https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Matteo_BartoliMatteo Bartoli - Povijest promjena2026-08-07T10:30:37ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Matteo_Bartoli&diff=74930&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-30T06:05:55Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Matteo Bartoli'''-->{{Infookvir životopis <br />
| ime = Matteo Giulio Bartoli<br />
| slika = <br />
| veličina = 200px<br />
| opis slike = <br />
| pseudonim = <br />
| rođenje = [[22. studenoga]] [[1873.]]<br />
| smrt = [[23. siječnja]] [[1946.]]<br />
| nacionalnost = [[Talijan]]<br />
| poznat_po = <br />
| zanimanje = [[filolog]] [[romanist]]<br />
}}<br />
'''Matteo Giulio Bartoli''' ([[22. studenog]] [[1873.]] [[Labin]] – [[23. siječnja]] [[1946.]] [[Torino]]) bio je talijanski jezikoslovac. <br />
==Životopis==<br />
Studirao je na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]], gdje mu je profesor bio [[Wilhelm Meyer-Lübke]], kod kojega je i doktorirao na dalmatskome.<br />
<br />
Bio je profesor na [[Sveučilište u Torinu|Sveučilištu u Torinu]] od [[1907.]] do smrti. Predavao je i [[Antonio Gramsci|Antoniju Gramsciju]].<br />
<br />
Poznat je po istraživanju [[dalmatski jezik|dalmatskog jezika]] u knjizi ''Das Dalmatische'', prvom djelu koje opisuje taj danas izumrli jezik, temeljenome na Bartolijevoj doktorskoj disertaciji. To djelo je izvorno napisano na [[talijanski|talijanskom]], a kasnije je objavljen prijevod na [[njemački]]. Ipak, izvorni rad je izgubljen tako da je sačuvana samo njemačka inačica, a talijanski prijevod je objavljen tek [[2000.]] godine. Bartoli je podatke o ovom jeziku prikupio [[1897.]] od posljednjeg njegovog govornika [[Tuone Udaina|Tuone Udaine Brbura]] koji je poginuo godinu dana kasnije.<br />
<br />
Poznat je i po istraživanju lingvističke geografije.<br />
== Znanstveni prinos: Četiri pravila ==<br />
Bartolija su proslavila ova četiri pravila do kojih je došao proučavajući [[Jules Gilliéron|Gilliéronov]] ''Francuski lingvistički atlas''.<br />
* '''Pravilo izoliranog područja '''<br />
Stariji jezični oblici obično se nalaze u izoliranim područjima i stoga manje izloženima trgovini i komunikacijama. Čuveni primjer je [[Island]] koji je očuvao oblik jezika veoma sličan staronorveškome. U [[Hrvatski jezik|hrvatskim]] govorima u [[Gradišće|Gradišću]] i [[Molise]]u nalaze se oblici zabačeni u govorima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<br />
<br />
Primjer:<br />
<br />
talijanski: cena [ʧena] > sardski: cena [kena]<br />
<br />
[[Sardinija]] je izolirano područje i čuva velar /k/ i ispred /i/, odnosno /e/ (jednako kao preostatci [[dalmatski jezik|dalmatskoga]]: ''kapula'', ''kimak'').<br />
<br />
* '''Pravilo središnjeg područja'''<br />
na perifernim područjima obično se čuva stariji oblik nego u središnjim zonama.<br />
<br />
Primjer:<br />
<br />
latinski: circus (stariji oblik) > španjolski: cerco / Rumunjski<sup><small>1</small></sup>: cerc<br />
<br />
latinski: circulus (noviji oblik, deminutiv) > talijanski: cerchio<br />
<br />
Hispanija [[Španjolska]]) i Dacija [[Rumunjska]] bile su rubna područja [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].<br />
<br />
* '''Pravilo šireg područja'''<br />
Obično se na prostranijim područjima čuva starija faza od one u manjim zonama.<br />
<br />
Primjer:<br />
<br />
latinski: et (stariji oblik) > francuski: et / talijanski: e<br />
<br />
latinski: sic (noviji oblik) > rumunjski: si <br />
<br />
''To pravilo vrijedi samo ako zona nije suviše izložena''.<br />
<br />
* '''Pravilo kasnijeg područja'''<br />
Starija faza jače teži očuvanju na područjima kamo je jezik prispio kasnije.<br />
<br />
Primjer:<br />
<br />
latinski: edĕre > španjolski: (comedere) > comer<br />
<br />
U talijanskome glagol „edĕre“ (jesti) zabačen je u korist kasnolatinskoga ''manducare'' (žvakati).<br />
<br />
latinski: manducāre > talijanski: mangiare<br />
<br />
U Španjolsku, rubnu provinciju Rimskog Carstva, latinski je dakako stigao kasnije nego u Italiju, gdje je nastao.<br />
<br />
==Važnija djela==<br />
* ''Das Dalmatische'', Wien, ([[1906.]]) <br />
* ''Introduzione alla neolinguistica'', Ginevra, ([[1925.]]) <br />
* ''Saggi di linguistica spaziale'', Torino, ([[1945.]]) <br />
* ''Breviario di neolinguistica'', Modena, ([[1925.]]; zajedno s [[Giulio Bertoni|G. Bertonijem]])<br />
* ''Alle porte orientali d'Italia. Dialetti e lingue nella Venezia Giulia'', Torino, ([[1945.]])<br />
== Bibliografija ==<br />
* [[Benvenuto Terracini]], “Matteo Giulio Bartoli”, u: ''Letteratura italiana. I critici'', sv. IV, Milano: Marzorati, 1987, str. 2751-2762.<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
* [http://www.atlantelinguistico.it L'Atlante Linguistico Talijanski (ALI)]<br />
* [http://www.istrianet.org/istria/illustri/bartoli/index.htm Istria on the Internet, Prominent Istrian: Matteo Giulio Bartoli (engleski)]<br />
<br />
<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Bartoli, Matteo}}<br />
[[Kategorija:Talijanski znanstvenici]]<br />
{{Mrva-biog }}</div>WikiSysop