Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-29T00:00:34Z

Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 00:00
Redak 25:		Redak 25:

	== Spomen ==		== Spomen ==
	U Labinu se svakih pet godina održava međunarodni znanstveni skup o Matiji Vlačiću Iliriku. Od 17. do 19. rujna 2015. godine održan je 4. simpozij organiziran u suradnji s Leibniz institutom za europsku povijest iz Mainza.<ref>{{~~deu~~ oznaka}} Hans-Otto Schneider, [http://www.hsozkult.de/conferencereport/id/tagungsberichte-6258?language=en Matthias Flacius Illyricus – Biographische Kontexte, theologische Wirkungen, historische Rezeption], pristupljeno 14. prosinca 2015.</ref>		U Labinu se svakih pet godina održava međunarodni znanstveni skup o Matiji Vlačiću Iliriku. Od 17. do 19. rujna 2015. godine održan je 4. simpozij organiziran u suradnji s Leibniz institutom za europsku povijest iz Mainza.<ref>{{nje oznaka}} Hans-Otto Schneider, [http://www.hsozkult.de/conferencereport/id/tagungsberichte-6258?language=en Matthias Flacius Illyricus – Biographische Kontexte, theologische Wirkungen, historische Rezeption], pristupljeno 14. prosinca 2015.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik01 u (test) 15:34, 16. ožujak 2022.

2022-03-16T15:34:34Z

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 15:34
Redak 45:		Redak 45:
	[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]		[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]
	[[Kategorija:Životopisi, Istra]]		[[Kategorija:Životopisi, Istra]]
			[[Kategorija:Labin]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-16T10:47:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Matthias Flacius.png|200px|mini|Matija Vlačić Ilirik]]
[[Datoteka:Spomenik M.V. Ilirik, Labin 142334.jpg|minijatura|Spomenik u Labinu]]

'''Matija Vlačić Ilirik''' (lat. Matthias Flacius Illyricus) ([[Labin]], [[3. ožujka]] [[1520.]] - [[Frankfurt na Majni]], [[11. ožujka]], [[1575.]]), bio je hrvatski [[protestantizam|protestantski]] [[Teologija|teolog]], [[crkvena povijest|crkveni povjesničar]], [[filozofija|filozof]] i [[filologija|filolog]].

== Životopis ==
Matija Vlačić Ilirik rođen je u Labinu 1520. godine. Njegova obitelj nosila je i prezime Franković, a i Matija se je njime služio u početku po svojim europskim putovanjima.<ref>[[Nikola Hohnjec|Hohnjec, Nikola]]. ''Matija Vlačić Ilirik. Kontroverzist i bibličar'', // ''[[Bogoslovska smotra]]'', sv. 64, br. 1-4. (1995.), str. 386.-397. {{Hrčak|id=55513}}, str. 386.</ref> Školovao se u [[Venecija|Veneciji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], a [[1544.]] godine na [[Wittenberg|Wittenberškom]] protestatnskom sveučilištu postaje magistar slobodnih umijeća, te profesor [[hebrejski|hebrejskog]] jezika<ref>Hohnjec, Nikola. ''Matija Vlačić Ilirik. Kontroverzist i bibličar'', // ''Bogoslovska smotra'', sv. 64, br. 1-4. (1995.), str. 386.-397. {{Hrčak|id=55513}}, str. 388.</ref>. Već tada je bliski suradnik [[Martin Luther|Luthera]] i [[Philipp Melanchton|Melanchthona]], a od [[1549.]] godine otvoreno istupa kao idejni pokretač borbe protiv [[papa|pape]], cara te pomirljive struje Melanchthona i njegovih pristaša, zbog čega je često proganjan, a sam Melanchthon nazvao ga je "[[Iliri|ilirskom]] zmijom". Napisao je oko 200 radova od kojih su mnogi ostali neobjavljeni.<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=65013 Hrvatska enciklopedija: Vlačić, Matija Ilirik], pristupljeno 14. prosinca 2015.</ref> Glavni je organizator i jedan od urednika monumentalne ''Crkvene povijesti'' (''Ecclesiastica historia'', [[Basel]], 1559.–1574.), poznate i pod naslovom "''[[Magdeburške centurije]]''" ''(Centuriae Magdeburgenses)''. U tom djelu daje se kritička povijest [[kršćanstvo|kršćanstva]], s elementima opće povijesti, do uključivo 13. st. u 12 svezaka, te označava [[Papa|papu]] kao [[antikrist]]a. Njegov teološki nauk o iskonskom grijehu (lat. peccatum originale) bio je radikalan i dosta kritiziran <ref> ''Knjiga Luke Ilića o Matiji Vlačiću'', [http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/2798839/], pristupljeno 11. siječnja 2018.</ref>.

[[Datoteka:Matija_Vlacic_Ilirik_kljucsvetogpisma.jpg|175px|mini|lijevo|''Ključ Svetog Pisma'' u drugom izdanju iz [[1674.]]]]

Najzrelije i najopsežnije mu je djelo "''[[Ključ Svetog Pisma]]''" (lat. ''Clavis Scripturae Sacrae seu de Sermone Sacrarum literarum'', [[Strasbourg]], 1567.), u kojem se potvrdio kao tvorac [[protestantska hermeneutika|protestantske hermeneutike]] i [[hermeneutika|hermeneutike]] uopće. To je zapravo [[Enciklopedija|enciklopedijski]] rječnik [[Hebrejski jezik|hebreizama]], koji je postao temeljnim djelom protestantskog tumačenja [[Biblija|Biblije]], i u kojem je ustvrdio da je "povijest temelj poučavanja" ''(historia est fundamentum doctrinae)''.

Također izdaje ''Katalog svjedoka istine, koji su se do našeg doba suprotstavili papi'' (''Catalogus testium veritatis, qui ante nostram aetatem reclamarunt Papae'', Basel, 1556.). U tom djelu dokazuje da je reformacijske prigovore rimskoj crkvi već davno iznijelo oko 400 istaknutih kršćanskih pisaca, od [[Grgur I.|Grgura I.]] do [[Toma Akvinski|Tome Akvinskog]], te ponovno izvodi zaključak "da je papa antikrist".

"''U Katalogu je Vlačić puno pažnje posvetio valdenzima, jer je u nauku Petra Valdesa i njegovih sljedbenika otkrio temeljne obrise kasnijih Lutherovih teza. Valdenzi su učili da je Sveto pismo jedini autoritet za vjerovanje i življenje, ono sadrži sve što je potrebno za vjeru i spasenje. Utemeljeni na Svetomu pismu, valdenzi su nauèavali samo sakramente krštenja i Gospodnje veèere, osporavali su Čistilište, papin primat, molitve svecima. Nauèavali su da je Krist jedini posrednik izmeðu Boga i ljudi, rimokatoličku su crkvu uspoređivali s poganskim Babilonom, a papu s Antikristom. Vjerovali su da je svakome dopušteno propovijedati Božju riječ.''"<ref>[https://web.archive.org/web/20070427062600/http://www.bogoslovni-institut.hr/povijest_crkve/vlacic/vlacic.html Matija Vlačić Ilirik], bogoslovni-institut.hr, pristupljeno 14. prosinca 2015.</ref>

== Djela ==
Nepotpun popis:
* ''De vocabulo fidei et aliis quibusdam vocabulis explicatio vera utilis, sumta ex fontibus Hebraicis'', Wittenberg, 1549.
* ''De Jesu, nomine Christi sevatoris nostri proprio'', Wittenberg, 1552.
* ''[[Magdeburške centurije]]'', Basel, 1559.-1574.
* ''[[Ključ svetoga pisma]]'', Strasbourg, 1567.
* ''Clavis Scripturae Sacrae seu De sermone Sacrarum Litterarum'', Basel, 1567.
* ''Glossa compendiaria in Novum Testamentum'', Basel, 1570.

== Spomen ==
U Labinu se svakih pet godina održava međunarodni znanstveni skup o Matiji Vlačiću Iliriku. Od 17. do 19. rujna 2015. godine održan je 4. simpozij organiziran u suradnji s Leibniz institutom za europsku povijest iz Mainza.<ref>{{deu oznaka}} Hans-Otto Schneider, [http://www.hsozkult.de/conferencereport/id/tagungsberichte-6258?language=en Matthias Flacius Illyricus – Biographische Kontexte, theologische Wirkungen, historische Rezeption], pristupljeno 14. prosinca 2015.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://flacius.org/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=1&lang=hr/ Matija (Franković) Vlačić Ilirik]
* [http://istrianet.org/istria/illustri/vlacic/index.htm Matthias Flacius Illyricus]
* [http://5portal.hr/vijesti_detalj.php?id=10668&page=747/ Muzej Matije Vlačića Ilirika pristupio internacionalnoj mreži u povodu 500-te godišnjice protestantske reformacije]

{{barok}}

{{GLAVNIRASPORED:Vlačić, Matija Ilirik}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Reformacija u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski crkveni povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski teolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Istra]]

Matija Vlačić Ilirik - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

Suradnik01 u (test) 15:34, 16. ožujak 2022.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica