WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T15:16:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:MatijaBan.jpg|mini|Matija Ban]]
'''Matija Ban''' [Matija Ban, sin Ivana Bana i Katarine Šilježar, rođen je 16. prosinca 1818. godine u Dubrovniku kako svjedoči upis u maticu krštenih katedralne župe, a njegovi roditelji bili su naseljeni na području župe Pile. Matijin djed i imenjak, Mato/Matija Ban, rođen oko 1762. godine, bio je, kako proizlazi iz matica, pomorac, nastanjen na području župe Pile, a rodom iz župe Mokošica (Izvor: Arhiv Dubrovačke biskupije [[Mailto:arhiv@dubrovacka-biskupija.hr|arhiv@dubrovacka-biskupija.hr]]). Matija Ban je umro 14. ožujka 1903. u Beogradu], književnik, diplomat i političar iz Dubrovnika. Bio je član [[dubrovački srbokatolički pokret|srbokatoličkog pokreta]]. Pisao je pjesme i povijesne drame, ali književna kvaliteta njegovih uradaka vrlo je niska. Čelnik tiskovnog ureda srbijanske vlade od 1880. godine. Odgojitelj djece srbijanskog kralja i profesor na beogradskom liceju.<ref name="Abramović"/>

== Životopis ==

Nakon završene gimnazije u Dubrovniku privatno je slušao [[filozofija|filozofiju]] kod Anđela Maslača i [[pedagogija|pedagogiju]] kod Nika Arbanasa. U [[franjevci|franjevački]] red stupio je [[1834.]], ali je iz njega istupio već sljedeće godine. Bio je oduševljeni ilirac-slavjanin<ref>[http://www.jstor.org/discover/10.2307/2496046?uid=2&uid=4&sid=21102800357917 www.jstor.org], "Banac, Ivo (1983). "The Confessional "Rule" and the Dubrovnik Exception: The Origins of the "Serb-Catholic" Circle in Nineteenth-Century Dalmatia". Slavic Review 42 (3). pp. 448–474."</ref> i borac za ujedinjenje [[Dalmacija|Dalmacije]] s [[Banska Hrvatska|Banskom Hrvatskom]], a kasnije predani borac za ujedinjenje svih južnoslavenskih naroda. Pisao je drame, epske i lirske pjesme, povijesne i književne rasprave. U razdoblju od [[1839.]] do [[1844.]] boravio je u [[Turska|Turskoj]], u [[Carigrad]]u i u [[Bursa|Bursi]]. <ref name="Abramović"/>

U Turskoj je najednom neobično došao do velikih novaca i položaja, tolikih da je mogao kupiti imanje, pohađati vojnu akademiju i francuski licej u Turskoj, što nije moglao osoba, nego samo veliki pouzdanik turske i francuske vlade. Tu je došao u doticaj s idejom poljskih iseljenika da [[Srbija]] postane ''nucleus'' budućeg okupljanja i ujedinjavanja južnoslavenskih pokrajina koje su tada bile u sastavu [[Tursko Carstvo|Turskog Carstva]], ali i onih u sastavu [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Po svemu sudeći, izgleda da je još tada Ban bio dobro plaćeni agent goleme špijunske mreže poljskog plemića grofa [[Adam Jerzy Czartoryski|Czartoryskog]], spletene na Balkanu uz pomoć Francuske i Engleske. Mreži je bio cilj potisnuti i potom uništiti Austriju i Rusiju, a u pozadini su bili slobodni zidari. Czartoryski se uskoro usredotočio na Hrvate i Srbe, pri čemu su mu Srbi bili značajniji jer su već bili nacionalno osviješteni. Slobodni zidari su pripremali niz [[Revolucija 1848.-1849.|revolucija]] u Europi kojim će pokušati zbaciti stare monarhije i poništiti dogovor o [[Sveta Alijansa|Svetoj Alijansi]] usmjeren protiv liberalizma i ateizma, a u tome je po Czartoryskomu Srbija morala odigrati veliku ulogu ujediniteljice južnoslavenskih naroda, a protiv Turske, Austrije i Rusije, pod zaštitom Francuske i na vrhu Engleske. U tom je krugu bio i Ljudevit Gaj, agent više vlada, što ostali preporoditelji nisu, znali, dok su naivni hrvatski ilirci zanosili se nekakvim romantičnim ilirstvom, dok je oko njih mijenjao se svijet: industrijska revolucija, pad aristokratskog sustava, spremanje udara na tradicijske katoličke vrijednosti (koje su negdje već bile srušene) te posvemašnje spletke velikonacionalnih ideologa.<ref name="Abramović">Antun Abramović: [http://www.portaloko.hr/clanak/dubrovcanin-matija-ban-tvorac-moderne-srpske-gerile-/0/11892/ Hrvat u službi Velike Srbije. Dubrovčanin Matija Ban tvorac moderne srpske gerile], Portal Oko, 29. veljače 2012. Pristupljeno 1. lipnja 2016.</ref>

Opijen tom idejom, 1844. u doba ustavobraniteljstva kneza Aleksandra Karađorđevića, zauvijek preseljava u Srbiju, kako bi svoje umne i tjelesne snage posvetio toj ideji. U Beogradu je pristupio u [[Tajno demokratsko panslavističko društvo]], osnivač kojeg je bio agent Adama Czartoryskog [[František Zach]].<ref name="Abramović"/>
U toj ulozi osim ostalog [[1848.]] kao agent [[Ilija Garašanin|Garašaninove]] promidžbe rukovodi velikosrpskom promidžbom uz dalmatinsku i [[Crna Gora|crnogorsku]] granicu prema Turcima, s ciljem pripremanja stanovništva [[BiH|Bosne i Hercegovine]] za izlazak ispod turskoga jarma, uključujući i oružanu pobunu. U Srbiji je bio iznimno cijenjen. Povjeravane su mu mnoge diplomatske misije u ime vlade u kojoj je jedno vrijeme bio i ministar. Boraveći tim povodom često u Dubrovniku, zajedno s nekolicinom Dubrovčana koji su živjeli za ideju ujedinjenja Dalmacije s Banskom Hrvatskom, 1848. sudjelovao je u pokretanju lista na [[talijanski jezik|talijanskom jeziku]] ''L'Avvenire''. Zajedno s [[Medo Pucić|Medom Pucićem]] i Ivanom Augustom Kaznačićem [[1849.]] pokrenuo je godišnjak ''Dubrovnik cviet narodnog književstva'' i postao njegov najplodonosniji suradnik. Uz Meda Pucića bio je prvi [[katolik]] koji se počeo izjašnjavati [[Srbi]]nom, još 1840-ih godina. Svojim autoritetom i ugledom, iako nije stalno boravio u Gradu, zavrijedio je značajno mjesto i ulogu u dubrovačkome srbokatoličkom pokretu. Redovni je član [[SANU]] od [[12. siječnja]] [[1858.]] godine.<ref>[http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=22,], "Матија БАН</ref> Jedan predio Beograda njemu u čast još se i danas naziva ''[[Banovo brdo]]''. Dobila je po tome što je na vrhu ondašnjeg Golog brda u Košutnjaku, prvu kuću podigao Matija Ban 1862. godine. Vilu mu je za zasluge sagradila srpska vlada.<ref name="Abramović"/>
1848. je preveo s poljskog te uz vlastite izmjene napisao službeni priručnik srbijanske vlade za gerilsko ratovanje i u ratnim i mirnodopskim uvjetima ''Pravila o četničkoj vojni''.

Srbija ga je koristila za tajne operacije kao velikosrpskog agenta. U prvoj misiji u Hrvatskoj 1848. bio je vezom patrijarha Rajačića i Ljudevita Gaja, također pouzdanika Czartoryskog, i pokušao je pridobiti bana Jelačića da u Srbiji vrati na vlast Miloša Obrenovića i posrednos se bori za Veliku Srbiju. U Vojnoj krajini je Ban držao velikosrpske govore, indoktrinirajući hrvatske pravoslavce. 1860-ih je bio opet na uhodno-obavještajnoj misiji u Hrvatskoj, u Zagrebu, gdje je pratio novouspostavljeni parlamentarni život u Hrvatskoj i pravoslavci u Hrvatskoj, prema kojima je bila usmjerena velikosrpska propaganda. Tijekom te misije postao je član Strossmayerove JAZU.<ref name="Abramović"/>

[[1851.]] napisao je uradak ''Materi Serbskoj''.

Kad su pučem iz 1903. godine na vlast se vratili Karađorđevići, umro je kao hrvatski renegat zaboravljen i od Srba odbačen.<ref name="Abramović"/>

Njegovu su vilu na Banovu brdu uništile prve salve topova Austro-Ugarske Monarhije po Beogradu 1914. godine.<ref name="Abramović"/>

Ironija je sudbine da njegovo selo, nekad gusto naseljeno, nema starih kuća, jer su sve današnje nove. Stare su zapalili i opljačkali Banovi "četnici" i jugovojska u [[Domovinski rat|velikosrpskoj agresiji]] na Hrvatsku 1991. i 1992. godine.<ref name="Abramović"/>

== Citati ==
{{citat|I mi Srbi, neki smo iztočne crkve, neki zapadne, neki uniatske, a neki prešli smo na tursku vjeru; ništa manje svi smo Srbi, ter sastavljamo srbsko pleme, kojima god srbsko narečie jest narečie materinsko. Ima nas preko pet miliona, a živemo u Dalmaciji, u Ercegovini, u Crnojgori, u nekim predjelima gornje Albanije i Mačedonije, u Srbiji, u Slavoniji i u južnoj Ungariji [Vojvodini].|Matija Ban, Nekoliko domorodnih popevaka' anakreonka'<ref>[http://books.google.hr/books?id=R29FAAAAYAAJ&pg=PA184&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false books.google.hr], ""Nekoliko domorodnih popevaka' anakreonka' Matija Bana.". Dubrovnik Cvijet narodnog knjižstva. Zagreb: Ljudevit Gaj. 1851. pp. 184–185."</ref>}}

== Izvori ==

1. Tolja, N: Dubrovački Srbi katolici - istine i zablude, Dubrovnik, 2011.
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Ban, Matija}}
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Dubrovački srbokatolički pokret]]
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]

Matija Ban - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica