WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T14:28:18Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 14:28
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Matija Korvin'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Matija Korvin'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = Matija Korvin		\| ime = Matija Korvin
	\| slika = [[Slika:Matthias Corvinus.jpg\|220px]]		\| slika = [[Slika:Matthias Corvinus.jpg\|220px]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T06:18:04Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 06:18
Redak 115:		Redak 115:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Matthias Corvinus}}~~
	* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39453 Matija Korvin – Hrvatska enciklopedija]		* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39453 Matija Korvin – Hrvatska enciklopedija]
	* [https://proleksis.lzmk.hr/36673/ Matija Korvin – Proleksis enciklopedija]		* [https://proleksis.lzmk.hr/36673/ Matija Korvin – Proleksis enciklopedija]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T04:01:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Matija Korvin
| slika = [[Slika:Matthias Corvinus.jpg|220px]]
| opis = Matija Korvin, hrvatskougarski kralj
| titula = [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarski kralj]]
| vladavina = [[1458.]] – [[1490.]]
| krunidba = [[29. travnja]] [[1464.]]
| prethodnik = [[Ladislav V. Posmrtni]]
| nasljednik = [[Vladislav II. Jagelović]]
| regent =
| titula1 = [[popis čeških vladara|češki protukralj]]
| vladavina1 = [[1469.]] – [[1490.]]
| krunidba1 =
| prethodnik1 = [[Juraj Podjebradski]]
| nasljednik1 = [[Vladislav II. Jagelović]]
| regent1 =
|titula2 = [[Austrija|austrijski]] [[vojvoda]]
|vladavina2 = [[1487.]] – [[1490.]]
|krunidba2 =
|prethodnik2 = [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrik V.]]
|nasljednik2 = [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrik V.]]
|regent2 =
| supruga = [[Elizabeta Celjska]]<br>[[Katarina Podjebradska]]<br>[[Beatrica Aragonska]]
| djeca = [[Ivaniš Korvin]]
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Hunjadi]]
| vladarska himna =
| otac = [[Janko Hunjadi]]
| majka = [[Elizabeta Szilágyi]]
| datum rođenja = [[23. veljače]] [[1443.]]
| mjesto rođenja = [[Cluj-Napoca|Kolozsvár]]
| datum smrti = [[6. travnja]] [[1490.]]
| mjesto smrti = [[Beč]]
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[rimokatoličanstvo]]
}}
[[Datoteka:Coa_Hungary_Country_History_Mathias_Corvinus_(1458-1490)_big.svg|mini|Grb Matije Korvina]]
'''Matija Korvin''', poznat i kao '''Matijaš''' ([[Cluj-Napoca|Kolozsvár]], [[23. veljače]] [[1443.]] – [[Beč]], [[6. travnja]] [[1490.]]), [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarski]] kralj ([[1458.]]. – [[1490.]]), protukralj [[Češka|Češke]] (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom [[Austrija|austrijskog]] [[vojvoda|vojvode]] (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih [[Mađari|ugarskih]] i [[Hrvati|hrvatskih]] vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast. Iako su mu pozornost odvlačili vlastiti interesi na Zapadu i [[Rat Matije Korvina protiv Fridrika III. 1479. – 1487.|sukobi]] s [[rimsko-njemački car|njemačkim carom]] [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrikom III.]] (1440. – 1493.) i [[Popis čeških vladara|češkim kraljem]] [[Vladislav II. Jagelović|Vladislavom]] (1471. – 1516.), zaslužan je za usporavanje [[Osmanlije|osmanlijskog]] napredovanja na zapad, što je postigao osnivanjem obrambenih teritorijalnih jedinica na istoku kraljevstva. Bio je pokrovitelj [[umjetnost]]i i [[kultura|kulture]] i njegov dvor je bio središte okupljanja i djelovanja najistaknutijih [[književnost|književnih]] i [[likovna umjetnost|likovnih]] stvaratelja [[humanizam|humanističkog perioda]]. Umro je bez legitimnog nasljednika, a u narodnoj predaju je ostao upamćen kao velik i pravedan vladar.<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/36673/ Matija Korvin – Proleksis enciklopedija]</ref>

== Životopis ==

=== Podrijetlo i uspon na vlast ===

Bio je sin [[Transilvanija|erdeljskog]] [[vojvoda|vojvode]] [[János Hunyadi|Jánosa Hunyadija]] († 1456.) i Elizabete Szilágyi († 1483.). Otac mu je bio jedan od najznačajnijih ugarskih vojnih zapovjednika [[15. stoljeće|15. stoljeća]] i borac protiv [[Turci|Turaka]], koji je stekao veliki ugled među mađarskim plemstvom. Nazvan je Corvinus prema [[gavran]]u (lat. ''corvus'') kojega je imao u grbu. Matijašev otac, vojvoda Janko je proglašen [[1452.]] godine gubernatorom kraljevstva s velikim ovlastima, nakon što je Fridrik III., skrbnik novog kralja, maloljetnog [[Ladislav V. Posmrtni|Ladislava V.]] odbio ga predati Mađarima da ga okrune za kralja. Već sljedeće godine, izabran je Matijin stariji brat [[Ladislav Hunjadi|Ladislav]] za [[ban|hrvatsko-dalmatinskog bana]]. Iste godine je kralj Ladislav V. preuzeo vladarske dužnosti, na što se Janko odrekao gubernatorskog naslova i ovlasti i postao vrhovni zapovjednik vojske.

Godine [[1454.]] otpočeo je Janko Hunjadi rat protiv Osmanlija, kao odgovor na osmansko osvajanje [[Istanbul|Carigrada]] godinu dana ranije. Vojna kampanja nije bila uspješna, zbog čega je, uz pomoć [[papa|pape]] [[Nikola V.|Nikole V.]] (1447. – 1455.) organizirao [[križari|križarsku]] vojnu. Na to je [[sultan]] [[Mehmed II.|Mehmed II. Osvajač]] napao [[1456.]] godine strateški važan [[Beograd]]. U to vrijeme zavadili su se Matijin brat Ladislav i knez [[Ulrik II. Celjski|Ulrik II. Celjski]], skrbnik mladog kralja Ladislava V., oko vlasti nad [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Sukob među njima završio je tako što je Ladislav Hunjadi dao pogubiti Ulrika, koji je bio posljednji muški član obitelji [[Celjski grofovi|Celjskih]]. Međutim, kralj Ladislav V. se osvetio za smrt svog rođaka i odgojitelja, tako što je dao zarobiti Ladislava Hunjadija i njegova mlađeg brata Matiju. Godine [[1457.]] dao je pogubiti Ladislava, a Matiju je odveo kao sužnja u [[Prag]]. Osam mjeseci kasnije, kralj je umro te je Matija bio oslobođen. Zbog velikog pritiska nižeg plemstva koje je, zbog zasluga Matijina oca Janka, bilo na strani Hunadijevaca, velikaši su pristali izabrati Matiju za novog hrvatsko-ugarskog kralja.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600. – 1526., prvi dio, str. 238.–239.</ref>

=== Učvršćivanje vlasti i reforme ===

Budući da je po prezimanju prijestolja bio maloljetnik, izabran je njegov ujak Mihovil Szilágyi za gubernatora na pet godina. Međutim, mladi je Matija odmah pokazivao veliku odlučnost i snagu, da se doskora oslobodio tutorstva i zavladao samostalno. Kao kralj uspio je ostvariti apsolutnu monarhiju oslanjajući se na srednje i niže [[plemstvo]], [[svećenstvo]] i gradove te je na taj način uspio slomiti samovolju velikaških obitelji, obnoviti kraljevski [[autoritet]] i uspostaviti čvrstu središnju vlast. Proveo je brojne reforme, koje su mu omogućile porast državnih prihoda i jačanje vojne moći. Prvo je [[1467.]] godine izvršio [[financije|financijsku]] i [[porez|poreznu reformu]], ukidajući posebne privilegije velikim posjednicima, a potom je reorganizirao [[državna blagajna|državnu blagajnu]], koja je počela redovito prikkupljati izvanredne poreze, koji su se plaćali u vremenima ugroze. Tim postupkom je napunio državnu blagajnu, ali su visoki porezi najviše opteretili seljaštvo.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Matthias-I Matija, ugarski kralj – Britannica Online]</ref> Nastojao je rješiti [[feudalizam|feudalnu anarhiju]], štitio je [[trgovina|trgovce]], manje posjednike i seljake i izgrađivao je središnji upravljački sustav tako što je proširio ovlasti [[kancelar]]a, kraljevskih tajnika i drugih dužnosnika. Uredio je i [[zakon]]e, tako što je [[1486.]] godine započeo kodifikaciju [[pravo|prava]]. Sve reforme su provedene s ciljem jačanja kraljevske vlasti i stabilnosti države i radi jačanja vojne sile, koja je bila potrebna u vremenu kada je [[Osmansko Carstvo]] došlo pred istočne granice kraljevstva.

Reforme kralja Matije Korvina su izazvale nezadovoljstvo među istaknutim velikašima, koji su se urotili protiv kralja. Vođe urote bili su Ladislav Gorjanski, Nikola Iločki i kraljev ujak Mihovil Szilágyi, koji su ponudili [[prijestolje]] krunu Ugarske i Hrvatske njemačkom caru Fridriku III. Međutim, Fridrik III. nije reagirao brzo i odlučno, što je dalo priliku Matiji da se izimiri s nezadovoljnicima, a naposljetku i sa Fridrikom, koji je vratio Matiji [[kruna sv. Stjepana|krunu sv. Stjepana]], koja se otprije nalazila u [[Beč]]u. Također, dogovoreno je [[24. srpnja]] [[1463.]] godine da će Ugarsku i Hrvatsku naslijediti Fridrik III. ili neki od njegovih sinova, ukoliko kralj Matija ne ostavi zakonita sina. Po primitku kraljevske krune, Matija se [[29. ožujka]] [[1463.]] godine svečano okrunio za kralja.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600. – 1526., prvi dio, str. 240.</ref>

=== Prilike u Hrvatskoj ===

Hrvatska je u vremenu prije Matijinog stupanja na prijestolje zapala u feudalnu anarhiju, zbog brojinih sukoba među feudalnim obiteljima, koje su se međusobno borile za vlast na području Hrvatske. U to doba Hrvatsku su nastojali podvrgnuti svojoj vlasti Celjski grofovi, koji su izumrli 1456. godine, a dijelove teritorija pokušavali su oteti bosanski kralj [[Stjepan Tomaš Kotromanić|Stjepan Tomaš]], [[herceg]] [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepan Vukčić]] i [[Mletačka Republika]]. Kralj Matija je postavio [[Pavao Špirančić|Pavla Špirančića]] za hrvatsko-dalmatinskog bana, koji je jedva uspio spasiti [[Kliška tvrđava|utvrdu Klis]].

Poslije pada [[Bosna|Bosne]] pod osmansku vlast [[1463.]] godine, Turci su počeli sve više provaljivati u Hrvatsku, a naročito su stradali krajevi [[Lika|Like]], [[Krbava|Krbave]] i prostor sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]], iako su Turci prodirali sve do [[Senj]]a, ali i do južne [[Kranjska|Kranjske]]. Najveći problem bio je u tome što je kralj Matija bio zaokupljen u ratu za češku baštinu pa nije vodio računa o Hrvatskoj, i općenito o istočnim granicama kraljevstva, zbog čega su pojedini [[hrvatsko plemstvo|hrvatski velikaši]] tražili pomoć [[Venecija|Venecije]] i njemačkog cara Fridrika III. Habsbrurgovca. Kada je kralj Matija doznao za te dogovore poslao je u Hrvatsku kapetana [[Blaž Podmanicki|Blaža Podmanickog]], koji je [[1469.]] godine oteto [[Frankapani]]ma grad Senj, kako bi spriječio Veneciju da ga prisvoji. Zbog toga je nastao sukob između kralja Matije i Frankapana, koji se još povećao kada je kralj oduzeo Frankapanima čitavo primorje od [[Trsat]]a do Senja i [[Vinodol]]. Na to su Frankapani napali s [[Krk]]a obalne gradove, a Blaž Podmanicki je izvršio napad na otok Krk, zbog čega ga je [[Ivan VII. Frankapan]] predao [[Mlečani]]ma, [[1480.]] godine, čime su Frankapani bili potisnuti od mora, a Hrvatska je izgubila svoj posljednji otok.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600. – 1526., prvi dio, str. 241.–242.</ref>

=== Stvaranje obrambenog sustava prema Osmanskom Carstvu ===

Nakon pada Bosne u [[lipanj|lipnju]] 1463. godine, kralj Matija je počeo pripremati vojsku, koja je krenula zimi iste godine u oslobođenje Bosne od osmanske vlasti. Na sam [[Božić]] iste godine oslobodio je [[Jajce]], a sljedećih je godina zauzeo čitavu sjevernu Bosnu i organizirao [[Jajačka banovina|Jajačku]] i [[Srebrenička banovina|Srebreničku banovinu]], otežavši time Osmanlijama prodor u slavenske zemlje. Jajačka banovina protezala se porječjem rijeke [[Vrbas]] i imala je središte u Jajcu, dok se Srebrenička banovina nalazila između donjeg tok rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Drina|Drine]] pa [[Sava|Save]] i planine [[Majevica|Majevice]], sa središtem u gradu [[Srebrenik]]u. Zadatak Jajačke banovine bio je spriječavati prodor Osmanlija na teritorij Hrvatske, a Srebreničke zaustavljanje tih prodora u [[Slavonija|Slavoniju]] i južnu Ugarsku.<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600. – 1526., prvi dio, str. 240. – 241.</ref>

Godine [[1471.]] pao je [[Počitelj (Čapljina, BiH)|Počitelj]] na [[Neretva|Neretvi]] u turske ruke, nakon čega je pala čitava zemlja između [[Cetina|Cetine]] i Neretve, izuuzev primorja. Kako bi podigao sposobnost obrane istočnih granica, kralj Matija je [[1472.]] godine imenovao kneza Nikolu Iločkog za bosanskog kralja (1472. – 1477.) i ujedno ga imenovao hrvatskim i slavonskim banom i upraviteljem [[Vranski priorat|Vranskog priorata]]. Međutim, Nikola Iločki nije ostvario očekivani uspjeh u Bosni. Kako bi osigurao funkcioniranje vojne obrane u turbulentnim vremenima, kralj Matija je [[1477.]] godine podijelio hrvatskom kraljevstvu privilegij da samo sebi bira na [[Hrvatski sabor|saboru]] posebnog zapovjednika vojske, kapetana kraljevstva, koji nije morao biti ban. Godine [[1480.]] kralj Matija je provalio sa vojskom u Bosnu i dopro do [[Sarajevo|Vrhbosne]], no taj je uspjeh bio tek privremen, jer su Turci dvije godine kasnije osvojili zadnje dijelove [[Hercegovina|Hercegovine]].

Kralj Matija je još [[1469.]] godine osnovao [[Senjska kapetanija|Senjsku kapetaniju]] na područjima koja je oduzeo Frankopanima, koja je, zajedno s Jajačkom i Srebreničkom banovinu, činila velik obrambeni sustav, koji se protezao od Beograda do Senja, i koji je, djelom, činio prvotnu jezgru nastanka i razvoja kasnijeg obrambenog sustava, [[Vojna krajina|Vojne krajine]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39453 Matija Korvin – Hrvatska enciklopedija]</ref>

=== Rat za češku krunu i protiv Austrije ===

Poslije smrti [[Albert II. Habsburgovac|Alberta II. Habsburgovca]], [[1439.]] godine, češko plemstvo nije priznalo nasljedno pravo njegova sina Ladislava, koji je rođen nakon očeve smrti. Pravo na krunu priznato mu je tek [[1453.]], ali umro je već [[1457.]] godine, nakon čega je prekinuta [[personalna unija]] između Ugarske i Češke, jer je češko plemstvo izabralo njegova [[regent]]a Jurja Podjebradskog za novog kralja. Kralj Juraj je bio član [[husiti|husitski]] orijentirane češke feudalne obitelji. Prije krunidbe obećao je [[papa|rimskom papi]] [[Kalist III.|Kalistu III.]] (1455. – 1458.) da će dati povlastice [[katolicizam|katolicima]] u Češkoj. Novi papa [[Pio II.]] (1458. – 1464.) prozvao je Jurja da nije ispunio dano obećanje, dok je njegov nasljednik, [[Pavao II.]] (1464. – 1471.) izopćio Jurja iz Crkve kao [[krivovjerje|krivovjernika]] i [[1465.]] godine poveo [[križari|križarsku vojnu]] protiv njega. Taj događaj dao je kralju Matiji povod da napadne Češku i prisvoji češku krunu za sebe, no Juraj se uspio obraniti od vojne koalcije na čelu s kraljem Matijom.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39453 Matija Korvin – Hrvatska enciklopedija]</ref> Poslije smrti Jurja Podjebradskog [[1471.]] godine, većina čeških velikaša izabrala je poljskog kraljevića [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava Jagelovića]] za češkog kralja. Zbog prekomjernog angažiranja u vojnim poduhvatima, izbila je nova pobuna protiv kralja Matije, koju je on opet uspio skršiti, već u samom začetku, nakon čega je postigao dogovor i sa Vladislavom, kojega je priznao češkim kraljem, a zauzvrat je Matija dobio pravo da zadrži naslov češkog kralja i doživotnu upravu nad [[Moravska|Moravskom]], [[Šleska|Šleskom]] i [[Lužica|Lužicom]].

Osim vojnog angažmana u Češkoj, kralj Matija je između [[1485.]] i [[1486.]] bio zaokupljen i ratom protiv njemačkog cara Fridrika III., koji je završio s uspjehom, tako što je osvojio dio Austrije i grad Beč, kamo je premjestio sjedište svoje vladavine, a ujedno se okitio i titulom ''austrijskog vojvode''. Obje vojne kampanje koje je vodio na zapadu, na prostoru [[Središnja Europa|Središnje Europe]], umanjile su njegovu sposobnost da se pozabavi mnogo većim političko-vojnim problemima na istoku zemlje, zbog čega je ponajviše patila obrana Hrvatske od Osmanlija.<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/36673/ Matija Korvin – Proleksis enciklopedija]</ref>

=== Zadnje godine vladavine ===

Potkraj života, kralj Matija je nastojao osigurati nasljedstvo svom nezakonitom sinu [[Ivaniš Korvin|Ivanu]], kojemu je dao ime ''Korvin'' i brojna imanja te čast [[princ|kraljevića]] na dvoru. Ujedno predao mu je naslov [[hrvatski herceg|hrvatskog hercega]] i vlast nad Hrvatskom, kao i naslov hrvatskog bana. Također, natjerao je velikaše i slobodne kraljevske gradove da mu polože prisegu, kojom se obvezuju da će po njegovoj smrti izabrati njegova sina za novog kralja. Usprkos svim tim poduzetim mjerama, nakon Matijine smrti izabran je drugi vladar.
<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600. – 1526., prvi dio, str. 243.</ref>

== Obitelj ==

Godine [[1455.]] oženio se maloljetnom [[grof]]icom Elizabetom Celjskom, koja je umrla iste godine. Njegova druga supruga bila je [[Katarina Podjebradska]], kći češkog kralja Jurja Podjebradskog, koja je umrla [[1464.]] godine pri porodu, zajedno s djetetom. Za treću ženu je imao napuljsku princezu [[Beatrica Aragonska|Beatrice]], koja mu također nije dala potomka, pa je kralj Matijaš nastojao proglasiti [[prijestolonasljednik]]om, prije smrti, svog nezakonitog sina [[Ivaniš Korvin|Ivana]], što je onemogućila kraljica Beatrica.

== Kulturni značaj ==
[[Datoteka:HUF 1000 1998 obverse.jpg|mini|lijevo|200px|Korvin na novčanici od 1000 [[Mađarska forinta|HUF]]]]
Istaknuo se kao zaštitnik umjetnosti. Njegov dvor u Beču je bio okupljalište brojnih [[humanizam|humanista]], među kojima su se isticali [[Ivan Vitez od Sredne|Ivana Viteza od Sredne]] i [[Ivan Česmički|Ivana Česmičkog]] (''Janusa Pannoniusa''), a bio je i mjesto okupljanja [[renesansa|renesansnih umjetnika]], poput [[Ivan Duknović|Ivana Duknovića]] i [[Feliks Petančić|Feliksa Petančića]]. Godine [[1479.]] počeo je izgradnju zgrada u renesansnom stilu u [[Budim]]u i [[Višegrad]]u.

Bio je učen vladar, koji je poklanjao pažnju čitanju i cijenio knjige, stoga je utemeljio "[[Bibliotheca Corviniana|Bibliothecu Corvinianu]]" u [[Budim]]u, knjižnicu u kojoj su bila pohranjena najznamenitija djela humanističkih znanosti u kojoj je od 1471. do 1490. godine prikupljeno oko 5.000 naslova iz svih znanstvenih područja.

Ostao je u dobrom sjećanju u narodu, što se očitovalu u uzrečici – ''"Pokle dobri kralj Matijaš spi, nikakve pravice ni!"''

== Ime ==

Na [[mađarski|mađarskom]] je poznat kao ''Hunyadi Mátyás'' ili ''Corvin Mátyás'', na [[hrvatski|hrvatskom]], [[srpski|srpskom]] i [[slovenski|slovenskom]]: ''Matija Korvin'' (ponekad na slovenskom i hrvatskom također kao ''kralj Matjaž,'' odnosno ''dobri kralj Matijaš''), [[rumunjski]]: ''Matei'' (te ponekad i ''Mateiaş'') ''Corvin'', [[slovački]]: ''Matej Korvín'', [[češki]]: ''Matyáš Korvín'', [[poljski]]: Maciej Korwin, [[latinski]]: ''Matthias Corvinus''.

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Hungary_1490.jpg|[[Manó Kogutowicz]] (1851. – 1908.): Hrvatsko-Ugarska za Matije Korvina. Zemljovid na mađarskom.
Datoteka:Európa Mátyás király uralkodásának végén.png|Europa pretkraj vladanja Matije Korvina. Zemljovid na mađarskom.
Datoteka:Golden seal of the bull of King Matthias.jpg|Zlatni pečat Matije Korvina
Datoteka:Flag of Matthias I of Hungary (variant).svg|Zastava kralja Matije
Datoteka:Esztergom.matyas.kiraly.JPG|Povelja Kralja Matije
Datoteka:111 Matthias Corvinus florint 755820.jpg|Forinte kralja Matije Korvina
</gallery>

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600. – 1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004.'' ISBN 953-214-197-9

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Matthias Corvinus}}
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39453 Matija Korvin – Hrvatska enciklopedija]
* [https://proleksis.lzmk.hr/36673/ Matija Korvin – Proleksis enciklopedija]
* [https://www.britannica.com/biography/Matthias-I Matija, ugarski kralj – Britannica Online] {{eng icon}}
* [https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Matthias_Corvinus_of_Hungary Matija Korvin Ugarski – newworldencyclopedia.org] {{eng icon}}
* [http://www.corvina.oszk.hu ''Bibliotheca Corviniana Digitalis'' – Državna knjižnica, Mađarska]
* [http://www.euratlas.com/big/big1500.htm Karta Europe 1500.]
* [http://www.crohis.com/knjige/horvat-povijest/8.Korvin.PDF Rudolf Horvat o Matiji Korvinu]
* [http://www.crohis.com/izvori/korvin2.pdf Izvori za doba vladavine Matije Korvina]

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Ladislav V. Posmrtni| Ladislav V. Posmrtni (1444. – 1457.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis hrvatskih i hrvatsko-ugarskih kraljeva|Hrvatsko-ugarski kralj<br>(1458. – 1490.)]]
|nasljednik=[[Vladislav II. Jagelović| Vladislav II. (1490. – 1516.)]]
}}

[[Kategorija:Hrvatski vladari|Korvin, Matija]]
[[Kategorija:Mađarski vladari]]
[[Kategorija:Češki vladari]]
[[Kategorija:Hunjadi]]

Matija Korvin - Povijest promjena

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica