Mato Babogredac - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T08:43:15Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 08:43
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mato Babogredac'''-->[[~~File~~:Mato Babogredac.jpg\|thumb\|Mato Babogredac]]'''Mato Babogredac''' ([[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)\|Bošnjaci]], [[1875.]] – [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)\|Bošnjaci]], [[1950.]]) bio je [[seljak]], [[Hrvat\|hrvatski]] [[političar]] i društveni djelatnik.<br>		<!--'''Mato Babogredac'''-->[[Datoteka:Mato Babogredac.jpg\|thumb\|Mato Babogredac]]'''Mato Babogredac''' ([[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)\|Bošnjaci]], [[1875.]] – [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)\|Bošnjaci]], [[1950.]]) bio je [[seljak]], [[Hrvat\|hrvatski]] [[političar]] i društveni djelatnik.<br>

	Jedan je od najistaknutijih članova [[Hrvatska seljačka stranka\|Hrvatske seljačke stranke]], borac za prava seljaka i hrvatskog naroda. Bio je član Glavnog odbora Hrvatske seljačke stranke u [[Zagreb\|Zagrebu]] te je obnašao dužnost predsjednika Kotarske organizacije [[HSS]]-a u [[Županja\|Županji]]. Izabran je dva puta u [[Hrvatski sabor]] (''Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije'') te dva puta u Skupštinu [[Kraljevstvo SHS\|Kraljevstva SHS]] u [[Beograd\|Beogradu]]. Bio je banski vijećnik u Banovini Drinskoj i Banovini Savskoj. Izabran je dva puta za općinskog načelnika [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)\|Bošnjaka]].<ref>Šokčević P. (2015) ''Zapisi iz olovnih vremena'', Proventus natura d.o.o., Bošnjaci-Đakovo</ref>		Jedan je od najistaknutijih članova [[Hrvatska seljačka stranka\|Hrvatske seljačke stranke]], borac za prava seljaka i hrvatskog naroda. Bio je član Glavnog odbora Hrvatske seljačke stranke u [[Zagreb\|Zagrebu]] te je obnašao dužnost predsjednika Kotarske organizacije [[HSS]]-a u [[Županja\|Županji]]. Izabran je dva puta u [[Hrvatski sabor]] (''Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije'') te dva puta u Skupštinu [[Kraljevstvo SHS\|Kraljevstva SHS]] u [[Beograd\|Beogradu]]. Bio je banski vijećnik u Banovini Drinskoj i Banovini Savskoj. Izabran je dva puta za općinskog načelnika [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)\|Bošnjaka]].<ref>Šokčević P. (2015) ''Zapisi iz olovnih vremena'', Proventus natura d.o.o., Bošnjaci-Đakovo</ref>
Redak 7:		Redak 7:

	Babogredac je [[1911.]] i [[1912.]] godine bio politički vrlo djelatan obilazeći sela [[Cvelferija\|Cvelferije]] zajedno sa [[Stjepan Radić\|Stjepanom Radićem]]. Obnašao je i dužnost općinskog poglavara te je bio vrlo aktivan u različitim udruženjima i društvenim inicijativama. Zbog svog zavidnog statusa u stranci, ali i ugleda u društvu izabiran je za parlamentarnog zastupnika još tri puta: [[1911.]], [[1920.]] (zajedno sa svojim sumještaninom [[Mato Leaković\|Matom Leakovićem]] iz [[Hrvatska zajednica\|HZ-a]]) te [[1923.]] Nakon što je [[Stjepan Radić]] [[HRSS]] uključio u [[Seljačka internacionala\|Seljačku internacionalu]] (koja je bila pod okriljem [[Komunistička internacionala\|Komunističke internacionale]]) te prihvatio [[Vidovdanski ustav]] odrekavši se [[Republikanizam\|republikanizma]] dolazi do nezadovoljstva u stranci te njezinog raskola. Među nezadovoljnicima bio je i Babogredac koji je javno kritizirao Radićev zaokret te je posljedično postao aktivni član HFSS-a (''Hrvatske federalističke seljačke stranke''). Nakon toga Babogredac se priključuje disidentima HSS-a koji otpočinju surađivati s vladajućim poretkom (''nikićevci''). Mato Babogredac je vrlo oštro kritizirao [[Komunizam\|komunističku ideologij]]u te se žustro zalagao za pravo privatnog vlasništva, ističući sve benefite koje ono donosi seljacima. Vrlo brzo postaje odan režimu te je imenovan Banskim vijećnikom. Na koncu je odlikovan Ordenom sv. Save te Ordenom Jugoslavenske krune. Tada postaje ponovno i općinskim poglavarom. Ipak, Babogredac s promjenom političkih okolnosti mijenja svoja politička stajališta te javno podržava [[Vladko Maček\|Vladka Mačeka]] što je ubrzo dovelo i do njegove smjene sa svih dotadašnjih dužnosti.		Babogredac je [[1911.]] i [[1912.]] godine bio politički vrlo djelatan obilazeći sela [[Cvelferija\|Cvelferije]] zajedno sa [[Stjepan Radić\|Stjepanom Radićem]]. Obnašao je i dužnost općinskog poglavara te je bio vrlo aktivan u različitim udruženjima i društvenim inicijativama. Zbog svog zavidnog statusa u stranci, ali i ugleda u društvu izabiran je za parlamentarnog zastupnika još tri puta: [[1911.]], [[1920.]] (zajedno sa svojim sumještaninom [[Mato Leaković\|Matom Leakovićem]] iz [[Hrvatska zajednica\|HZ-a]]) te [[1923.]] Nakon što je [[Stjepan Radić]] [[HRSS]] uključio u [[Seljačka internacionala\|Seljačku internacionalu]] (koja je bila pod okriljem [[Komunistička internacionala\|Komunističke internacionale]]) te prihvatio [[Vidovdanski ustav]] odrekavši se [[Republikanizam\|republikanizma]] dolazi do nezadovoljstva u stranci te njezinog raskola. Među nezadovoljnicima bio je i Babogredac koji je javno kritizirao Radićev zaokret te je posljedično postao aktivni član HFSS-a (''Hrvatske federalističke seljačke stranke''). Nakon toga Babogredac se priključuje disidentima HSS-a koji otpočinju surađivati s vladajućim poretkom (''nikićevci''). Mato Babogredac je vrlo oštro kritizirao [[Komunizam\|komunističku ideologij]]u te se žustro zalagao za pravo privatnog vlasništva, ističući sve benefite koje ono donosi seljacima. Vrlo brzo postaje odan režimu te je imenovan Banskim vijećnikom. Na koncu je odlikovan Ordenom sv. Save te Ordenom Jugoslavenske krune. Tada postaje ponovno i općinskim poglavarom. Ipak, Babogredac s promjenom političkih okolnosti mijenja svoja politička stajališta te javno podržava [[Vladko Maček\|Vladka Mačeka]] što je ubrzo dovelo i do njegove smjene sa svih dotadašnjih dužnosti.
	[[~~File~~:Mato Babogredac star.jpg\|thumb\|Mato Babogredac u poznim godinama]]		[[Datoteka:Mato Babogredac star.jpg\|thumb\|Mato Babogredac u poznim godinama]]
	Nastankom [[Nezavisna Država Hrvatska\|Nezavisne države Hrvatske]], Babogredac je uputio [[Ante Pavelić\|Anti Paveliću]] pismo podrške no zbog kasnijeg razočarenja u državno vodstvo ne ulazi aktivno u politiku. Prilikom ulaska [[Jugoslavenska armija\|Jugoslavenske armije]] u Bošnjake stradavaju mnogi mještani među kojima su se našla i dva Babogredčeva unuka. Mato Babogredac je pukom srećom preživio. Ipak, u poslijeratnoj Jugoslaviji, Babogredac je obnašao političke dužnosti.		Nastankom [[Nezavisna Država Hrvatska\|Nezavisne države Hrvatske]], Babogredac je uputio [[Ante Pavelić\|Anti Paveliću]] pismo podrške no zbog kasnijeg razočarenja u državno vodstvo ne ulazi aktivno u politiku. Prilikom ulaska [[Jugoslavenska armija\|Jugoslavenske armije]] u Bošnjake stradavaju mnogi mještani među kojima su se našla i dva Babogredčeva unuka. Mato Babogredac je pukom srećom preživio. Ipak, u poslijeratnoj Jugoslaviji, Babogredac je obnašao političke dužnosti.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T12:15:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Mato Babogredac.jpg|thumb|Mato Babogredac]]'''Mato Babogredac''' ([[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaci]], [[1875.]] – [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaci]], [[1950.]]) bio je [[seljak]], [[Hrvat|hrvatski]] [[političar]] i društveni djelatnik.<br>

Jedan je od najistaknutijih članova [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]], borac za prava seljaka i hrvatskog naroda. Bio je član Glavnog odbora Hrvatske seljačke stranke u [[Zagreb|Zagrebu]] te je obnašao dužnost predsjednika Kotarske organizacije [[HSS]]-a u [[Županja|Županji]]. Izabran je dva puta u [[Hrvatski sabor]] (''Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije'') te dva puta u Skupštinu [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]] u [[Beograd|Beogradu]]. Bio je banski vijećnik u Banovini Drinskoj i Banovini Savskoj. Izabran je dva puta za općinskog načelnika [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaka]].<ref>Šokčević P. (2015) ''Zapisi iz olovnih vremena'', Proventus natura d.o.o., Bošnjaci-Đakovo</ref>
== Životopis ==
Mato Babogredac rođen je [[14. listopada]] [[1875.]] u [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjacima]] od oca Nikole i majke Bare. Imao je dvije sestre i jednog brata koji je tragično stradao na [[Krvavi izbori u Bošnjacima 1897. godine|Krvavim izborima u Bošnjacima 1897. godine]]. Živio je u mnogočlanoj [[Zadruga|obiteljskoj zadruzi]] ''Babogredčevi''. U politički život se uključio vrlo rano, nedugo nakon osnutka [[HPSS]]-a u Bošnjacima [[1905.]] godine od strane [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. Mato Babogredac je već [[1910.]] godine izabran za [[sabor|saborskog zastupnika]] [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]].
Stjepan Radić ga ovako opisuje: ''“Kršan je ako i srednja rasta, crnomanjast, mirna izgleda, ali žive riječi. (…) uzalud su se magjaroni i koalirci i pravaši nadali, da će ga ili smesti ili smetati, uzalud su mnogo to i kušali, Babogredac je ostao ono što je i bio: branitelj seljačkog prava i zastupnik Hrvatske domovine i Hrvatske države“.''<ref>Radić S. (1912), ''Devet seljačkih zastupnika izabranih prvi put po proširenom izbornom pravu u banskoj Hrvatskoj'', Pogled na politički njihov rad (sa slikama), Slavenska knjižara, Zagreb, str. 3-7</ref>

Babogredac je [[1911.]] i [[1912.]] godine bio politički vrlo djelatan obilazeći sela [[Cvelferija|Cvelferije]] zajedno sa [[Stjepan Radić|Stjepanom Radićem]]. Obnašao je i dužnost općinskog poglavara te je bio vrlo aktivan u različitim udruženjima i društvenim inicijativama. Zbog svog zavidnog statusa u stranci, ali i ugleda u društvu izabiran je za parlamentarnog zastupnika još tri puta: [[1911.]], [[1920.]] (zajedno sa svojim sumještaninom [[Mato Leaković|Matom Leakovićem]] iz [[Hrvatska zajednica|HZ-a]]) te [[1923.]] Nakon što je [[Stjepan Radić]] [[HRSS]] uključio u [[Seljačka internacionala|Seljačku internacionalu]] (koja je bila pod okriljem [[Komunistička internacionala|Komunističke internacionale]]) te prihvatio [[Vidovdanski ustav]] odrekavši se [[Republikanizam|republikanizma]] dolazi do nezadovoljstva u stranci te njezinog raskola. Među nezadovoljnicima bio je i Babogredac koji je javno kritizirao Radićev zaokret te je posljedično postao aktivni član HFSS-a (''Hrvatske federalističke seljačke stranke''). Nakon toga Babogredac se priključuje disidentima HSS-a koji otpočinju surađivati s vladajućim poretkom (''nikićevci''). Mato Babogredac je vrlo oštro kritizirao [[Komunizam|komunističku ideologij]]u te se žustro zalagao za pravo privatnog vlasništva, ističući sve benefite koje ono donosi seljacima. Vrlo brzo postaje odan režimu te je imenovan Banskim vijećnikom. Na koncu je odlikovan Ordenom sv. Save te Ordenom Jugoslavenske krune. Tada postaje ponovno i općinskim poglavarom. Ipak, Babogredac s promjenom političkih okolnosti mijenja svoja politička stajališta te javno podržava [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]] što je ubrzo dovelo i do njegove smjene sa svih dotadašnjih dužnosti.
[[File:Mato Babogredac star.jpg|thumb|Mato Babogredac u poznim godinama]]
Nastankom [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]], Babogredac je uputio [[Ante Pavelić|Anti Paveliću]] pismo podrške no zbog kasnijeg razočarenja u državno vodstvo ne ulazi aktivno u politiku. Prilikom ulaska [[Jugoslavenska armija|Jugoslavenske armije]] u Bošnjake stradavaju mnogi mještani među kojima su se našla i dva Babogredčeva unuka. Mato Babogredac je pukom srećom preživio. Ipak, u poslijeratnoj Jugoslaviji, Babogredac je obnašao političke dužnosti.

Mato Babogredac je umro [[13. lipnja]] [[1950.]] godine u Bošnjacima gdje je i pokopan.<ref>
Juzbašić V. (2018), ''Branitelji seljačkih prava - Mato Babogredac i Mato Leaković'', Duhovno hrašće - spomen, Drenovci </ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Hrvatski političari]]