zemljotres]] u [[1738.]] Obitelj [[Althan]] koja je u to doba posjedovala grad je umnogome radila na njegovoj obnovi, no [[1741.]] požar dodatno ranjava grad. Od tog doba [[dvorac]] počinje gubiti na važnosti, dok grad sa ljudima i civilnim aktivnostima počinje bivati značajniji. Godine [[1849.]], ban [[Josip Jelačić]] je [[Oslobađanje Međimurja (Jelačić)|oslobodio]] kraj od [[Mađarska|Mađara]] koji su tu vladali od 1720. Godine [[1860.]] kraj dobiva prvu [[željeznička pruga|željezničku prugu]], [[1889.]] i drugu, a u [[1893.]] uvedena je gradska električna rasvjeta.

Poslije Prvoga svjetskog rata Međimurje je ostalo izvan granica Hrvatske, prepušteno Mađarskoj, što je izazivalo nezadovoljstvo Hrvata u Međimurju. Osnovali su [[Narodno vijeće za Međimurje]], čiji je predsjednik bio dr. [[Ivan Novak]].<ref name="spomendan">[http://www.hkv.hr/vijesti/hrvatska/10175-spomendan-odcjepljenja-meimurja-od-maarske.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] hkv-Hina: ''Spomendan odcjepljenja Međimurja od Mađarske'', 9. siječnja 2012., pristupljeno 18. prosinca 2016.</ref>
[[1918.]] izbija ustanak protiv mađarske vlasti, pljačkaju se ratni bogataši, državni uredi, trgovci i [[plemstvo]]. Mađarsko oružništvo uz pomoć vojske i mornara koji su se vraćali u Ugarsku brzo guši pobunu te počinje sa strijeljanjem kako pljačkaša tako i nedužnih ljudi, hrvatskih domoljuba. Pošto [[Vojska Kraljevine Srbije|srpska vojska]] nije htjela prijeći Dravu, koja je bila službena [[linija (geometrija)|linija]] razdvajanja, [[Narodno vijeće SHS]] u Zagrebu u dvama je navratima organiziralo protjeru Mađara iz Međimurja. Drugi pod vodstvom [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]] bio je uspješan. Međimurje su [[Oslobađanje Međimurja|oslobodili]] prosinca 1918. godine.
[[Datoteka:Čateks, Čakovec - ulaz.jpg|mini|desno|250px|Čateks d.d. spada među vodeće tvrtke hrvatske tekstilne industrije]]

[[Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države|Dana]] [[9. siječnja]] [[1919.]] održana je u Čakovcu u nazočnosti 10.000 žitelja Međimurja – Velika narodna skupština – kada je na Franjevačkomu trgu, nakon Svete mise, usvojena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od Mađarske.<ref>[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1768 Hrvatski sabor] Internet redakcija: ''Važniji datumi iz povijesti saborovanja. 9. siječnja – Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države'', pristupljeno 18. prosinca 2016.</ref> Nakon oslobađanja, održane narodne skupštine i donesene rezolucije, izražena želja za pripajanjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveću zaslugu za odcjepljenje, imao je dr. Ivan Novak, koji se zauzimao za uvođenje hrvatskoga jezika u škole i javni život, a među ostalim pokrenuo je i [[Međimurske novine]].<ref name="spomendan"/>

==Gospodarstvo==

Većina je industrijskih postrojenja nekada bila bazirana na [[tekstil]]u i tvrtkama kao što su Međimurska [[trikotaža]], osnovana od strane [[Židovi|židovske]] obitelji [[Graner]], i Modeks iz Murskog Središća. Neke tekstilne tvrtke opstale su do danas, kao na primjer Čateks iz Čakovca i MTČ Tvornica trikotaže iz Štrigove.

Međimurska je [[županija]] danas privredno oslonjena na mnoštvo industrijskih djelatnosti. [[Obuća]] se proizvodi u pogonima Jelen i Meiso. [[Metalno-preradivačka industrija]] je prisutna u pogonima Ferro-Preis, Promming, TMT, Tehnix, Komet, Ferokotao dok je [[građevinarstvo]] u pogonima Tegra, Beton. Kemijska je industrija u Meplast u i Muraplast u. Zrinski je tiskarska i izdavačka kuća sa temeljima još u [[16. stoljeće|16-om stoljeću]].

[[Kotoriba]] je poznata po nekadašnjoj tvrtki koja se bavila košaraštvom (košare, pleteni namještaj i dr.) pod imenom Maltar i Drugovi. Kompanija, kasnije preimenovana u Međimurjeplet je imala značajan utjecaj u lokalnoj ekonomiji tokom [[20. stoljeće|dvadesetog stoljeća]] i danas. [[Promet]], [[komunikacija]] i [[trgovina]] sa tvrtkom (''Trgocentar'') su aktivnosti čija će važnost u budućnosti rasti.
[[Datoteka:Međimurski konj (Croatia).jpg|mini|desno|250px|[[Međimurski konj]] je autohtona pasmina konja koja je donedavno bila na rubu izumiranja]]

[[Poljoprivreda]] je uvijek bila od značaja tako da su danas tu Agromeđimurje, Čakovečki Mlinovi, sa proizvodnjom i obradom [[žitarica]] te Vajda u području stočarstva i mesne industrije. I danas gotovo 6.500 ljudi ili 5,2 % službeno radi . [[Ratarstvo]] i [[stočarstvo]]) su dodatni izvor prihoda za više ljudi tako da direktni i indirektno je gotovo 12,7 % stanovništva, vezano za zemlju. Ta [[statistika]] stavlja regiju po agrarnim djelatnostima iznad nacionalnog [[prosjek]]a.

[[Industrija]] je razvijenija u centralnom i istočnom dijelu gdje se nalaze veća mjesta sa potrebnom radnom snagom te lokalnim tržištem. Otprilike 22.000 ljudi radi, a od toga 60 % u većim tvrtkama. Prosječna mjesečna nadnica je u godini [[2006.]] bila 4.442 [[kuna (novac)|kune]].

Sa početkom kasnih [[1960-ih|60-ih]] i ranih sedamdesetih godina velik je dio radno sposobnog stanovništva (17.000) zaposlen u zemljama kao što su [[Austrija]], [[Njemačka]], [[Švicarska]]. Ta je radna snaga bila i ostala nositelj napretka u vidu novih iskustava, znanja i novca koji je doprinio razvoju kraja, te se danas Međimurje u okvirima Hrvatske smatra jednim od najrazvijenijih i najbogatijih područja.

===Transport i komunikacije===

Međimurje je jaki trgovački i prometni centar koji povezuje zemlje centralne Europe ([[Mađarska]], [[Austrija]], [[Poljska]], [[Češka]]) sa trgovačkim lukama i turističkim mjestima na obali. Južno, smješteni su u nizu gradski centri kao što su [[Varaždin]], [[Zagreb]], [[Karlovac]], [[Rijeka]]. Kotoriba se ponosi prvom zgradom željezničke postaje, dio željezničke pruge u smjeru [[Budimpešta]] - [[Trst]] izgrađen ovdje još u godini [[1860.]] Druga je linija, u smjeru [[sjever]]-[[jug]] izgrađena u [[1889.]] povezujući Čakovec i [[Mursko Središće]]. Mostovi povezuju rijekama odvojena područja dok su mjesta efikasno povezana gradskim i prigradskim prometom sa centralnim Čakovcem . Suvremena [[autocesta]] povezuje granični prijelaz [[Goričan]] sa Mađarskom i [[Jadransko more|Jadranom]]. Kao raskrižje puteva u svim smjerovima Međimurje djeluje dinamično i otvoreno. [[Radio]]stanice, [[tisak]], [[telefon]] i ostale moderne [[komunikacije]] omogućuju efikasan prijenos [[informacija]] te razmjenu ideja s ostatkom svijeta.

===Prirodna bogatstva===
[[Datoteka:Hidrocentrala Dubrava - zgrada.jpg|mini|desno|250px|[[Hidroelektrana Dubrava]] nalazi se na južnom rubu županije]]
[[Hidroelektrične centrale]] na Dravi opskrbljuju lokalno i šire područje Hrvatske električnom energijom te omogućuju efikasnu kontrolu riječnog toka i [[navodnjavanje]]. Dvije [[brane]] su sagrađene u [[1982.]] i [[1989.]] (161 [[MW]]). Lokalni geotermalni izvori oko mjesta [[Vučkovec]] i [[Sveti Martin na Muri]] su nedovoljne snage da bi bili korišteni u energetske svrhe, već služe kao rekreacijski centri. [[Zlato]] je od pamtivijeka bilo nalaženo u pijesku obiju rijeka no njegova se količina ispostavila nedovoljnom za eksploataciju pošto mu je koncentracija najčešće ne veća od 2,5-14,4 [[miligram|mg]]/[[kubični metar|m<sup>3</sup>]].

[[Zemni plin]] i [[ulje]] ([[nafta]]), otkriveni su u ovim krajevima u [[1856.]] godini u mjestima [[Selnica]] i [[Peklenica]]. Ime posljednjeg ima [[Korijen (lingvistika)|korijen]] u riječi ''pekel'' (pakao), koje je lokalno [[stanovništvo]] dalo tamnozelenoj tekućini čudnih svojstava koja je počela spontano izvirati na površini zemlje. Rezerve su bile procijenjene na oko 170.000 t. Prvi puta u periodu od [[1886.]] do [[1889.]] a kasnije u počecima [[20. stoljeće|20. stoljeća]], [[sirovina]] se crpila i koristila za tadašnje znane potrebe. S otkrićem velikih svjetskih nalazišta, [[energent]] je postao nerentabilan, mada je bilo pokušaja da se crpljenje oživi. Danas samo moderan [[naftovod]] prelazi područjem Međimurja povezujući luku [[Omišalj]] na [[Kvarner]]u sa rafinerijom [[Lendava]] u Sloveniji.

U okolici Murskog Središća ([[Peklenica]] i [[Lopatinec]]), pronađena su u [[1921.]] nalazišta [[ugljen]]a. Eksploatirao se u okviru poduzeća ''Kraljić i Majhen Co''. Po svršetku rata ([[1946.]] – [[1972.]]), proizvodnja je bila nacionalizirana pod imenom ''Medimurski ugljenokopi''. U tom dobu, iskopalo se nešto manje od 4 600 000 [[Tona|t]] ili nešto više od 2% od rezervi procijenjenih na 200.000.000 tona. Pad cijena [[derivat]]a nafte i [[benzin]]a rezultirao je u neekonomičnosti eksploatacije. Danas bi zbog geološke strukture nalazišta [[Mineralne sirovine|ruda]], za obnavljanje aktivnosti bio potreban kompleksniji pristup, velike dodatne [[investicija|investicije]] te [[tržište]]. Ti problemi za sada ne upućuju na [[rentabilnost]] potencijanog oživljavanja aktivnosti.

===Regionalni operativni program===

U svrhu planiranja i podrške razvojnim procesima u Međimurju, osnovana je razvojna agencija REDEA, koja koordinira izradu strateških i planskih dokumenata, od kojih je najznačajniji ROP (regionalni operativni program).

[[Datoteka:Međimurski fašnjak 2011.- Kvitrovečki maškori.JPG|mini|desno|250px|U vrijeme poklada svake se godine održava manifestacija "Međimurski fašnik"]]
==Kultura==
*[[Etnomuzikolog]] [[Vinko Žganec]] iz mjesta [[Vratišinec]] sakupio je više od 15.000 lokalnih pjesama poznatih pod nazivom [[međimurska popevka]]. Međimurje, zbog raznovrsnih utjecaja, ima vrlo bogatu etnološku [[povijest]] i ostavštinu.

*U dvorcu Zrinskih nalazi se ''[[Muzej Međimurja Čakovec|Muzej Međimurja]]'' sa 17.000 izložaka iz povijesti i etnologije. Tu je i izložba lokalnih slikara u [[galerija|galeriji]] Kralj.

*Selo [[Križovec]] je najvjerojatnije jedino mjesto na svijetu gdje se gromade ugljena izvlače sa dna rijeke Mure dok je [[Donji Vidovec]] mjesto gdje se i dan danas može vidjeti kako se u prošlosti tragalo za zlatom u pijescima rijeke Drave.

*U Čakovcu je aktivna [[Škola Animiranog Filma]], (ŠAF), prisutna sa svojim animiranim filmovima na mnogobrojnim domaćim i svjetskim [[festival]]ima.

*Fotografe Međimurja okuplja jedan od najaktivnijih fotoklubova na području Hrvatske, [[Fotoklub Čakovec]], koji se bavi promocijom fotografije kao tehničke i umjetničke discipline te edukacijom djece i odraslih kroz radionice i nakladništvo.

===Civilno društvo===
Udruga za zaštitu prirodne i kulturne baštine [[ZEO Nobilis]] u Međimurju djeluje od 1994. godine.

Udruga Zora, za nenasilje i ljudska prava u Međimurju djeluje od 2003. godine. (www.udrugazora.hr)

===Poznate osobe===
[[Datoteka:Memorijalna zbirka Ladislava Kralja-Međimurca - autoportret.JPG|mini|desno|250px|Autoportret slikara [[Ladislav Kralj|Ladislava Kralja-Međimurca]] u njegovoj memorijalnoj zbirci]]
* [[Florijan Andrašec]] - pjesnik i melograf
* [[Lidija Bajuk]] - [[glazbenica]]
*[[Zvonimir Bartolić]] - znanstvenik, kritičar, esejist, pjesnik i prozni pisac
* [[Lujo Bezeredy]] - [[kipar]]
*[[Franjo Deban]] - [[liječnik]]
*[[Dragutin Feletar]] - geograf i publicist
* [[Stanka Gjurić]] - [[pjesnik|pjesnikinja]]
* [[Joža Horvat]] - pisac i [[putopis]]ac
* [[Tihomir Hunjak]] - [[matematičar]]
* [[Robert Jarni]] - [[nogomet]]aš
* [[Ladislav Kralj|Ladislav Kralj-Međimurec]] - slikar
*[[Stjepan Kečkeš]] - biolog
*[[Željko Kipke]] - akademski slikar
*[[Dražen Ladić]] - [[nogomet]]aš
*[[Boris Leiner]] - [[glazbenik]] i [[kipar]]
*[[Karlo Mrazović]] - revolucionar i političar
*[[Franjo Mustač Medarov|Franjo Mustač – Medarov]] - međimurski slikar
* [[Ivan Novak]] - [[povjesničar]]
*[[Stanislav Petrović]] - kajkavski [[pjesnik]] i [[slikar]]

* [[Franjo Punčec]] - [[tenis]]ač
*[[Petar Sabol]] - fotograf
*[[Rudolf Steiner]] - društveni reformator

* [[Ignacije Szentmartony]] - matematičar, [[astronom]], [[istraživač]]
* [[Josip Štolcer-Slavenski]] - [[skladatelj]]
*[[Elizabeta Toplek]] - etno interpretatorica
*[[Filip Ude]] - gimnastičar
*[[Davor Žerjav]] - publicist i fotograf
* [[Vinko Žganec]] - [[folklor]]ist
{{GLAVNIRASPORED:}}
==Znamenitosti==
* Od četvrtog stoljeća prije nove ere zna se za vodene mlinove izgrađene na rijekama. Kasnije su ih koristili [[Slaveni]] pa [[Mađari|Ugri]]. Mnogi aktivni do prije 50-ak godina, a posljednji u Murskom Središću u ranim 1970.-im godinama.
*[[Ignacije Szentmartony]], svećenik, Isusovac, iz Kotoribe je bio kraljevski [[matematičar]] i [[astronom]] u [[Lisabon]]u te istraživač [[Brazil]]a pod krunom [[Portugal]]skog [[kralj]]a u [[1754.]]
[[Datoteka:Crkva sv. Jeronima, Štrigova (Croatia) - sjeverozapad.jpg|mini|desno|250px|Znamenita crkva svetog Jeronima u [[Štrigova|Štrigovi]]]]
* [[Barok]]ne [[Freska|freske]] [[Ivan Ranger|Ivana Rangera]], koje datiraju između [[1776.]] i [[1786.]] u kapeli svete Jelene i crkvi svetog Jeronima u Štrigovi su vrlo vrijedne.
* [[Das Lied der Deutschen]], [[Himna]] [[Njemačka|Njemačke]], koju je komponirao [[Joseph Haydn]] i koji je govorio [[hrvatski]] jezik, izvedena je iz pjesme poznate u Međimurju pod nazivom ''[[Stal se jesem]]''. Neobično, pjesmu koja se smatra drugom himnom u [[Austrija|Austriji]] komponirao je [[Franz von Suppe]] rodom iz [[Split]]a dok je tekst austrijske [[himne]] napisala [[unuka]] pjesnika [[Petar Preradović|Petra Preradovića]] - [[Paula Preradović]].
*Prvi [[cjevovod]] u ovom dijelu [[Europa|Europe]] sagrađen je između Murskog Središća i Selnice u [[1901.]] Proizvodnja zemnog ulja u to doba bila je na godišnjem nivou manjem od oko 7000 t.
* Nedelišće ima jednu od prvih tiskarskih preša u Hrvatskoj instaliranu [[1570.]] godine po odluci lokalnih vladara iz dinastije [[knezovi Zrinski|Zrinski]]. Čakovec ima posebno dobre odnose s gradom [[Schramberg]]om u Njemačkoj u kojem radi velik broj lokalnog stanovništva od početka [[1970-ih|sedamdesetih]] godina.

== Vidi još ==
* [[Međimurje (regija)]]
* [[Međimursko veleučilište u Čakovcu]]
* [[Oslobađanje Međimurja]] 1918.
* [[Sjeverna Hrvatska]]
* [[Međimurski konj]]
* [[Međimurska gibanica]]
* [[Međimurska popevka]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.medjimurska-zupanija.hr/ Međimurska županija] Službena stranica
* [http://www.tzm.hr/ Turistička zajednica Međimurske županije]
* [http://www.zavod.hr/ Zavod za prostorno uređenje Međimurske Županije] Službena stranica
* [http://www.redea.hr Regionalna razvojna agencija Međimurje - REDEA d.o.o.]
* [http://www.ticm.hr Tehnološko-inovacijski centar Međimurje d.o.o.]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatske županije}}

[[Kategorija:Hrvatske županije]]
[[Kategorija:Međimurska županija| ]]