WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T10:12:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Matija Gubec.JPG|mini|300px|Kip Matije Gupca u [[Gornja Stubica|Gornjoj Stubici]], rad [[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]] (dio spomenika seljačkoj buni 1573.)]]

'''Ambroz Matija Gubec''' ([[mađarski jezik|mađarski]]: '''Gubecz Máté'''), ([[Hižakovec]] u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]] oko [[1548.]] - [[Zagreb]], [[15. veljače]] [[1573.]]?)<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=31 Hrvatski biografski leksikon: Gubec, Ambroz], [[Mladen Švab]] (2002.), hbl.lzmk.hr, preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>, bio je [[Hrvati|hrvatski]] [[seljak]] i vođa [[Seljačka buna|seljačke bune]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]].

{{Quote box|width=60%|align=center|quote=
Gubec, Matija Ambroz, vođa hrv.-slov. Seljačke bune 1573. (Hižakovec, Hrv. zagorje, o. 1548 – Zagreb, 15. III. ? 1573). Spominje se kao kmet (Ambroz Gubec) u selu Hižakovcu na stubičkom vlastelinstvu u popisima crkv. desetine iz 1556. i 1560. te u stubičkom urbaru iz 1567. Vodio pripreme ustanka i predvodio dio seljačke vojske u Hrv. zagorju, gdje je vjerojatno proglašen seljačkim kraljem. Nakon gušenja bune zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je (prema ug. povjesničaru [[Nikola Istvánffy|M. Istvánffyju]]) mučen užarenim kliještima, okrunjen užarenom željeznom krunom i raščetvoren. Obrađen u mnogim djelima hrv. umjetnika (roman Seljačka buna [[August Šenoa|A. Šenoe]], drama Matija Gubec [[Mirko Bogović|M. Bogovića]], opera Matija Gubec [[Ivo Lhotka-Kalinski|I. Lhotke Kalinskog]], slike [[Oton Iveković|O. Ivekovića]] i [[Ferdinand Quiquerez|F. Quiqereza]], spomenik u Gornjoj Stubici [[Antun Augustinčić|A. Augustinčića]], film Seljačka buna 1573. [[Vatroslav Mimica|V. Mimice]] i dr.).<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/24782/ Opća i nacionalna enciklopedija - Matija Gubec], pristupljeno 2. rujna 2013.</ref>|source=[[Opća i nacionalna enciklopedija]]}}

== Životopis ==
Matija Gubec rođen je u Hižakovcu, u Hrvatskom zagorju oko 1548. godine. Prije bune Matija Gubec bio je [[kmet]] na stubičkome vlastelinstvu [[Franjo Tahy|Franje Tahyja]] u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskome zagorju]]. Po [[urbar]]u iz [[1567.]] godine Gubec se spominje kao [[inkvilin]] s imenom Ambroz.<ref name="HBL"/> U [[Historiografija|historiografiji]] se od [[1622.]] godine spominje pod imenom Matija, a u hrvatsku historiografiju to ime uvodi [[povjesničar]] [[Vjekoslav Klaić]]. Po mađarskom povjesničaru [[Nikola Istvánffy|Istvánffyju]], koji je prvi spomenuo ime Matija, sastavljeni su svi kasniji opisi seljačke bune iz 1573. godine, uglavnom do građe koju je prikupio [[Franjo Rački]]. Nju je obogatilo tek sustavno istraživanje u [[arhiv]]ima [[Budimpešta|Budimpešte]], [[Graz|Graza]], [[Beč|Beča]] i [[Venecija|Venecije]] u [[Desetljeće|desetljeću]], koje je prethodilo proslavi 400. obljetnice seljačke bune.<ref name="HBL"/>

=== Seljačka buna ===
U historiografiji nije u potpunosti razriješeno pitanje glavnog obilježja [[Seljačka buna|seljačke bune 1573.]] godine. Seljaci su se protiv Franje Tahyja više puta žalili [[car]]u i [[kralj]]u a kada im ovaj nije pružio pomoć počeli su se pripremati za [[ustanak]] i uspostavljaju veze sa slovenskim seljacima i sitnim građanima. Ustanak je izbio na dani znak s obje strane [[Sutla|Sutle]].<ref name="hrt">{{Citiranje www|naslov=Na današnji dan: Seljačka buna Matije Gupca|url=http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/01sijecanj/0128SeljackaBuna.htm|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=[[Hrvatska radiotelevizija]]|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=31. prosinca 2017.|arhivurl=https://web.archive.org/web/20140415100919/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/01sijecanj/0128SeljackaBuna.htm|arhivnadnevak=15. travnja 2014.|citat=}}</ref> Glavni vojni zapovjednik bio je [[Ilija Gregorić]], a stvorena je i vlada u kojoj su bili Matija Gubec, [[Ivan Pasanac]] i [[Ivan Mogajić]].<ref name="hrt"/> Kad je izbila buna, seljaci su izabrali Gupca za vođu ''jer su "smatrali da se, među ostalim, odlikuje pameću i hrabrošću" (Istvánffy).''<ref name="HBL"/> U kratkome vrjemenu bune Gubec se pokazao kao sposoban organizator i nadahnjujući vođa, pa je odmah nakon smrti ušao u legendu.

{{Quote box|width=80%|align=center|quote=Ishodište bune bilo je stubičko vlastelinstvo koje je više godina prije njezina izbijanja bilo predmetom spora između nekoliko vlasnika koji su u borbu sa suparnicima uvlačili i različite kategorije podložnika. Kada je potkraj siječnja 1573. izbila buna, G. je s dijelom buntovnika, kojemu su glavninu činili podložnici (kmetovi) s »vlastelinstava Susjedgrada, Stubice i Cesargrada« (J. Adamček), između 29. I. i 2. II. 1573. iz Donje Stubice krenuo prema Zaboku i uspio osvojiti utvrđenu kuriju Šimuna Keglevića Šabac kraj Krapine. Istodobno istočno od Zaboka pobuni su se pridružili podložnici M. Konjskog na nagovor Gupca i I. Pasanca. Pobunjenici pod zapovjedništvom Gupca zaustavljeni su pod Krapinom. Nakon početnih uspjeha u širenju pobune već za desetak dana pobunjenici doživljavaju nekoliko poraza, među ostalim u Krškom i kraj Kerestinca te se vraćaju u kraj oko Donje Stubice odakle su i krenuli. U odlučnoj bitki koja se vodila između pobunjenika pod Gupčevim zapovjedništvom – prema Adamčeku oko 6000 ljudi – i vojske koju je vodio podban G. Alapić kraj Stubičkih Toplica 9. II. 1573. Gubec i pobunjenici su poraženi.<ref name="HBL"/>|source=[[Hrvatski biografski leksikon]]}}

[[Datoteka:Oton_Ivekovic%2C_Smaknuce_Matije_Gupca_%28na_trgu_ispred_crkve_sv._Marka_u_Zagrebu%29.jpg|mini|[[Oton Iveković]]: ''Smaknuće Matije Gubca na trgu ispred [[Crkva sv. Marka|crkve sv. Marka]] u Zagrebu'']]

U presudnoj bitci protiv plemića koji su bili pod vodstvom podbana [[Gašpar Alapić|Gašpara Alapića]], kod [[Stubičke Toplice|Stubičkih Toplica]] [[9. veljače]] [[1573.]] godine, Gubec je vodio seljačku vojsku od oko 6.000 ljudi (po [[Josip Adamček|Josipu Adamčeku]]).<ref name="HBL"/> Prije početka bitke Gubec seljacima je govorio neka budu svjesni kako trebaju pobijediti ili očekivati ''"jao pobijeđenima" (Istvánffy)''.<ref name="hrt"/> Nakon što su seljaci poraženi, Gubec je uhvaćen i odveden u [[Zagreb]]. Smaknut je [[15. veljače]] [[1573.]] godine, a po legendi javno je mučen na [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Trgu svetoga Marka]] tako što je bio prisiljen nositi krunu od usijanoga željeza (kao "seljački kralj"), a zatim je raščetvoren.

U historiografiji je osim dvojbe je li riječ o križarskoj vojni ([[Nada Klaić]]) ili početcima razredne borbe (R. Bićanić, [[Josip Adamček]]), također upitno je li Gubec za kaznu proglašen »kraljem«, okrunjen užarenom željeznom krunom i, kao što se općenito drži, smaknut uz mučenje 15. veljače u Zagrebu ili nije. Činjenica je da se u popisu podložnika obitelji Hennyngh [[1574.]] godine u selu [[Hižakovec]] spominje inkvilin, Jambrek Gwbez.<ref name="HBL"/>

== Baština ==
[[Datoteka:Zagreb city (4).JPG|mini|Kameni [[Reljef (umjetnost)|reljef]] Matije Gupca na uglu [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Markova trga]] i Ćirilometodske ulice u Zagrebu<ref>[https://www.profil-klett.hr/system/files/repozitorij/pdf/ulicama_iliraca_tekst_i_fotografije_s._badic_19_10_0.pdf ''Šetnja Zagrebom – ulicama i trgovima iliraca'', str. 7. - 8.], pripr. Senija Badić, prof. OŠ Jabukovac, Zagreb, profil-klett.hr, pristupljeno 31. prosinca 2017.</ref>]]

* Matija Gubec do današnjega doba ostao je najveći narodni junak u [[Hrvati|Hrvata]]. Mnoga [[KUD|kulturno-umjetnička društva]] nose ime Matije Gupca, npr. KUD "Matija Gubec", [[Slavonski Kobaš]],<ref>[http://slavonskikobas-kudmg.com/onama.php KUD "Matija Gubec", Slavonski Kobaš: Povijest društva], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> Kulturno umjetničko društvo "Matija Gubec", [[Gornja Stubica]],<ref>[http://www.gornjastubica.com/udruge_kud.htm Gornja Stubica: KUD], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> KUD "Matija Gubec" [[Donji Miholjac]]<ref>[http://www.donjimiholjac.hr/kulturno-umijetnicka-drustva Kulturno umijetnička društva - Donji Miholjac], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> a u [[Tavankut]]u je [[1946.]] godine osnovano [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec"]],<ref>[http://www.matijagubec.org.rs/o_drustvu.htm HKPD Matija Gubec Tavankut: O Društvu], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> i dr. Najčešće ime ulice u Hrvatskoj jest Ulica Matije Gupca, prema istraživanju dr. [[Slaven Letica|Slavena Letice]].<ref>[http://www.croatia.org/crown/articles/9663/1/Dr-Slaven-Letica-If-Streets-Could-Talk-Kad-bi-ulice-imale-dar-govora.html Croatia.org: Dr. Slaven Letica: If Streets Could Talk. Kad bi ulice imale dar govora.], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>

* Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] njegovim je imenom nazvana jedna slovenska i jedna hrvatska [[partizani|partizanska]] brigada. Posebno je slavljen u [[socijalizam|socijalističko doba]], pa je tada podignut i njegov [[Spomenik Seljačkoj buni|spomenik]] u [[Gornja Stubica|Gornjoj Stubici]], a mnoge su ulice ([[Beograd]], [[Brčko]], [[Mostar]], [[Podgorica]], [[Sarajevo]], [[Subotica]], [[Tuzla]] i dr.) dobivale nazive po njemu diljem [[SFRJ]]. U [[Niš|Nišu]] je jedna ulica po njemu nosila naziv sve dok Skupština općine Niš [[2003.]] godine nije donijela odluku o preimenovanju u Ulicu [[Milan Tepić|bojnika Tepića]].<ref>{{srp oznaka}} [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/03/27/srpski/N03032601.shtml Glas javnosti: "Bulevar Zorana Đinđića", Skupština općine Niš promijenila nazive ulice], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref> U [[Vojvodina|vojvođanskom]] selu [[Tavankut|Tavankutu]] kod [[Subotica|Subotice]] postavljena je bista Matiji Gupcu, u dvorištu istoimene osnovne škole, ali je u dva navrata srušena, a krivci nisu pronađeni.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.vesti.rs/Drustvo/Ponovo-srusena-bista-Matije-Gupca.html Ponovo srušena bista Matije Gupca], preuzeto 11. lipnja 2012.</ref>

* U [[umjetnost|umjetnosti]]: [[August Šenoa]] o buni je iz [[1573.]] godine napisao povijesni roman ''[[Seljačka buna (Šenoa)|Seljačka buna]]'', u kojem je Matija Gubec glavni lik<ref name="HBL"/>; [[Mirko Bogović]] napisao je dramu ''Matija Gubec''<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=24615 Proleksis enciklopedija: Gubec, Matija Ambroz], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>; [[Ivo Lhotka-Kalinski]] skladao je operu ''Matija Gubec''<ref name="proleksis"/>; slike o Matiji Gupcu su napravili [[Oton Iveković]] (''Smaknuće Matije Gubca na trgu ispred crkve sv. Marka u Zagrebu'') i [[Ferdinand Quiquerez|Ferdo Quiquerez]] (''Smrt Matije Gupca'')<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=43104 Proleksis enciklopedija: Quiquerez (Kikerec), Ferdo], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>; spomenik Gupcu u Gornjoj Stubici djelo je [[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]], a [[Vanja Radauš]] napravio je [[1968.]] godine poprsje Gupca koja se nalazi u Aleji Seljačke bune u [[Podsused|Podsusedu]]<ref>[http://www.zagrebacki.info/2012/04/matija-gubec.html Zagrebački info: Matija Gubec], preuzeto 3. lipnja 2012.</ref>. [[Igrani film]] iz [[1975.]] godine ''Seljačka buna 1573.'' djelo je [[Vatroslav Mimica|Vatroslava Mimice]]<ref name="proleksis"/><ref>{{eng oznaka}} [http://www.imdb.com/title/tt0070663/ IMDB: Seljacka buna 1573 (1975)], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref><ref>[http://www.filmski-programi.hr/baza_film.php?id=163 Filmski programi: Baza HR kinematografije - igrani film: Seljačka buna 1573.], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>, a [[Ivica Krajač]], [[Karlo Metikoš]] i [[Miljenko Prohaska]] autori su prve hrvatske [[rock]] [[opera|opere]] [[Gubec-beg]], nazvane upravo po vođi seljačke bune. Mala knjižica Josipa Stanića Staniosa "MUKA" (Petrinja 1967.) kratak je ep o pogibiji Matije Gupca.

* U [[Filatelija|filateliji]]: Za [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] izdana je [[poštanska marka]] s njegovim likom. Za vrijeme [[NDH]], [[1942.]] godine, izdan je niz poštanskih maraka u spomen na [[Senjske žrtve]] od kojih je autor prve u nizu, ''Matija Gubec'', bio student arhitekture u Zagrebu, Baldasar.<ref>[http://www.rifd.hr/Zadarski_filatelist/15.pdf Zadarsk filatelist. Glasilo Hrvatskog filatelističkog društva Zadar, str. 14.-15.], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>

* U [[strip]]u: [[2. ožujka]] [[2013.]] godine [[Večernji list]] pokrenuo je ediciju "Hrvatska povijest u stripu" u kojoj je prvi strip "Seljačka buna", autora [[Željko Lordanić|Željka Lordanića]] i u njemu je glavni junak Matija Gubec.<ref>[http://www.vecernji.hr/kultura/matija-gubec-kralj-seljaka-postao-je-ilustrirani-junak-clanak-516400 Večernji list: ''Matija Gubec - Kralj seljaka postao je i ilustrirani junak''], preuzeto 2. ožujka 2013.</ref>

== Zanimljivosti ==
* [[Lipa (biljka)|Lipa]] u Gornjoj Stubici dobila je naziv ''[[Gupčeva lipa]]'', a pod njom je, prema narodnoj predaji, Matija Gubec okupljao svoje istomišljenike<ref>[http://www.jutarnji.hr/gornja-stubica--gupceva-lipa-dobiva-nasljednika/213899/ Jutarnji list: Gornja Stubica: Gupčeva lipa dobiva nasljednika], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>. Višestoljetna ''Gupčeva lipa'' zaštićeni je [[spomenik kulture]].<ref>[http://casopis.hrsume.hr/pdf/186.pdf Hrvatske šume, broj 186., Godina XV., Zagreb, lipanj 2012., str. 20.], preuzeto 1. lipnja 2012.</ref>

== Galerija ==
<center><gallery>
Datoteka:Matija_Gubec,_Podsused_03.JPG|Poprsje Gupca u Podsusedu.
Datoteka:Spomenik_seljačkoj_buni_1573_-_bok.JPG|Spomenik Seljačkoj buni 1573. u Gornjoj Stubici.
Datoteka:Seljačka_buna_1573.-_muzejski_pano.JPG|Informativni pano Muzeja seljačke bune 1573. u Gornjoj Stubici.
Datoteka:Gupceva_lipa.JPG|Gupčeva lipa.
</gallery></center>

== Vidi još ==
* [[Seljačke bune]]
* [[Spomenik Seljačkoj buni]]
* [[Seljačka buna (1975.)]], film o buni
* [[Hvarska buna]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Gubec, Matija}}
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici|Gubec, Matija]]
[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska|Vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Gornja Stubica]]

Matija Gubec - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica