WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-22T04:46:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Mobil 1 motor oil.jpg|mini|desno|250px|[[Motorno ulje]].]]

[[datoteka:Steam engine lubrication.jpg|mini|desno|250px|[[Podmazivanje]] [[Koljenasto vratilo|koljenastog vratila]].]]

[[datoteka:Hydrodynamic lubrication attitude angle.svg|mini|desno|250px|Jednostavni radijalni [[klizni ležaj]] s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko [[podmazivanje]].]]

[[datoteka:Graphite filled groove bushing.png|mini|desno|250px|Kružni utor za podmazivanje u obliku broja 8.]]

'''Maziva''' su [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] specifičnih fizikalnih i kemijskih svojstava koje se rabe za [[podmazivanje]]. Djeluju tako što smanjuju [[trenje]] između kliznih ploha koje se pod [[opterećenje]]m nalaze u međusobnom relativnom [[gibanje|gibanju]]. Maziva služe i za smanjenje trošenja [[Strojni dio|strojnih dijelova]] i za odvođenje [[toplina|topline]], te za zaštitu od [[korozija|korozije]] i stvaranja naslaga i taloga zbog [[oksidacija|oksidacije]] i drugih kemijskih promjena. Kao prva maziva upotrebljavala su se životinjska i biljna [[ulja]] i [[masti]] sve do prije stotinjak godina, kada je mlada [[Nafta|naftna industrija]] iznijela na [[tržište]] maziva ulja dobivena od teških naftnih [[frakcija]]. Danas svijest o potrebi [[Zaštita okoliša|očuvanja okoliša]] i zdravlja utječe i na proizvodnju svih vrsta maziva, tako da se iz njih isključuju sastojci štetni za zdravlje i okoliš, a u pojedinim se područjima rabe i biološki razgradiva maziva na osnovi biljnih ulja ili sintetskih [[Esteri|esterskih]] ulja. Prema [[Agregatna stanja|agregatnom stanju]] razlikuju se tekuća maziva (ulja), polučvrsta (mazive masti) i čvrsta maziva. <ref> '''maziva''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39637] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

Mazivi slojevi su vrlo tanki tanki te ovisno o [[Opterećenje|opterećenju]] i [[brzina|brzini]] međusobnog [[gibanje|gibanja]] podmazivanih površina mogu imati debljinu manju od 1 [[metar|µm]] pa do preko 100 µm. Maziva se sastoje od baznog ulja i dodataka (aditiva). Bazna ulja mogu biti mineralna, sintetička te biljnog ili životinjskog podrijetla. Dodatci služe za poboljšanje svojstava baznih ulja, za postizanje drugih svojstava koja bazna ulja nemaju te za smanjenje nepoželjnih svojstava baznih ulja. <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>

== Tekuća maziva ==
'''Tekuća maziva''' najvažnija su vrsta maziva. Sastoje se od baznog [[ulja]] i aditiva. Bazno ulje može biti [[Mineralna ulja|mineralno]] ili sintetsko. Mineralno bazno ulje proizvodi se [[Rafinerija nafte|rafinacijom teških frakcija nafte]] dobivenih vakuumskom [[destilacija|destilacijom]] na temperaturi višoj od 350 [[celzij|°C]] i danas čini više od četiri petine od ukupno proizvedenih količina maziva. Maziva ulja mineralne osnove primjenjuju se za podmazivanje većine [[vozila]] i [[stroj]]eva pri normalnim uvjetima rada. Za posebno teške uvjete rada (ekstremno visoke ili niske temperature), težu zapaljivost, dug vijek trajanja i slično primjenjuju se maziva koja sadrže sintetska bazna ulja ([[Ugljikovodici|ugljikovodična]], [[esteri|esterska]], [[silikon]]ska i drugo). Aditivima se može smanjiti ovisnost [[viskoznost]]i o [[temperatura|temperaturi]], poboljšati tečnost pri niskim i postojanost pri višim temperaturama, povećati sposobnost zaštite od [[korozija|korozije]], te [[čvrstoća]] mazivoga sloja i time poboljšati podnošenje iznimno velikih [[tlak]]ova, te smanjiti trošenje strojnih dijelova.

Glavno je svojstvo maziva [[viskoznost]] kao mjera njegova unutarnjeg [[trenje|trenja]]. Za podmazivanje uz veće [[brzina|brzine]] gibanja potrebna je manja viskoznost, a uz veća [[opterećenje|opterećenja]] veća viskoznost maziva. Viskoznost ovisi o temperaturi pa se s njezinim porastom smanjuje. Promjena viskoznosti s promjenom temperature označuje se indeksom viskoznosti (ulja većeg indeksa viskoznosti pokazuju manju promjenu viskoznosti s promjenom temperature). Mineralna bazna ulja imaju indeks viskoznosti do približno 100, dok se dodatkom aditiva može postići i znatno viši indeks viskoznosti (do 200). Sintetska ulja mogu imati indeks viskoznosti i veći od 200.

Tekuća maziva svrstavaju se ponajprije u motorna ulja (maziva za [[vozila]]) i industrijska ulja (maziva za [[stroj]]eve), a rabe se i marinska maziva za [[brod]]ske motore i uređaje, maziva za [[željeznica|željeznice]], [[zrakoplov]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] strojeve i drugo.

=== Bazna ulja ===
Za proizvodnju mazivih ulja najčešće se koriste mineralna bazna ulja zbog dobrih svojstava i povoljne cijene. Mineralna se bazna ulja dobivaju iz [[nafta|nafte]] [[Frakcijska destilacija|frakcijskom]] i vakuumskom [[destilacija|destilacijom]] te [[rafinacija|rafinacijom]] destilata [[Otapalo|otapalima]] (solventima) pomoću kojih se iz destilata uklanjaju nepoželjni i manje stabilni sastojci te kruti [[parafin]]ski spojevi. Rafinacijom se dobivaju toplinski i oksidacijski stabilnija i [[korozija|korozijski]] manje agresivna ulja, koja uz to imaju manju sklonost skrućavanju i povećanju [[viskoznost]]i pri niskim temperaturama. Postupci klasične ili konvencionalne rafinacije jesu solventna rafinacija, odnosno ekstrakcija [[furfural]]om, zatim solventna deparafinacija i konačno dorada [[vodik]]om. Rafinacijom odgovarakućih destilata dobivaju se bazna ulja ili solventni rafinati potrebne viskoznosti za namješavanje različitih mazivih ulja.

Za pridobivanje baznog ulja vrlo visoke viskoznosti ([[Engleski jezik|eng]]. ''brightstock'') potrebnog za namješavanje mazivih ulja velike viskoznosti koristi se ostatak nakon vakuumske destilacije, koji se obrađuje postupcima deasfaltizacije, solventne rafinacije i deparafinacije. U posljednje se vrijeme za proizvodnju baznih ulja iz naftnih destilacijskih frakcija ili krutog parafina sve više koriste postupci obrade vodikom gdje se pri visokim [[tlak]]ovima i [[temperatura]]ma pomoću posebnih [[katalizator]]a postiže osim uklanjanja nepoželjnih sastojaka i promjena strukture pojedinih prisutnih [[Kemijski spojevi|kemijskih spojeva]] radi povećanja udjela poželjnih kemijskih struktura izoparafina. Na taj se način postižu još bolja svojstva mineralnih baznih ulja, koja se tada često nazivaju i hidrorafinirana ili hidrotretirana. Ovisno o žestini obrade vodikom mogu se proizvesti mineralna bazna ulja koja se uporabnim svojstvima u velikoj mjeri približavaju pojedinim sintetičkim baznim uljima.

Mineralna se bazna ulja koriste najvećim dijelom za proizvodnju maziva, no dio se koristi i kao procesna ulja u industriji, elektroizolacijska ulja u [[transformator]]ima i električnim sklopkama i uređajima, te kao ulja u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji i tako dalje.

=== Motorna ulja ===
{{Glavni|Motorno ulje}}

'''Motorna ulja''' čine približno polovicu ukupne proizvodnje svih maziva. Najviše se proizvode motorna ulja za [[Benzinski motor|benzinske]] i [[Dieselov motor|dieselove motore]], a posebnu skupinu čine ulja za male [[motor]]e [[motorkotač]]a, poljoprivrednih strojeva, lančanih pila te za izvanbrodske motore. [[Dvotaktni motor]]i najčešće se podmazuju mješavinom motornog ulja i [[benzin]]a. Motorna se ulja razvrstavaju prema viskoznosti na temelju takozvane klasifikacije SAE (prema [[Engleski jezik|eng]]. ''Society of Automotive Engineers''). Za pokretanje motora pri niskim temperaturama viskoznost ulja određena je brojkama (manje brojke označuju i manju viskoznost) i slovom W (prema engl. ''Winter'': zima), na primjer SAE 10W, dok se viskoznost potrebna za podmazivanje motora u radu označuje samo brojkama, na primjer SAE 30. U današnje se doba mnogo rabe višegradacijska ulja, koja su zbog male promjene svoje viskoznosti s promjenom temperature pogodna za primjenu i ljeti i zimi. Osim prema SAE, postoje i klasifikacije prema radnim svojstvima ulja za pojedine tipove i načine korištenja motora, na primjer u Europi prema specifikacijama Udruge proizvođača automobila ACEA ([[Francuski jezik|fr]]. ''Association des Constructeurs Européens d’Automobiles''), a u Americi prema preporuci Američkog instituta za naftu API (eng. ''American Petroleum Institute'').

=== Industrijska ulja ===
'''Industrijska ulja''' za [[stroj]]eve svojim su radnim svojstvima prilagođena vrsti stroja i mjestu primjene. Tako na primjer maziva za [[zupčanik]]e smanjuju trošenje i oštećenja pri velikim [[pritisak|pritiscima]] među zupcima, [[Hidraulički fluid|hidraulična ulja]] smanjuju trošenje dijelova [[crpka|crpki]], razvodnih [[ventil]]a i [[cilindar]]a te štite od korozije, turbinskim se uljima podmazuju [[ležaj]]evi [[turbina]] uz dobro odvajanje vode i dobru otpornost na starenje, ulja za [[kompresor]]e otporna su na visoke temperature pri stlačivanju plinova i zaštita su od trošenja i stvaranja naslaga i taloga i tako dalje. Posebnu skupinu industrijskih maziva čine tekuća maziva za [[hlađenje]] i [[podmazivanje]] pri [[Obrada metala|obradi metala]]. Viskoznost je glavni kriterij i za izbor industrijskih ulja, a ona se klasificiraju prema Međunarodnoj organizaciji za normizaciju ([[ISO]]), na primjer ISO VG 46 označuje ulje s kinematičkom viskoznošću 46 mm²/s (pri 40 °C).

== Čvrsta maziva ==
Od čvrstih maziva najčešće se primjenjuju [[grafit]] i [[molibden]]ov disulfid, posebno za podmazivanje opterećenih [[Klizni ležaj|kliznih površina]] kod manjih [[brzina]]. Mazive masti plastična su maziva kod kojih je sredstvima za zgušnjavanje bazno ulje dovedeno u stanje [[gel]]a, pa u tom obliku služe za podmazivanje [[Valjni ležaj|valjnih]] i [[Klizni ležaj|kliznih ležajeva]] i drugih kliznih površina.

== Proizvodnja maziva u Hrvatskoj ==
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u rafineriji u [[Rijeka|Rijeci]], proizvodnja baznih mineralnih ulja i motornih ulja započela je već potkraj 19. stoljeća, a u [[Zagreb]]u se maziva ulja i mazive masti proizvode od 1927. Danas se u Hrvatskoj godišnje proizvodi približno 37 500 [[tona]] maziva, i to u rafinerijama [[INA]]-e u Rijeci (20 000 tona) i u Zagrebu (15 000 tona), te u mješaonici ulja Pating kraj [[Varaždin]]a (2 500 tona), dok je godišnja potrošnja maziva oko 27 000 tona.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Organska kemija]]
[[Kategorija:Tehnologija]]

Maziva - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica