Max Fabiani - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-29T00:05:35Z

Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 00:05
Redak 5:		Redak 5:
	\|veličina =		\|veličina =
	\|opis = Max Fabiani (1902)		\|opis = Max Fabiani (1902)
	\|rođenje =[[29. travnja]] [[1865.]]<br>selo Štanjel, ([[Gorizia]]), Austro-Ugarska<ref name=arch>[http://eng.archinform.net/arch/2555.htm Maks Fabiani, na portalu archINFORM (pristupljeno 9. 05. 2011.)] {{~~de icon~~}}</ref>		\|rođenje =[[29. travnja]] [[1865.]]<br>selo Štanjel, ([[Gorizia]]), Austro-Ugarska<ref name=arch>[http://eng.archinform.net/arch/2555.htm Maks Fabiani, na portalu archINFORM (pristupljeno 9. 05. 2011.)] {{nje oznaka}}</ref>
	\|smrt =[[18. kolovoza]] [[1962.]]<br>[[Gorica]], Italija		\|smrt =[[18. kolovoza]] [[1962.]]<br>[[Gorica]], Italija
	\|nacionalnost = [[Furlani\|furlansko]]/[[Nijemci\|njemačko]]		\|nacionalnost = [[Furlani\|furlansko]]/[[Nijemci\|njemačko]]
Redak 81:		Redak 81:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* [http://www.architektenlexikon.at/de/119.htm Max Fabiani, na portalu Architektenlexikon Wien 1880.-1945.] {{~~de icon~~}}		* [http://www.architektenlexikon.at/de/119.htm Max Fabiani, na portalu Architektenlexikon Wien 1880.-1945.] {{nje oznaka}}
	* [http://eng.archinform.net/arch/2555.htm Max Fabiani, na portalu archINFORM.] {{~~de icon~~}}		* [http://eng.archinform.net/arch/2555.htm Max Fabiani, na portalu archINFORM.] {{nje oznaka}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:52:15Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:52
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Max Fabiani'''-->{{~~Likovni~~ umjetnik		<!--'''Max Fabiani'''-->{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime =Maks Fabiani		\|ime =Maks Fabiani
	\|period =[[secesija]]		\|period =[[secesija]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{sl icon}}' u '{{slo oznaka}}'

2025-04-24T04:01:29Z

Zamjena teksta - '{{sl icon}}' u '{{slo oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 24. travanj 2025. u 04:01
Redak 26:		Redak 26:
	Nakon povratka u [[Beč]] zaposlio se u projektnome uredu tada slavnog [[Secesija\|secesijskog]] arhitekta [[Otto Wagner\|Otta Wagnera]] u kojem je radio na izgradnji bečkog metroa od [[1894.]] do [[1896.]] Od [[1896.]] do [[1910.]] radi kao asistent kod profesora Karla Königa na Technische Hochschule u [[Beč]]u, tad je i doktorirao [[1902.]] kao prvi diplomant na visokogradnji na istom fakultetu.		Nakon povratka u [[Beč]] zaposlio se u projektnome uredu tada slavnog [[Secesija\|secesijskog]] arhitekta [[Otto Wagner\|Otta Wagnera]] u kojem je radio na izgradnji bečkog metroa od [[1894.]] do [[1896.]] Od [[1896.]] do [[1910.]] radi kao asistent kod profesora Karla Königa na Technische Hochschule u [[Beč]]u, tad je i doktorirao [[1902.]] kao prvi diplomant na visokogradnji na istom fakultetu.

	Od [[1910.]] do [[1917.]] godine radio je kao izvaredni profesor za ornamentiku i unutrašnju arhitekturu na Technische Hochschule, pred sam kraj rata [[1917.]]/[[1918\|18]]. imenovan je za redovitog profesora na Technische Hochschule, ali je [[1918.]] napustio fakulet i Beč i vratio se u [[Gorica\|Goricu]] u tadašnju [[Kraljevina Italija\|Kraljevinu Italiju]] gdje je preuzeo mjesto šefa ureda za obnovu [[Gorica\|Gorice]]<ref name=slo>[http://www.rtvslo.si/kultura/razstave/fabiani-kot-mislec-in-clovek/140983 Fabiani kot mislec in človek, na portalu MMC RTV Slovenija (pristupljeno 9. 05. 2011.)] {{~~sl icon~~}}</ref>, na tom mjestu radio je do [[1922.]]<ref name=arch/>. U Gorici je radio i u gimnaziji kao profesor [[povijest umjetnosti\|povijesti umjetnosti]] ([[1924.]] – [[1927.]]) a prihvatio se i duštvenog rada kao tajnik goričkog društva [[inženjer]]a i arhitekata ([[1924.]] – [[1945.]])<ref name=arch/>.		Od [[1910.]] do [[1917.]] godine radio je kao izvaredni profesor za ornamentiku i unutrašnju arhitekturu na Technische Hochschule, pred sam kraj rata [[1917.]]/[[1918\|18]]. imenovan je za redovitog profesora na Technische Hochschule, ali je [[1918.]] napustio fakulet i Beč i vratio se u [[Gorica\|Goricu]] u tadašnju [[Kraljevina Italija\|Kraljevinu Italiju]] gdje je preuzeo mjesto šefa ureda za obnovu [[Gorica\|Gorice]]<ref name=slo>[http://www.rtvslo.si/kultura/razstave/fabiani-kot-mislec-in-clovek/140983 Fabiani kot mislec in človek, na portalu MMC RTV Slovenija (pristupljeno 9. 05. 2011.)] {{slo oznaka}}</ref>, na tom mjestu radio je do [[1922.]]<ref name=arch/>. U Gorici je radio i u gimnaziji kao profesor [[povijest umjetnosti\|povijesti umjetnosti]] ([[1924.]] – [[1927.]]) a prihvatio se i duštvenog rada kao tajnik goričkog društva [[inženjer]]a i arhitekata ([[1924.]] – [[1945.]])<ref name=arch/>.

	Pred kraj [[1935.]] godine prihvatio je kanditaturu za predsjednika općine (podestà) svog rodnog Štanjela u ime [[fašizam\|Partito Nazionale Fascista]] taj posao radio je i za vrijeme rata, uglavnom nastojeći da mu vojske ne oštete dvorac (do kojeg mu je bilo izuzetno stalo) i mjesto, tako da je kolaborirao sa svim zaraćenim stranama, pa i slovenskim [[partizani]]ma <ref>Marco Pozzetto: Max Fabiani, MGS PRESS S.a.s., Trieste (1998) str. 15.</ref>.		Pred kraj [[1935.]] godine prihvatio je kanditaturu za predsjednika općine (podestà) svog rodnog Štanjela u ime [[fašizam\|Partito Nazionale Fascista]] taj posao radio je i za vrijeme rata, uglavnom nastojeći da mu vojske ne oštete dvorac (do kojeg mu je bilo izuzetno stalo) i mjesto, tako da je kolaborirao sa svim zaraćenim stranama, pa i slovenskim [[partizani]]ma <ref>Marco Pozzetto: Max Fabiani, MGS PRESS S.a.s., Trieste (1998) str. 15.</ref>.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T06:19:45Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 06:19
Redak 83:		Redak 83:
	* [http://www.architektenlexikon.at/de/119.htm Max Fabiani, na portalu Architektenlexikon Wien 1880.-1945.] {{de icon}}		* [http://www.architektenlexikon.at/de/119.htm Max Fabiani, na portalu Architektenlexikon Wien 1880.-1945.] {{de icon}}
	* [http://eng.archinform.net/arch/2555.htm Max Fabiani, na portalu archINFORM.] {{de icon}}		* [http://eng.archinform.net/arch/2555.htm Max Fabiani, na portalu archINFORM.] {{de icon}}
	~~{{Commonscat\|Max Fabiani}}~~

	{{GLAVNIRASPORED:Fabiani, Max}}		{{GLAVNIRASPORED:Fabiani, Max}}

	[[Kategorija:Slovenski arhitekti]]		[[Kategorija:Slovenski arhitekti]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T00:23:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Likovni umjetnik
|ime =Maks Fabiani
|period =[[secesija]]
|slika =Max Fabiani 1902.jpg
|veličina =
|opis = Max Fabiani (1902)
|rođenje =[[29. travnja]] [[1865.]]<br>selo Štanjel, ([[Gorizia]]), Austro-Ugarska<ref name=arch>[http://eng.archinform.net/arch/2555.htm Maks Fabiani, na portalu archINFORM (pristupljeno 9. 05. 2011.)] {{de icon}}</ref>
|smrt =[[18. kolovoza]] [[1962.]]<br>[[Gorica]], Italija
|nacionalnost = [[Furlani|furlansko]]/[[Nijemci|njemačko]]
|vrsta =[[arhitektura]]
|praksa =[[Otto Wagner]] ([[1894.]] – [[1896.]])<br>Vlastiti biro ([[1896.]]- 1962.)
|utjecao =
|utjecali =
|djela =Urania [[Beč]]<br>Narodni dom [[Trst]]
|potpis =
}}
'''Max Fabiani''' (* [[29. travnja]] [[1865.]] selo Štanjel ([[Nova Gorica]]), † [[18. kolovoza]] [[1962.]], [[Gorica]]), je [[Austro-Ugarska|austrougarski]], [[Italija|talijanski]] [[arhitekt]] i [[Urbanizam|urbanist]], [[Furlanija-Julijska krajina|furlanskog]] porijekla.

==Biografija==
Maks Fabiani bio je dvanaesto (od njih 14) dijete furlanskog veleposjednika Antonija Fabianija i [[Trst|tršćanske]] [[Aristokracija|aristokratkinje]] Charlotte von Kofler (porijeklom iz [[Tirol (pokrajina)|Tirola]]). Djetinstvo i osnovno školovanje proveo je u selu Štanjel (općina [[Nova Gorica]]) u [[Vipava|Vipavskoj]] dolini. Kako je rođen u multietiničkoj porodici, odmalena je govorio [[Talijanski jezik|talijanski]] i [[Njemački jezik|njemački]] a u školi naučio [[Slovenski jezik|slovenski]]<ref>Andrej Hrausky i Janez Koželj: Maks Fabiani : Dunaj, Ljubljana, Trst (Ljubljana: Cankarjeva založba, 2010)</ref>, nakon osnovne škole pohađao je gimnaziju u [[Ljubljana|Ljubljani]] a nakon toga studij arhitekture na ''Technische Hochschule'' u [[Beč]]u ([[1883.]]/[[1884|84]].-[[1889.]]).

[[Datoteka:Gebäude Portois & Fix Ungargasse 2009.png|mini|240px|lijevo|Poslovna zgrada Portois & Fix u [[Beč]]u]]

Nakon diplomiranja zaposlio se kao asistent na Technische Hochschule u [[Graz]]u ([[1890.]] – [[1892.]])<ref name=arch/>. Nakon toga dobio je stipendiju i dvije godine proveo na studijskim putovanjima prokrstarivši cijelu [[Europa|Europu]] i [[Mala Azija|Malu Aziju]] od [[1892.]] do [[1894.]] godine.

Nakon povratka u [[Beč]] zaposlio se u projektnome uredu tada slavnog [[Secesija|secesijskog]] arhitekta [[Otto Wagner|Otta Wagnera]] u kojem je radio na izgradnji bečkog metroa od [[1894.]] do [[1896.]] Od [[1896.]] do [[1910.]] radi kao asistent kod profesora Karla Königa na Technische Hochschule u [[Beč]]u, tad je i doktorirao [[1902.]] kao prvi diplomant na visokogradnji na istom fakultetu.

Od [[1910.]] do [[1917.]] godine radio je kao izvaredni profesor za ornamentiku i unutrašnju arhitekturu na Technische Hochschule, pred sam kraj rata [[1917.]]/[[1918|18]]. imenovan je za redovitog profesora na Technische Hochschule, ali je [[1918.]] napustio fakulet i Beč i vratio se u [[Gorica|Goricu]] u tadašnju [[Kraljevina Italija|Kraljevinu Italiju]] gdje je preuzeo mjesto šefa ureda za obnovu [[Gorica|Gorice]]<ref name=slo>[http://www.rtvslo.si/kultura/razstave/fabiani-kot-mislec-in-clovek/140983 Fabiani kot mislec in človek, na portalu MMC RTV Slovenija (pristupljeno 9. 05. 2011.)] {{sl icon}}</ref>, na tom mjestu radio je do [[1922.]]<ref name=arch/>. U Gorici je radio i u gimnaziji kao profesor [[povijest umjetnosti|povijesti umjetnosti]] ([[1924.]] – [[1927.]]) a prihvatio se i duštvenog rada kao tajnik goričkog društva [[inženjer]]a i arhitekata ([[1924.]] – [[1945.]])<ref name=arch/>.

Pred kraj [[1935.]] godine prihvatio je kanditaturu za predsjednika općine (podestà) svog rodnog Štanjela u ime [[fašizam|Partito Nazionale Fascista]] taj posao radio je i za vrijeme rata, uglavnom nastojeći da mu vojske ne oštete dvorac (do kojeg mu je bilo izuzetno stalo) i mjesto, tako da je kolaborirao sa svim zaraćenim stranama, pa i slovenskim [[partizani]]ma <ref>Marco Pozzetto: Max Fabiani, MGS PRESS S.a.s., Trieste (1998) str. 15.</ref>.

Pri samom završetku rata preselio se ponovno u [[Gorica|Goricu]] gdje je i umro [[1962.]] u dubokoj starosti sa 97 godina.

===Fabiani kao arhitekt===
Fabiani je od [[1896.]] – [[1917.]] radio kao samostalni arhitekt u [[Beč]]u, tad je napravio svoje najznačajnije projekte; potpuno u duhu bečke [[Secesija|secesije]]:
* ''Vilu Kellner'' ([[1896.]]),
* Upravnu zgradu za trgovce namještja ''Portois & Fix'' ([[1899.]] – [[1901.]]),
* zgradu ''Artaria'' ([[1901.]] – [[1902.]])
* i svoj najslavniji objekt ''Palaču Urania'' ([[1909.]])

Nakon [[Potres u Ljubljani 1895.|ljubljanskog potresa 1895.]], pobijedio je na natječaju za novu regulatornu osnovu grada, tadašnjeg velikog austrijskog autoriteta za urbanizam Camilla Sittea. Na osnovu njegova plana izgrađen je današnji povijesni centar Ljubljane. U Ljubljani se sprijateljio sa tadašnjim gradonačelnikom Ivanom Hribarom, te izveo nekoliko većih objekata u Ljubljani, a uz njegovu pomoć i zgrade slovenskih Narodnih domova u [[Trst]]u i [[Gorica|Gorici]].

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] preselio se u [[Gorica|Goricu]], gdje je radio na obnovi teško stradalog grada<ref>"Max Fabiani" Pozzetto Marco editore MSG 1998 Press str. 50,51</ref>. Pred početak [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], potpuno se posvetio uređenju rodnog mjesta Štanjela, gdje je podigao općinski ured, osnovnu školu, ambulantu, kino i plesnu dvoranu u ''Casa del Fascio''.

==Nagrade i priznanja==
[[Italija|Rebublika Italija]] dodijelila mu je [[10. veljače]] [[1951.]] ''Medalju za zasluge u kulturi i umjetnosti''. Fabiania je [[1952.]] predložio za doživotnog [[senator]]a tadašnji talijanski predsjednik vlade [[Alcide de Gasperi]] ali je to odbio zbog svojih poodmaklih godina (tad je imao 87).

Grad Beč je [[1984.]] u 11. bezirku (Simmering) imenovao jednu ulicu po njemu u ''Fabianistraße''.

==Anegdote vezane uz Fabiania==
U intervjuju za talijansku reviju ''La Nazione'', koji je objavljen tek [[1966.]], Fabiani je izjavio, da je nešto prije prvog [[Prvi svjetski rat|svjetskog rata]] u njegovu ateljeu u [[Beč]]u radio [[Adolf Hitler]], kojeg je on otpustio zbog netalentiranosti i slabog zalaganja na poslu <ref>Brigitte Hamann: ''Hitlers Wien'', džepno izdanje, München, Zürich, 1998, str. 282.</ref>.

[[Datoteka:Urania-Wien-1910.jpg|mini|desno|280px|Palača ''Urania'' [[Beč]] -1909/1910.]]

== Najznačajnija djela ==
* Palača Mladika (danas Ministarstvo za unutrašnje poslove, [[Ljubljana]], [[Slovenija]], [[1896.]]
* Vila Kellner [[Beč]], [[Austrija]] [[1896.]]
* Kuća za odmor državnih službenika (danas Medicinski centar [[Opatija]]), [[Hrvatska]] [[1896.]]
* Regulacijski plan [[Ljubljana|Ljubljane]], [[Ljubljana]], [[Slovenija]], [[1898.]]
* Upravna zgrada Portois & Fix [[Beč]], [[Austrija]] [[1899.]] – [[1901.]]
* Kuća Artaria [[Beč]], [[Austrija]] ([[1901.]] – [[1902.]]
* Zgrada trgovačke komore [[Gorica]], [[Italija]] [[1903.]]
* Narodni dom i Hotel Balkan (Danas viša škola za jezike) [[Trst]], [[Italija]] [[1905.]]
* Kuća Bartoli - [[Trst]] [[1905.]]
* Palazzo Stabile [[Trst]], [[Italija]] [[1906.]]
* Palača Urania [[Beč]], [[Austrija]] [[1909.]]
* Obnova crkvice sv. Germana [[Brijuni]], [[Hrvatska]], [[1912.]]
* Obnova katedrale [[Gorica]], [[Italija]] [[1919.]]
* Urbanistički plan za [[Monfalcone]], [[Italija]] [[1919.]]
* Svetište di Monte Santo [[Gorica]], [[Italija]] [[1919.]]
* Villa Bigot [[Gorica]], [[Italija]] [[1921.]]
* Kuća Pellegrini [[Gorica]], [[Italija]] [[1922.]]
* Kuća Felberbaum [[Gorica]], [[Italija]] [[1925.]]
* Regulacijski plan za [[Venecija|Veneciju]] [[1952.]]

==Bilješke==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.architektenlexikon.at/de/119.htm Max Fabiani, na portalu Architektenlexikon Wien 1880.-1945.] {{de icon}}
* [http://eng.archinform.net/arch/2555.htm Max Fabiani, na portalu archINFORM.] {{de icon}}
{{Commonscat|Max Fabiani}}

{{GLAVNIRASPORED:Fabiani, Max}}

[[Kategorija:Slovenski arhitekti]]