Mato Topalović - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T08:44:15Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 08:44
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mato Topalović'''-->[[~~File~~:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png\|thumb\|Mato Topalović]]		<!--'''Mato Topalović'''-->[[Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png\|thumb\|Mato Topalović]]
	'''Mato Topalović''' ([[Brodski Zdenci]] kraj [[Slavonski Brod\|Slavonskog Broda]], 9. rujna [[1812.]] - [[Gradište]], 26. travnja [[1862.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] svećenik, profesor, pisac i član [[Ilirski pokret\|ilirskog pokreta]].		'''Mato Topalović''' ([[Brodski Zdenci]] kraj [[Slavonski Brod\|Slavonskog Broda]], 9. rujna [[1812.]] - [[Gradište]], 26. travnja [[1862.]]), [[Hrvatska\|hrvatski]] svećenik, profesor, pisac i član [[Ilirski pokret\|ilirskog pokreta]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T17:09:48Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 17:09
Redak 6:		Redak 6:

	== Protivnik hrvatizacije Slavonije ==		== Protivnik hrvatizacije Slavonije ==
	Zajedno sa [[Andrija Torquat Brlić\|Andrijom Torquatom Brlićem]] je protestirao protiv pokušaja hrvatizacije Slavonaca. U djelu "Odziv rodoljubnog serca" je zapisao: "Hej! vi visokomudri Horvati, koji nećete ništa da čujete o imenu ilirskom! Kojim pravom možete vi i pomisliti samo, da se naš narod južni, naš jezik, naša literatura imenom horvatskim ovjenča? Kažite mi molim vas, odkad vam se računa glavni vaš grad Zagreb da spada na Hovatsku? Ja u starini samo slavonsko ime tamo nalazim. "Bani totius Slavoniae," imadiahu oblast od mora jadranskoga tia do Dunava. Gdi je tad Horvatska bila? ...A de pokažite vi monetu, ili novac kraljevstva Horvatskog! Vidite ako ćete na to, imamo i mi dokazah za naše ime, i čim nekoji naši ''nesudjeni rodjaci'' i ''krasni prijetelji'' nastoje toga nas imena lišiti, tim nam to ime naše dražje i milije postaje..." <ref>{{~~Cite book~~\|last= Topalović \|first= Mato \|authorlink= \|coauthors= \|title= Odziv rodoljubnog serca, str. 128-130 \|year=1842 \|url= \|publisher= \|location= Osijek \|id=}}</ref>		Zajedno sa [[Andrija Torquat Brlić\|Andrijom Torquatom Brlićem]] je protestirao protiv pokušaja hrvatizacije Slavonaca. U djelu "Odziv rodoljubnog serca" je zapisao: "Hej! vi visokomudri Horvati, koji nećete ništa da čujete o imenu ilirskom! Kojim pravom možete vi i pomisliti samo, da se naš narod južni, naš jezik, naša literatura imenom horvatskim ovjenča? Kažite mi molim vas, odkad vam se računa glavni vaš grad Zagreb da spada na Hovatsku? Ja u starini samo slavonsko ime tamo nalazim. "Bani totius Slavoniae," imadiahu oblast od mora jadranskoga tia do Dunava. Gdi je tad Horvatska bila? ...A de pokažite vi monetu, ili novac kraljevstva Horvatskog! Vidite ako ćete na to, imamo i mi dokazah za naše ime, i čim nekoji naši ''nesudjeni rodjaci'' i ''krasni prijetelji'' nastoje toga nas imena lišiti, tim nam to ime naše dražje i milije postaje..." <ref>{{Citiranje knjige\|last= Topalović \|first= Mato \|authorlink= \|coauthors= \|title= Odziv rodoljubnog serca, str. 128-130 \|year=1842 \|url= \|publisher= \|location= Osijek \|id=}}</ref>

	== Književno stvarateljstvo ==		== Književno stvarateljstvo ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-27T07:23:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|thumb|Mato Topalović]]
'''Mato Topalović''' ([[Brodski Zdenci]] kraj [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], 9. rujna [[1812.]] - [[Gradište]], 26. travnja [[1862.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] svećenik, profesor, pisac i član [[Ilirski pokret|ilirskog pokreta]].

== Životopis ==
Jedan od prvih Slavonaca koji su prihvatili ideje ilirskog pokreta. Pučku školu pohađa u Slavonskom Brodu, a gimnaziju u Vinkovcima. U sjemeništu đakovačke biskupije upoznaje [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] i Jurja Tordinca. Nakon završenog dvogodišnjeg tečaja iz filozofije u Đakovu započinje studi u [[Pešta|Pešti]] gdje upoznaje Frana Kurelca, Stjepana Ilijaševića i Miroslava Dražića. Doktorira filozofiju zajedno sa Strossmayerom 1833. godine, doktorat iz teologije postiže 1837. godine u [[Beč|Beču]] kao kandidat kolegija Pazmaneum. Za vrijeme bečkog studija 1834. godine upoznaje [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]] s kojim se poslije dopisuje. Za svećenika je zaređen 17. srpnja 1837. godine. Svećeničku službu obavljao je kao [[vojni kapelan]] u [[Verona|Veroni]], zatim kao vikar u Trnavi, i Vinkovcima. 1844. godine dolazi u [[Đakovo]] na poziv biskupa Josipa Kukovića za profesora filozofije. 1848. godine odlazi sa [[Stanko Vraz|Stankom Vrazom]]. u [[Prag]] na Sveslavenski kongres. 1. studenog 1855. godine postaje župnikom u [[Gradište|Gradištu]]. Razbolivši se od sušice umire 26. travnja 1862. godine u pedesetoj godini života. Nadgrobni spomenik mu podiže dugogodišnji prijatelj Josip Juraj Strossmayer u znak «bratimskog svećenstva i prijateljske ljubavi». Perom ga je ovjekovječio i Petar Preradović u svojim sonetima.

== Protivnik hrvatizacije Slavonije ==
Zajedno sa [[Andrija Torquat Brlić|Andrijom Torquatom Brlićem]] je protestirao protiv pokušaja hrvatizacije Slavonaca. U djelu "Odziv rodoljubnog serca" je zapisao: "Hej! vi visokomudri Horvati, koji nećete ništa da čujete o imenu ilirskom! Kojim pravom možete vi i pomisliti samo, da se naš narod južni, naš jezik, naša literatura imenom horvatskim ovjenča? Kažite mi molim vas, odkad vam se računa glavni vaš grad Zagreb da spada na Hovatsku? Ja u starini samo slavonsko ime tamo nalazim. "Bani totius Slavoniae," imadiahu oblast od mora jadranskoga tia do Dunava. Gdi je tad Horvatska bila? ...A de pokažite vi monetu, ili novac kraljevstva Horvatskog! Vidite ako ćete na to, imamo i mi dokazah za naše ime, i čim nekoji naši ''nesudjeni rodjaci'' i ''krasni prijetelji'' nastoje toga nas imena lišiti, tim nam to ime naše dražje i milije postaje..." <ref>{{Cite book|last= Topalović |first= Mato |authorlink= |coauthors= |title= Odziv rodoljubnog serca, str. 128-130 |year=1842 |url= |publisher= |location= Osijek |id=}}</ref>

== Književno stvarateljstvo ==
Prvi puta se pojavljuje svojim proznim člankom «Lizt iz Becha», u Danici 1835. godine Gajeva danica donosi njegove pjesme u brojevima (12., 14., 25., 44., 49.). Topalović preporučuje popravak pravopisa kao temelj za jedinstvenu hrvatsku književnost. U njegovom radu više se osjeća domoljubni duh nego pjesništvo.

== Najvažnija djela ==
*«Bog i molitva domorodca ilirskog» iz 1836. godine unutar koje su spojeni,njegovi religiozni i patriotski osjećaji.
* «Razgovor pjesnika i vile Slavonkinje» , * «Danica» 1836. Godine
* «Tamburaši Ilirski» Zbirka pjesama, Osijek, 1842. godine
* «Odziv rodoljubnog srca», Zbirka pjesama, Osijek, 1842. godine
* «Pozdrav Njegovoj Kraljevskoj visosti nadvojvodi Stjepanu» 1847. godine
* «Misli rodoljubne o cesarsko-kraljevskoj vojsci» 1847. Godine
Zbirka narodnih pjesama «Tamburaši Ilirski» neobično oštro je kritizirana iako dobronamjerno zbog stila pisanja od [[Stanko Vraz|Stanka Vraza]]. Topalović je smatrao da je svaka knjiga u onim prilikama dobro došla, a da kritika pa bila ona i dobronamjerna, šteti narodnom radu. On je u svojoj zbirci «Odziv rodoljubnog srca», u pogovoru odgovorio na Vrazovu kritiku. Topalovićev pokušaj da izda hrvatski književni zbornik «Jeka od Osijeka» 1841. godine nije se ostvario zbog nedobivanja dozvole mađarskih vlasti.
== Izvori ==
*Željko Batarilović, Župa gradište, 2002.
*Matija Pavić, Biskupijsko sjemenište i Djakovu 1806-1906, 1911.

{{GLAVNIRASPORED:Topalović, Mato}}
[[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]