https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Matija_Divkovi%C4%87Matija Divković - Povijest promjena2026-08-07T10:31:58ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Matija_Divkovi%C4%87&diff=11041&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-23T01:58:31Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Matija Divković'''-->[[Datoteka:Nauk krstjanski.png|mini|'''Matija Divković''': ''Nauk krstjanski'', Venecija 1611. Pisano [[bosančica|bosančicom]].]]<br />
[[Datoteka:Besjede.jpg|mini|'''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616.]]<br />
Fra '''Matija Divković''' (Jelaške kod [[Vareš]]a [[1563.]] – [[Olovo (BiH)|Olovo]], [[21. kolovoza]] [[1631.]]), hrvatski franjevac i vjerski pisac<ref>{{Citiranje časopisa|title=Divković, Matija {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15512|accessdate=2019-08-12}}</ref>, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Djelovao je u duhu obnove Katoličke Crkve.<br />
<br />
== Život ==<br />
<br />
Vjerojatno je da je u [[franjevci|franjevački red]] stupio u najbližem samostanu, u [[Olovo (BiH)|Olovu]], gdje je primio temeljno znanje. Školovanje je nastavio u [[Italija|Italiji]], poslije čega se vratio u Bosnu na rad. Godine [[1609.]] bio je kapelan u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Čini se da je osim kapelanske dužnosti vršio i kakvu drugu službu, jer su u to doba imali uz samostane i škole. Ovdje je dovršio prvo svoje djelo ''Nauk krstjanski za narod slovinski'', a počeo je prevoditi ''Sto čudesa aliti znamenja blažene i slavne Bogorodice''. Godine [[1611.]] Matija Divković putuje u [[Mletačka Republika|Mletke]], gdje su mu salili slova [[bosančica|bosančice]] i gdje je oba djela tiskao. <br />
<br />
Godine [[1612.]] Divković je u samostanu [[Kreševo]], gdje je počeo pisati svoje najveće i najvažnije djelo ''Beside Divkovića vrhu evandelja nedjeljnieh priko svega godišta'', koje je dovršio u Olovu ([[1614.]]). I ono je tiskano u Mletcima bosančicom [[1616.]] (II. izdanje [[1704.]]). Ovdje mu izađe [[1616.]] i ''Nauk krstjanski s mnoziemi stvari duhovniemi'' (u više izdanja).<br />
<br />
Matiju Divkovića je pomagao savjetom i potporom pri izdavanju njegovih djela Bartul Kačić Žarković, biskup [[Makarska|makarski]] (1615. – 1645.), koji je upravljao i nekim župama u Bosni, a fratri su bosanski imali svezu s franjevačkim samostanima u Makarskom primorju ([[Živogošće]], [[Zaostrog]], Makarska). O Divkovićevu se životu na žalost više ne zna, ali je poznato da je umro u Olovu [[21. kolovoza]] 1631.<br />
<br />
== Djela ==<br />
*''Nauk krstjanski za narod slovinski''<br />
*''Sto čudesa alili znamenja blažene i slavne Bogorodice i Divice Marije''<br />
*''Beside Divkovića svrhu evanđelja nedjeljnijeh priko svega godišta''<br />
*''Nauk krstjanski s mnozijemi stvari duhovnijemi i vele bogoljubnijemi''<br />
<br />
Ove su knjige nastajale zbog potrebe vjere katoličkog puka, pa je tako ''Nauk krstjanski'' (1611.), koji zovu i veliki, namijenjen kleru, dok je drugi ''Nauk krstjanski'' (1616.), nazvan mali, postao čitanka za narod. Dok je "Veliki nauk" sastavljen od više dosad neustanovljenih [[latinska književnost|latinskih djela]] (iz propovijedi Ivana Herolta, Bernardina Bastija i dr.), "Mali nauk" je pisan u obliku dijaloga između učitelja i učenika, u kome veći dio zauzimaju stihovi i proza, različitog nabožno-poučnoga sadržaja. Ova je knjiga bila jedna od najraširenijih knjiga u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a upotrebljavala se i u susjednoj [[Dalmacija|Dalmaciji]]. <br />
<br />
Mali ''Nauk krstjanski'' doživio je preko osam izdanja. U njemu su pouke koje Divković "od Ledezmova i Bellarminova nauka u jedno stisnu". Točnije da kažemo, Divković se služio hrvatskim prijevodom katekizma Jakova Ledezme (1578.), talijanskim izvornikom Roberta Bellarmina i hrvatskim prijevodom njegove knjige (A. Komulovića). U ovom posljednjem je i ''Plač blažene Divice Marije'' u osmercu, što je napisano kao varijanta ovakovih "plačeva" koji su postojali iz vremena hrvatske [[glagoljska književnost|glagoljske književnosti]]. ''Verši (~ stihovi) kako Abram hotijaše prikazati Ižaka'' u istom ovom ''Nauku krstjanskom'' jest parafraza [[Mavro Vetranović|Vetranovićeva]] ''Posvetilišta Abrahamova''; život sv. Katarine, koji je također u stihovima, parafraza je starije hrvatske legende.<br />
<br />
''Sto čudesa...'' nešto su slobodniji prijevod srednjovjekovnih legenda Ivana Herolta (''Promptuarium discipuli de miraculis B. M. Virginis'', mletačko izdanje 1598.). ''Beside...'' su zbirka [[propovijed]]i namijenjenih svećenicima i redovnicima; većinom su sastavljene prema Heroltovoj zbirci (''Sermones discipuli de tempore et de Sanctis''), kao i prema zbirkama nekih drugih katoličkih pisaca.<br />
<br />
== Nasljeđe ==<br />
<br />
Matija Divković ima povijesnu zaslugu kao utemeljitelj hrvatske književnosti u [[Bosna|Bosni]] (naravno, govorimo o književnosti u modernom značenju riječi – većina je spomenika [[srednji vijek|srednjovjekovne]] pismenosti nastalih u i oko stare Bosne i [[Hum (država)|Hum]]a, poput [[Grškovićev apostol|Grškovićeva apostola]], [[Hrvojev misal|Hrvojeva misala]], [[Hvalov zbornik|Hvalova zbornika]] ili [[Mletačka apokalipsa|Mletačke apokalipse]] također dijelom hrvatske pisane baštine, no, ne i književnosti u užem smislu).<br />
<br />
Kako se moglo iz svega navedenoga razabrati, Divković nije izvoran pisac; on prevodi i prerađuje. Kao prevodilac "nije pedantan prema svojim izvorima", što mu daje kakvu-takvu stvaralačku mogućnost te mu koristi da sve to prenese u pučki način izražavanja [[štokavski]]m narodnim narječjem, pomiješano [[ikavski|ikavsko]]-[[ijekavica|ijekavskim]] govorom koji se govorio između Olova i Kreševa u Bosni.<br />
<br />
Obzirući se na izvore njegovih djela kojima se pomagao u suradnji na [[protureformacija|protureformaciji]], izbor je njegov već u ono vrijeme bio zastario, pošto [[barok]]no katoličko doba traži i nalazi uzore u katoličkoj književnosti kasnoga srednjeg vijeka. Znači li to, možda, da nije dobro poznavao literaturu predmeta ili što drugo? Istraživači misle da je Divkoviću mnogo značila sredina kojoj su njegova djela bila namijenjena, pa je birao djela zbog jačeg utjecaja na puk, jer će to pomoći i cilju komu su ona namijenjena, tj. katoličkoj protureformaciji. Zbog toga je Divković izabrao i oblik priča i stihova. To bi možda bio glavni razlog da se Divković tako uspješno približio puku, te ga je učinilo popularnim da ga je mogao potisnuti nešto kasnije jedino [[Andrija Kačić Miošić]]. Divković se najviše približio narodnom piscu. To se vidi iz njegovih ''Besida...''; u njima ima neposrednosti. Dok se protureformatori, zbog napretka u vremenu, drže više-manje [[racionalizam|racionalizma]] da bi privukli što više svijeta, Divković ulazi u srednji vijek i tu ostaje i time osvaja.<br />
<br />
Divkovića su nasljedovali u stilu i načinu brojni poznati i manje poznati hrvatski pisci, te su svi oni zaslužni za pobjedu [[štokavski|štokavskoga narječja]] u hrvatskoj književnosti. Na Divkovića su se ugledali [[Stjepan Margitić]] u Bosni, [[Toma Babić]] iz Skradina i [[Pavao Stošić]] iz Like, zatim [[Antun Depope]] na Krku, [[Đuro Matijašević]] u Dubrovniku i drugi. Na koncu treba reći da je Divković svojim jezikom pridonio konačnoj odluci da su Hrvati definitivno [[Hrvatski narodni preporod|prihvatili štokavsko-ijekavski govor za svoj književni jezik]] u [[19. stoljeće|19. stoljeću]].<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
<br />
* [http://hrcak.srce.hr/file/44034 Prilog znanstvenoj raspravi o djelima bosanskog franjevca fra Mate (Matije) Divkovića, Vine Mihaljević]<br />
* [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/hrvatskaknjizevnostBiH Matica hrvatska – Ogranci – Knjige] – Hrvatska književnost BiH od od XIV do sredine XVIII stoljeća (6)<br />
* [http://www.hrvatska-rijec.com/2011/04/matija-divkovic-otac-bosansko-hercegovacke-i-hrvatske-knjizevnosti-u-bih/ Matija Divković, tekst iz "Hrvatske riječi"] otac bosanskohercegovačke i hrvatske književnosti u BiH<br />
* [http://hr.scribd.com/doc/47361549/Fra-Matija-Divkovi%C4%87-Nauk-krstjanski-1611 Svjetlo riječi] poseban prilog – četiri stoljeća prve tiskane knjige u Bosni i Hercegovini na narodnom jeziku<br />
* [http://www.mdz-nbn-resolving.de/urn/resolver.pl?urn=urn:nbn:de:bvb:12-bsb10862378-2 ''Nauk Krstianski'', u Mnecieh 1641.], digitalizirano u [[Bayerische Staatsbibliothek https://www.bsb-muenchen.de/|Bayerische Staatsbibliothek]]<br />
{{Barokni književnici}}<br />
{{Hrvatska književnost}}<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Divković, Matija}}<br />
[[Kategorija:Životopisi, Vareš]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]<br />
[[Kategorija:Životopisi, Olovo]]</div>WikiSysop