Matica hrvatska - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T02:07:46Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 02:07
Redak 56:		Redak 56:

	Od 1953. ponovo se osnivaju Matičini pododbori, koji se od 1970. nazivaju se ograncima: [[Split]] (1953.), [[Dubrovnik]], [[Rijeka]], [[Zadar]] (1954.), [[Vinkovci]] (1959.), [[Osijek]], [[Požega\|Slavonska Požega]] (1961.), [[Pula]], [[Šibenik]] (1962.), [[Pakrac]], [[Sisak]], [[Čakovec]], [[Županja]] (1964.), [[Karlovac]], [[Umag]], [[Poreč]], [[Slavonski Brod]], [[Križevci]] (1965.), [[Varaždin]], [[Koprivnica]], [[Gospić]] (1966.), [[Pazin]], [[Rovinj]] (1969.), [[Korčula]], [[Jastrebarsko]], [[Metković]], [[Đakovo]], [[Imotski]], [[Orahovica]] (1970.), [[Donji Miholjac]], [[Bjelovar]], [[Našice]], [[Drniš]], [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)\|Otok]], [[Ilok]], [[Omiš]], [[Virovitica]], [[Nova Gradiška]], [[Zaprešić]], [[Blato]], [[Petrinja]], [[Samobor]], [[Valpovo]], [[Makarska]], [[Novska]], [[Kutina]], [[Ozalj]], [[Krapina]], [[Podravska Slatina]], [[Trogir]], [[Ploče]], [[Kaštel-Sućurac]], [[Sinj]], [[Nin]] i [[Ogulin]] (1971.). Ukupno je osnovano 55 pododbora (ogranaka).		Od 1953. ponovo se osnivaju Matičini pododbori, koji se od 1970. nazivaju se ograncima: [[Split]] (1953.), [[Dubrovnik]], [[Rijeka]], [[Zadar]] (1954.), [[Vinkovci]] (1959.), [[Osijek]], [[Požega\|Slavonska Požega]] (1961.), [[Pula]], [[Šibenik]] (1962.), [[Pakrac]], [[Sisak]], [[Čakovec]], [[Županja]] (1964.), [[Karlovac]], [[Umag]], [[Poreč]], [[Slavonski Brod]], [[Križevci]] (1965.), [[Varaždin]], [[Koprivnica]], [[Gospić]] (1966.), [[Pazin]], [[Rovinj]] (1969.), [[Korčula]], [[Jastrebarsko]], [[Metković]], [[Đakovo]], [[Imotski]], [[Orahovica]] (1970.), [[Donji Miholjac]], [[Bjelovar]], [[Našice]], [[Drniš]], [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)\|Otok]], [[Ilok]], [[Omiš]], [[Virovitica]], [[Nova Gradiška]], [[Zaprešić]], [[Blato]], [[Petrinja]], [[Samobor]], [[Valpovo]], [[Makarska]], [[Novska]], [[Kutina]], [[Ozalj]], [[Krapina]], [[Podravska Slatina]], [[Trogir]], [[Ploče]], [[Kaštel-Sućurac]], [[Sinj]], [[Nin]] i [[Ogulin]] (1971.). Ukupno je osnovano 55 pododbora (ogranaka).
	{{~~wikizvor~~\|Novosadski dogovor}}		{{HIEizvor\|Novosadski dogovor}}
	Godine 1954., potpisan je [[Novosadski dogovor]] o jeziku. Tiskanjem časopisa [[Mogućnosti]], splitski pododbor Matice hrvatske pokreće ili preuzima izdavanje važnijih serijskih publikacija u nakladi Matičinih pododbora (ogranaka), što s prekidima izlaze i danas: Dubrovnik (Dubrovnik, od 1955.), Zadarska revija (danas [[Zadarska smotra]], Zadar, od 1956.), [[Riječka revija]] (Rijeka, od 1958.), Revija (danas [[Književna revija]], Osijek, od 1961.), Godišnjak PO MH Vinkovci (danas [[Godišnjak za kulturu, umjetnost i društvena pitanja]], Vinkovci, 1962.), [[Svjetlo (časopis)\|Svjetlo]] (Karlovac, od 1965.), [[Dometi]] (Rijeka, 1968.), [[Riječi (časopis)\|Riječi]] (Sisak, 1969.)...		Godine 1954., potpisan je [[Novosadski dogovor]] o jeziku. Tiskanjem časopisa [[Mogućnosti]], splitski pododbor Matice hrvatske pokreće ili preuzima izdavanje važnijih serijskih publikacija u nakladi Matičinih pododbora (ogranaka), što s prekidima izlaze i danas: Dubrovnik (Dubrovnik, od 1955.), Zadarska revija (danas [[Zadarska smotra]], Zadar, od 1956.), [[Riječka revija]] (Rijeka, od 1958.), Revija (danas [[Književna revija]], Osijek, od 1961.), Godišnjak PO MH Vinkovci (danas [[Godišnjak za kulturu, umjetnost i društvena pitanja]], Vinkovci, 1962.), [[Svjetlo (časopis)\|Svjetlo]] (Karlovac, od 1965.), [[Dometi]] (Rijeka, 1968.), [[Riječi (časopis)\|Riječi]] (Sisak, 1969.)...

Redak 142:		Redak 142:
	* [[Motrišta]], MH Mostar		* [[Motrišta]], MH Mostar
	* [[Dometi]], MH Rijeka		* [[Dometi]], MH Rijeka
	{{~~wikizvor~~\|Društvo književnika Hrvatske odreklo se Novosadskog dogovora }}		{{HIEizvor\|Društvo književnika Hrvatske odreklo se Novosadskog dogovora }}
	{{~~wikizvor~~\|izjava Matice hrvatske - Novosadski dogovor odbačen}}		{{HIEizvor\|izjava Matice hrvatske - Novosadski dogovor odbačen}}

	== Nagrade i odličja ==		== Nagrade i odličja ==

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T08:40:44Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 08:40
Redak 34:		Redak 34:
	== Povijest ==		== Povijest ==
	[[Datoteka:Draskovicj.png\|mini\|[[Janko Drašković]], utemeljitelj Matice]]		[[Datoteka:Draskovicj.png\|mini\|[[Janko Drašković]], utemeljitelj Matice]]
	[[~~File~~:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png\|thumb\|[[Ivan Kukuljević Sakcinski]], peti predsjednik Matice]]		[[Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png\|thumb\|[[Ivan Kukuljević Sakcinski]], peti predsjednik Matice]]
	Osnovana je [[10. veljače]] [[1842.]] godine pod imenom '''Matica ilirska''' na prijedlog [[Janko Drašković\|grofa Janka Draškovića]], istaknuta političara i najstarijega člana hrvatskoga narodnog preporoda. Upravo će grof Janko Drašković biti prvi predsjednik Matice ilirske (nastale iz Ilirske čitaonice osnovane 4. kolovoza 1838.), i to sve do 1850. kada Čitaonica prestaje djelovati, a Matica se počinje osamostaljivati.		Osnovana je [[10. veljače]] [[1842.]] godine pod imenom '''Matica ilirska''' na prijedlog [[Janko Drašković\|grofa Janka Draškovića]], istaknuta političara i najstarijega člana hrvatskoga narodnog preporoda. Upravo će grof Janko Drašković biti prvi predsjednik Matice ilirske (nastale iz Ilirske čitaonice osnovane 4. kolovoza 1838.), i to sve do 1850. kada Čitaonica prestaje djelovati, a Matica se počinje osamostaljivati.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T11:09:26Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 11:09
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Matica hrvatska'''-->~~{{izdvojeni članak\|veljača 2021.}}~~		<!--'''Matica hrvatska'''-->
	{\| border="1" align="right" cellpadding="4" cellspacing="0" width="290" style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"		{\| border="1" align="right" cellpadding="4" cellspacing="0" width="290" style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
	\|+ <big>'''Matica hrvatska'''</big>		\|+ <big>'''Matica hrvatska'''</big>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-28T12:28:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|veljača 2021.}}
{| border="1" align="right" cellpadding="4" cellspacing="0" width="290" style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+ <big>'''Matica hrvatska'''</big>
|-
| align="center" colspan="2" style="background:#f9f9f9;" | [[Datoteka:Matica hrvatska logo 2.jpg|250px|Logotip Matice hrvatske]]<br/>Logotip Matice hrvatske
|-
| '''Naziv''' || Matica hrvatska
|-
| '''Vrsta''' || [[Kultura|kulturna]] ustanova, [[Neprofitna organizacija|neprofitna]] i [[Nevladina udruga|nevladina udruga]]
|-
| '''Osnovano''' || 10. veljače 1842.
|-
| '''Sjedište''' || [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|-
| '''Broj članova''' || 3914<ref>https://www.matica.hr/media/uploads/dokumenti/izvjesca_o_radu_i_planovi/izvjesca_o_radu_matice_hrvatske_za_2018.i_planovi_za_2020..pdf</ref> (2018)
|-
| '''Predsjednik''' || [[Stipe Botica]]
|-
| '''Web stranica''' || {{URL|http://www.matica.hr}}
|}
{{Tab-predl}}
[[Datoteka:Zgrada Matice hrvatske.jpg|mini|250px|Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske]]

'''Matica hrvatska''' jedna je od najstarijih [[Hrvatska|hrvatskih]] [[Kultura|kulturnih]] ustanova. U njenim pravilima glasi da je "neovisna, neprofitna i nevladina udruga utemeljena za promicanje hrvatske kulture, a tijekom vremena, zbog svog je rada i neprekidnosti, postala nacionalna ustanova". Latinski naziv za ovu ustanovu je ''Matrix Croatica''.<br>Matica hrvatska utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Jedan je od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Sva Matičina izdanja mogu se kupiti u [[Knjižara Matice hrvatske|Knjižari Matice hrvatske]]. Uz dvadesetak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka [[biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti|Stoljeća hrvatske književnosti]], u kojoj je objavljeno već više od stotinu naslova. Središnjica objavljuje dvotjednik [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], književni list za umjetnost, kulturu i znanost, [[Hrvatska revija|Hrvatsku reviju]], časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni [[Kolo (časopis)|časopis Kolo]].

Osim izdavačke djelatnosti, Matica hrvatska priređuje brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe. U Središnjici Matice hrvatske održi se više od stotinu manifestacija godišnje, a podjednako su aktivni i Matičini ogranci.

Pri Središnjici djeluje i [[Galerija Matice hrvatske]] u kojoj izlažu ponajprije mladi likovni umjetnici. U ciklusu [[Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj]] nastupaju daroviti i na natjecanjima nagrađivani polaznici glazbenih škola te glazbenih smjerova na sveučilištima u Hrvatskoj. Salon Matice hrvatske priređuje predavanja iz raznih područja znanosti, umjetnosti i kulture općenito, pri čemu predavači gotovo isključivo pripadaju mlađoj ili srednjoj generaciji. Razni [[odjeli Matice hrvatske]] održavaju predavanja, tribine i skupove iz područja svoga djelovanja. Matica hrvatska ogranizator je i [[Komunikološka škola|Komunikološke škole]] i [[Filozofska škola|Filozofske škole]], koje omogućuju perspektivnim studentima aktivno sudjelovanje i usavršavanje u struci.

Stotinjak [[ogranci Matice hrvatske|ogranaka Matice hrvatske]] objavljuje dvadesetak književnih časopisa, među kojima su "Dubrovnik", "Književna revija", "Dometi", "[[Zadarska smotra]]", "Riječi"... Ogranci su zbog bogate kulturne djelatnosti u svojim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.

Članom Matice hrvatske može postati svaki punoljetni državljanin Republike Hrvatske ili Hrvat s drugim državljanstvom koji prihvaća program Matice hrvatske.

== Povijest ==
[[Datoteka:Draskovicj.png|mini|[[Janko Drašković]], utemeljitelj Matice]]
[[File:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|thumb|[[Ivan Kukuljević Sakcinski]], peti predsjednik Matice]]
Osnovana je [[10. veljače]] [[1842.]] godine pod imenom '''Matica ilirska''' na prijedlog [[Janko Drašković|grofa Janka Draškovića]], istaknuta političara i najstarijega člana hrvatskoga narodnog preporoda. Upravo će grof Janko Drašković biti prvi predsjednik Matice ilirske (nastale iz Ilirske čitaonice osnovane 4. kolovoza 1838.), i to sve do 1850. kada Čitaonica prestaje djelovati, a Matica se počinje osamostaljivati.

Od osnutka do 1846., prvi tajnik Matice ilirske je [[Vjekoslav Babukić]], a do 1853. izlazi devet knjiga [[Kolo (časopis)|časopisa Kolo]]. U nakladi Matice ilirske izlaze: knjiga IV. (1847.) – VIII. (1851.). Urednici su bili [[Dragutin Rakovac]], [[Stanko Vraz]], [[Ljudevit Vukotinović]], [[Andrija Torkvat Brlić]] i [[Mirko Bogović]]. Godine 1844. tiskana je u Matici ilirskoj prva knjiga [[Osman]] [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]], s dopjevima [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] i rječnikom Ivana i [[Antun Mažuranić|Antuna Mažuranića]]. Od 1846. do 1851. tajnici Matice ilirske su [[Stanko Vraz]], [[Jakov Užarević]] i [[Andrija Torkvat Brlić]]. Od tada do 1886. s prekidima, Matica ilirska djeluje u [[Narodni dom u Zagrebu|zgradi Narodnog doma]].

Od 1851. do 1858. predsjednik je bio [[Ambroz Vranyczany]], a tajnici od 1851. do 1878. su: [[Ivan Perkovac]], [[Josip Praus]], [[Ante Starčević]], kao dobrovoljnji tajnik, [[Adolfo Veber Tkalčević]], [[Janko Jurković]], [[Vatroslav Jagić]], [[Tadija Smičiklas]] i [[Luka Mrazović]].

Časopis [[Neven (književni časopis)|Neven]], čiji su urednici [[Mirko Bogović]], [[Ivan Perkovac]], [[Vojko Sabljić]] i [[Josip Praus]], izlazi od 1852 do 1857. Za vrijeme predsjednika Ivana Mažuranića, od 1858. do 1872., izlazi časopis Književnik (1864. – 1866.), urednika [[Franjo Rački|Franje Račkog]], [[Vatroslav Jagić|Vatroslava Jagića]] i [[Josip Torbar|Josipa Torbara]], a 1868., Matica ilirska surađuje s [[HAZU|Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti]] u [[Zagreb]]u.

Od 1869. do 1903. izlazi [[Vijenac (časopis)|časopis Vienac]]. Urednici su: [[Đuro Deželić]], [[Ivan Perkovac]], [[Ivan Dežman]], [[Franjo Marković]], [[August Šenoa]], [[Vjekoslav Klaić]], [[Josip Pasarić]], [[Bartol Inhof]], [[Jovan Hranilović]], [[Đuro Arnold]], [[Stjepan Bosanac]], [[Milan Šenoa]], [[Ksaver Šandor Gjalski]] i [[Milivoj Dežman]]. Za dvogodišnjeg predsjednikovanja [[Matija Mesić|Matije Mesića]], 1873. Matica prekida suranju sa JAZU i opet postaje samostalna, 29. studenoga 1874., naziv je promijenjen u '''Matica hrvatska'''. Pretpostavlja se da je to bilo kao odgovor na naziv Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i zbog neprikladnih odnosa između Akademije i Matice<ref>[http://www.matica.hr/kolo/kolo2007_3.nsf/AllWebDocs/Zaceci_hrvatske_tehnologije___grof_Janko_Draskovic Kolo br.3/2007.] Zvonimir Radić: Začeci hrvatske tehnologije – grof Janko Drašković</ref>.

Od 1874. do 1889. predsjednik je [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], a dvije godine poslije, Matica hrvatska je izdala blizu 250 knjiga. 1886. sagrađena je današnja zgrada Matice hrvatske na [[Zrinjevac|Zrinjevcu]], a od 1878. do 1901. tajnik-blagajnik je [[Ivan Kostrenčić]]. Za predsjednikovanja [[Tadija Smičiklas|Tadije Smičiklasa]], od 1889. 17. ožujka. 1900., Matica hrvatska i [[Društvo hrvatskih umjetnika]] osnivaju [[Društvo hrvatskih književnika]]. Tijekom 1901. predsjednik Matice hrvatske je [[Ivan Trnski]], a tajnik [[Antun Radić]] sve do 1909.

[[Đuro Arnold]] je predsjednik od 1902. god 1908. [[Hrvatsko kolo (časopis)|Hrvatsko kolo]] izlazi s prekidima od 1905. do 1961., kao godišnji zbornik (1948. – 1952. kao [[časopis]]). Uređuju 1905. – 1911. odbor; 1912. [[Branko Vodnik]]; 1927. – 1944. [[Branimir Livadić]], [[Franjo Jelašić]], [[Milovan Gavazzi]], [[Josip Pasarić]], [[Blaž Jurišić]]; 1945. – 1961. [[Joža Horvat]], [[Jakša Ravlić]], [[Grigor Vitez]], [[Marijan Matković]], [[Slavko Kolar]], [[Gustav Krklec]], [[Vjekoslav Kaleb]] i [[Nikola Pavić]]. Od 1906. do 1909., izlazi Glas Matice hrvatske, urednici su bili [[Ante Radić]] i [[Albert Bazala]]. Časopis izlazi još i 1940., kada je urednik [[Mile Starčević (1904. – 1953.)|Mile Starčević]].

Od 1917. do 1927. ne događa se ništa značajno osim izmjene predsjednika i tajnika (1917. – 1918. predsjednik [[Krsto Pavletić]], tajnik [[Tugomir Alaupović]]; 1918. – 1920. predsjednik [[Fran Tućan]], tajnik [[Iso Velikanović]] 1918. – 1922.; 1921. – 1926. predsjednik [[Dragutin Domjanić]], 1922. – 1939. tajnik [[Franjo Jelašić]]; privremeni tajnici 1922: [[Josip Pasarić]], [[Maksimilijan Petanjak]]; 1927. predsjednik Matice [[Albert Bazala]]).

Od 1928. do 1945. predsjednik je [[Filip Lukas]]. Izlazi časopis [[Hrvatska revija]], urednici su: [[Branimir Livadić]], [[Stjepan Ivšić]], [[Blaž Jurišić]], [[Mile Starčević (1904. – 1953.)|Mile Starčević]], [[Marko Čović]] i [[Olinko Delorko]]. Od 1931. do 1940. Matica hrvatska preuzima ili potpomaže izdavanje časopisâ za srednjoškolske profesore i učenike Nastavni vjesnik i Omladina, izlazi do 1939. Od 1936. do 1943., osnivaju se Matičini pododbori u [[Zagreb]]u, [[Čakovec|Čakovcu]], [[Osijek]]u, [[Sisak|Sisku]], [[Karlovac|Karlovcu]], [[Samobor]]u, [[Varaždin]]u, [[Vinkovci]]ma, [[Vukovar]]u, [[Dubrovnik]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]] i drugdje. U njihovoj nakladi objavljeno je dvadesetak knjiga, izlazili su časopisi [[Hrvatska misao (časopis, Sarajevo)|Hrvatska misao]] (Sarajevo, 1943. – 1944.) i [[Hrvatski sjever]] (Osijek, 1944).

Od 1940. do 1945. tajnik je [[Mirko Jurkić]]. 11. siječnja 1941., [[Banovina Hrvatska|odlukom banske vlasti]] razrješuju se Upravni i Nadzorni odbor Matice hrvatske, te se uvodi komesarijat u Maticu hrvatsku na čelu s [[Ante Martinović|Antom Martinovićem]]. Uspostavom [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], komesarijat je ukinut 17. travnja. Od 1945. do 1949., predsjednik je [[Mihovil Nikolić]], a tajnici: [[Ivan Dončević]], [[Petar Šegedin]] i [[Petar Lasta]]. Od 1950. do 1954., predsjednik je [[Gustav Krklec]], a tajnici: [[Petar Lasta]], [[Vjekoslav Kaleb]] i [[Nikola Pavić]].

Od 1953. ponovo se osnivaju Matičini pododbori, koji se od 1970. nazivaju se ograncima: [[Split]] (1953.), [[Dubrovnik]], [[Rijeka]], [[Zadar]] (1954.), [[Vinkovci]] (1959.), [[Osijek]], [[Požega|Slavonska Požega]] (1961.), [[Pula]], [[Šibenik]] (1962.), [[Pakrac]], [[Sisak]], [[Čakovec]], [[Županja]] (1964.), [[Karlovac]], [[Umag]], [[Poreč]], [[Slavonski Brod]], [[Križevci]] (1965.), [[Varaždin]], [[Koprivnica]], [[Gospić]] (1966.), [[Pazin]], [[Rovinj]] (1969.), [[Korčula]], [[Jastrebarsko]], [[Metković]], [[Đakovo]], [[Imotski]], [[Orahovica]] (1970.), [[Donji Miholjac]], [[Bjelovar]], [[Našice]], [[Drniš]], [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Ilok]], [[Omiš]], [[Virovitica]], [[Nova Gradiška]], [[Zaprešić]], [[Blato]], [[Petrinja]], [[Samobor]], [[Valpovo]], [[Makarska]], [[Novska]], [[Kutina]], [[Ozalj]], [[Krapina]], [[Podravska Slatina]], [[Trogir]], [[Ploče]], [[Kaštel-Sućurac]], [[Sinj]], [[Nin]] i [[Ogulin]] (1971.). Ukupno je osnovano 55 pododbora (ogranaka).
{{wikizvor|Novosadski dogovor}}
Godine 1954., potpisan je [[Novosadski dogovor]] o jeziku. Tiskanjem časopisa [[Mogućnosti]], splitski pododbor Matice hrvatske pokreće ili preuzima izdavanje važnijih serijskih publikacija u nakladi Matičinih pododbora (ogranaka), što s prekidima izlaze i danas: Dubrovnik (Dubrovnik, od 1955.), Zadarska revija (danas [[Zadarska smotra]], Zadar, od 1956.), [[Riječka revija]] (Rijeka, od 1958.), Revija (danas [[Književna revija]], Osijek, od 1961.), Godišnjak PO MH Vinkovci (danas [[Godišnjak za kulturu, umjetnost i društvena pitanja]], Vinkovci, 1962.), [[Svjetlo (časopis)|Svjetlo]] (Karlovac, od 1965.), [[Dometi]] (Rijeka, 1968.), [[Riječi (časopis)|Riječi]] (Sisak, 1969.)...

Od 1954. do 1968., predsjednik je [[Jakša Ravlić]], a tajnici [[Nikola Pavić]] i [[Joža Horvat]]. Godine 1960., osnovan je [[Nakladni zavod Matice hrvatske|Nakladni zavod MH]].

Godine 1962., organizirana je velika proslava 120. obljetnice Matice hrvatske. U suradnji s izdavačkom kućom Zora, pokrenuta je biblioteka Pet stoljeća hrvatske književnosti, kojoj je od 1980. izdavač Nakladni zavod Matice hrvatske. Objavljeno je 180 knjiga. Urednički odbor: [[Rafo Bogišić]], [[Pero Budak]], [[Branimir Donat]], [[Ivan Dončević]], [[Ivo Frangeš]], [[Marin Franičević (pjesnik)|Marin Franičević]], [[Branko Hećimović]], [[Joža Horvat]], [[Dubravko Jelčić]], [[Jure Kaštelan]], [[Gustav Krklec]], [[Marijan Matković]], [[Slavko Mihalić]], [[Nedjeljko Mihanović]], [[Jakša Ravlić]], [[Miroslav Šicel]], [[Krsto Špoljar]], [[Dragutin Tadijanović]], [[Šime Vučetić]]; tajnici [[Krsto Špoljar]], [[Jelena Hekman]] i [[Slavko Mihalić]].

Od 1963. do danas, s prekidima, izlazi časopis [[Kolo (časopis)|Kolo]]. Urednici od 1963. do 1972. [[Vlatko Pavletić]], [[Igor Zidić]], [[Saša Vereš]], [[Mladen Čaldarović]], [[Milivoj Slaviček]], [[Miroslav Vaupotić]]; od 1991. do danas: [[Igor Zidić]] i [[Vlaho Bogišić]]. Pokrenuta je i Biblioteka Kolo (1969. – 1972.), urednika Igora Zidića. Godine 1966., Matica hrvatska pokreće časopis za pitanja likovne kulture i umjetnosti [[Život umjetnosti]]. U nakladi Matice hrvatske izlazi do 1972., urednici: [[Božidar Gagro]] i [[Žarko Domljan]]. Matica hrvatska organizirala veliki simpozij o [[Hrvatski narodni preporod|130. godišnjici hrvatskog narodnog preporoda]].
[[Datoteka:Deklaracija.jpg|mini|[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracija u zagrebačkom Telegramu]]]]
[[Datoteka: Pravopis_Londonac.jpg|mini|[[Londonac]]]]
Godine 1967., u Matici hrvatskoj je sastavljena, [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]. Od 1968. do 1970., predsjednik je [[Hrvoje Iveković]], a tajnik [[Jozo Ivičević]], do 1971. Od 1968. do 1971., izlazi časopis [[Kritika (časopis)|Kritika]]. Izašlo je 9 brojeva, nakladnici: Nakladni zavod Matice hrvatske (br. 1 – 9), [[Društvo književnika Hrvatske]] (br. 10 – 19). Glavni urednik je [[Vlatko Pavletić]]. Objavljeno i osam knjiga, posebnih izdanja ovog časopisa.

Od 1969. do 1971., osnovano je 18 povjereništava Matice hrvatske (Gruda, Kuna, Župa, Ćilipi, Ston, Slano, Draganić, Poličnik, Bribinje, Posedarje, Preko, Stankovci, Škabrnja, Feričanci, Kompletinci, Gorjani, Tomašanci i Viškovci. [[Ljudevit Jonke]] je predsjednik tijekom 1970. i 1971. godine. Godine 1971., Matica hrvatska [[Hrvatsko proljeće|pokreće skupljanje novca i podizanje zajma]] za izgradnju [[Tunel Učka|tunela kroz Učku]] i [[Autocesta A1 (Hrvatska)|autocestu Kralja Tomislava Zagreb – Split]]. Pokrenuto je izdavanje publikacije Hrvatski znanstveni zbornik, publikacija izlazila još i od 1993. do 1994. Urednici su bili: [[Danilo Pejović]], [[Šime Đodan]], [[Radoslav Katičić]]i [[Tvrtko-Matija Šercar]].

Dne 16. travnja 1971., '''raskinut''' je [[Novosadski dogovor]] o jeziku, izlazi prvi od 33 broja [[Hrvatski tjednik (Zagreb)|Hrvatskog tjednika]], Matičinih novina za kulturna i društvena pitanja, glavni urednici su [[Igor Zidić]] i [[Vlado Gotovac]]. Zadnji broj je izašao 3. prosinca. 7. prosinca 1971., ostavka uredništva Hrvatskog tjednika, [[11. prosinca]], kolektivna ostavka članova Izvršnog odbora Matice hrvatske, [[20. prosinca]], kolektivna ostavka članova Upravnog odbora i Predsjedništva Matice hrvatske.

Matičine prostorije i arhiv preuzima policija, dio pokretne imovine otuđen, dio predan na čuvanje [[HAZU|Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti]]. Pod prisilom, prestaje rad Matice hrvatske. 11. siječnja 1972. i poslije, uhićeni su neki od najpoznatijih djelatnika središnjice i ogranaka Matice hrvatske, nakon čega je uslijedilo hapšenje Matičinih djelatnika i članova diljem Hrvatske. Nakladni zavod Matice hrvatske nastavlja nakladničku djelatnost Matice hrvatske.

Tijekom 1989. i 1990., javlja se inicijativa i traju pripreme za obnovu djelatnosti Matice hrvatske. Konstituirana je prijelazna uprava: predsjednik [[Petar Šegedin]], tajnik [[Jozo Ivičević]]. Obnavlja se djelatnost ogranaka Matice hrvatske. Danas djeluje oko 130 ogranaka u Hrvatskoj, [[Hrvati u BiH|Bosni i Hercegovini]] i drugim zemljama, objavljeno je oko 1000 knjiga, izlazi tridesetak serijskih publikacija. 8. prosinca 1990., održana je Obnoviteljska skupština Matice hrvatske, za predsjednika je izabran [[Vlado Gotovac]].

Godine 1991., Matica hrvatska vraća u svoju nakladničku djelatnost izdavanje časopisa [[Hrvatska revija]]; urednici [[Vinko Nikolić]], [[Boris Maruna]] i [[Mladen Klemenčić]]. Od 1992. do 1999., glavni tajnik je [[Krešimir Mikolčić]]. [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] izlazi od 1993. do danas, Matičine novine za književnost, umjetnost i znanost; glavni urednici: [[Slobodan Prosperov Novak]], [[Boris Maruna]], [[Andrea Zlatar]], [[Mladen Kuzmanović]] i [[Ivica Matičević]]. Pokretanjem novog niza biblioteke [[Mala knjižnica Matice hrvatske]] započinje intenzivna nakladnička djelatnost središnjice Matice hrvatske (do danas objavljeno preko 400 knjiga). Glavna urednica izdanja je [[Jelena Hekman]].

Godine 1995., pokrenuta je biblioteka [[biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti|Stoljeća hrvatske književnosti]]; urednički odbor: [[Vlatko Pavletić]] (glavni urednik), [[Dubravko Jelčić]], [[Josip Vončina]] (izvršni urednici), [[Nikola Batušić]], [[Rafo Bogišić]], [[Vlaho Bogišić]], [[Maja Bošković-Stulli]], [[Josip Bratulić]], [[Branimir Donat]], [[Dunja Fališevac]], [[Aleksandar Flaker]], [[Ivo Frangeš]], [[Nedjeljko Mihanović]], [[Krešimir Nemec]], [[Slobodan Prosperov Novak]], [[Darko Novaković]], [[Pavao Pavličić]], [[Boris Senker]], [[Ante Stamać]], [[Miroslav Šicel]], [[Dragutin Tadijanović]] i [[Mirko Tomasović]]. Dosad je objavljeno 56 knjiga.

[[Datoteka:Josip Bratulić u Čakovcu.jpg|thumb|[[Josip Bratulić]], predsjednik Matice 1996.–2002.]]
Od 1996. do 2002., predsjednik je [[Josip Bratulić]]. Godine 1997., dr. [[Jure Petričević]], agronom i nakladnik, jedan od najpoznatijih [[hrvatska emigracija|hrvatskih emigranta]], ostavio Matici hrvatskoj zakladu (imetak vrijedan 1,45 milijuna [[njemačka marka|DM]])<ref name="HDPZ">[http://www.hdpz.htnet.hr/broj230/Bleiburg.htm Politički zatvorenik br. 230, svibanj 2011.] Memorandum skupine hrvatskih intelektualaca, Lavamünd, Austrija, 29. svibnja 1945.</ref> od koje je, na prijedlog Vlahe Bogišića, izgrađena nova Dvorana Matice hrvatske.

Od 1999. do 2002., glavni je tajnik [[Stjepan Damjanović]]. Od 2002. do 2006., predsjednik Matice hrvatske [[Igor Zidić]], glavni tajnik [[Zorislav Lukić]]. Godine 2002., otvorena je nova Dvorana Matice hrvatske. 2004., prvi put u povijesti Matice, njezina Glavna skupština održana je izvan Zagreba, u [[Split]]u. Godine 2006., održana je Glavna skupština Matice hrvatske u Varaždinu. Za predsjednika je izabran [[Igor Zidić]], za potpredsjednike [[Vlaho Bogišić]], [[Tonko Maroević]] i [[Stjepan Sučić]]. Za glavnoga tajnika izabran je [[Zorislav Lukić]], za gospodarskoga tajnika [[Damir Zorić]] i za književnoga tajnika akademik [[Ante Stamać]].

== Djelatnost ==
Prvo Matičino izdanje bio je [[Ivan Gundulić|Gundulićev]] [[Osman]] iz [[1844.]] godine. To je onda bio kulturni i politički pothvat. Tim se pothvatom izdavači nastojali "spojiti hrvatski sjever i jug, integrirati snage i pokazati ono što je najbolje" ([[Igor Zidić]]).<ref name="170%2520godina">[http://radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6949&arc=6949 Radio Subotica na hrvatskom] Siniša Jurić: 170 godina od utemeljenja Matice hrvatske obilježit će i njezin subotički ogranak, 28. veljače 2012.</ref>

Danas je jedan od najvažnijih i najvećih [[nakladnik]]a knjiga i časopisa u Hrvatskoj. U Središnjici i ograncima objavljuje više od stotinu [[knjiga]] svake godine, koje redovito odnose najvažnije hrvatske književne nagrade. Uz dvadesetak redovnih biblioteka, značenjem se ističe biblioteka [[biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti|Stoljeća hrvatske književnosti]], u kojoj je objavljeno već više od stotinu naslova. Središnjica objavljuje dvotjednik [[Vijenac]], književni list za umjetnost, kulturu i znanost, [[Hrvatska revija|Hrvatsku reviju]] te književni i znanstveni časopis [[Kolo (časopis)|Kolo]].

Osim izdavačke djelatnosti, Matica hrvatska priređuje brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe. Pri Središnjici djeluje i [[Galerija Matice hrvatske]] u kojoj izlažu ponajprije mladi likovni umjetnici. Matica hrvatska ogranizator je i [[Komunikološka škola|Komunikološke škole]] i [[Filozofska škola|Filozofske škole]], koje omogućuju perspektivnim studentima aktivno sudjelovanje i usavršavanje u struci.

== Ogranci ==
{{Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine}}
Matica hrvatska ima [http://www.matica.hr/www/vijesti2www.nsf/ogranci2?ReadForm mnoštvo ogranaka diljem Hrvatske i BiH te u inozemstvu].

U Bačkoj se pokušalo organizirati ogranak krajem 1960-ih, no energična reakcija ondašnjih vlasti to je [[hrvatsko proljeće|zaustavila]]. Kao neko "utješno" rješenje vlasti su dopustile osnivanje kulturnog društva [[HKD Bunjevačko kolo|Bunjevačkog kola]] "Eto vam Bunjevačko kolo, nemojte ovdje praviti nikakvu Maticu". Vlasti su i u Bunjevačkom kolu držale konce, tako da su se znatno pobrinule da oni koji su bili u svezi s Maticom hrvatskom ni slučajno ne bi došli u položaj da bi mogli odlučivati o programu rada ili sadržaju manifestacija. Takvo je stanje potrajalo do uvođenja višestranačja. Tek je 1996. obnovljen rad Matice hrvatske u Subotici.<ref name="170%2520godina"/>

Stotinjak postojećih [[ogranci Matice hrvatske|ogranaka Matice hrvatske]] objavljuje dvadesetak književnih časopisa, među kojima su [[Dubrovnik]], [[Književna revija]], [[Dometi]], [[Zadarska smotra]], [[Riječi]], [[Klasje naših ravni]]... Ogranci su zbog bogate kulturne djelatnosti u svojim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.

== Predsjednici ==
{{Dvostruka slika|right|Ivan Mažuranić.jpg|220|Matija Mesić (Spomen ploča).jpg|220|Bista [[Ivan Mažuranić|Ivanu Mažuraniću]] u Zrinjevcu|Spomen ploča [[Matija Mesić|Matiji Mesiću]] u Brodu}}
[[Datoteka:Stipe Botica u Čakovcu 2019.jpg|thumb|[[Stipe Botica]], aktualni predsjednik Matice (od 2018.)]]

* [[Janko Drašković]] (1842. – 1850.)
* [[Ambroz Vranyczany]] (1851. – 1857.)
* [[Ivan Mažuranić]] (1858. – 1872.)
* [[Matija Mesić]] (1872. – 1874.)
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] (1874. – 1889.)
* [[Tadija Smičiklas]] (1889. – 1901.)
* [[Ivan Trnski]] (1901. – 1902.)
* [[Đuro Arnold]] (1902. – 1909.)
* [[Oton Kučera]] (1909. – 1917.)
* [[Krsto Pavletić]] (1917. – 1919.)
* [[Fran Tućan]] (1919. – 1920.)
* [[Dragutin Domjanić]] (1920. – 1927.)
* [[Albert Bazala]] (1927. – 1928.)
* [[Filip Lukas]] (1928. – 1945.)
* [[Mihovil Nikolić]] (1945. – 1950.)
* [[Gustav Krklec]] (1950. – 1954.)
* [[Jakša Ravlić]] (1954. – 1968.)
* [[Hrvoje Iveković]] (1968. – 1970.)
* [[Ljudevit Jonke]] (1970. – 1971.)
Dne [[1. srpnja]] [[1971.]] [[Društvo hrvatskih književnika]] odreklo se je [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]].<ref>[[Jezik (časopis)|Jezik]], br. 1 od listopada 1971., str. 19.</ref>, poduprijevši Maticu hrvatsku koja je to bila napravila nešto prije.<ref>Jezik 5, Zagreb 1970. – 71., str. 138.</ref> Godine 1972. uslijed progona ''proljećara'' i gušenja [[hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]], Matica hrvatska je raspuštena, a djelatnost joj je zabranjena. Brojni su njeni poznatiji djelatnici i suradnici zatvoreni, proganjani ili izgnani: [[Šime Đodan]], [[Miljenko Foretić]], [[Vlado Gotovac]], [[Jozo Ivičević]], [[Zvonimir Komarica]], [[Vlatko Pavletić]], [[Hrvoje Šošić]], [[Franjo Tuđman]], [[Marko Veselica]] i ini. Samo izvješće o radu Matice, kojom su ona i njeni suradnici stigmatizirana, zauzimao je preko 500 stranica.<ref>Izvještaj o kontroli zakonitosti rada Matice hrvatske, Matica hrvatska, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-150-657-4}} [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/izvjestaj]</ref> 1989., nakon demokratskih promjena, obnovljen je rad Matici.
* [[Petar Šegedin]] (1990.)
* [[Vlado Gotovac]] (1990. – 1996.)
* [[Josip Bratulić]] (1996. – 2002.)
* [[Igor Zidić]] (2002. – 2014.)
* [[Stjepan Damjanović]] (2014. – 2018.)
* [[Stipe Botica]] (2018. – ''danas'')

== Časopisi ==
[[Datoteka:Hrvatski pravopis MH.jpg|mini|[[Hrvatski pravopis]] Matice hrvatske iz [[2007.]] godine]]
(nepotpun popis)
* [[Vijenac (časopis)|Vijenac]]
* [[Kolo (časopis)|Kolo]]
* [[Hrvatska revija]]
* [[Klasje naših ravni]]
* [[Hrvatska misao (časopis, Sarajevo)|Hrvatska misao]]
* [[Suvremena pitanja]] – časopis za prosvjetu i kulturu, MH Mostar
* [[Motrišta]], MH Mostar
* [[Dometi]], MH Rijeka
{{wikizvor|Društvo književnika Hrvatske odreklo se Novosadskog dogovora }}
{{wikizvor|izjava Matice hrvatske - Novosadski dogovor odbačen}}

== Nagrade i odličja ==

Od [[1999.]] Matica hrvatska dodjeljuje godišnje nagrade za knjige<ref>[http://www.matica.hr/www/mh2www.nsf/oMatici2?ReadForm&gnAS Godišnje nagrade Matice hrvatske]</ref>:

* [[Nagrada Matice hrvatske za književnost i umjetnost "August Šenoa"]]
* [[Nagrada Matice hrvatske za znanost "Oton Kučera"]]
* [[Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš"]]
* [[Nagrada Matice hrvatske za najbolje djelo objavljeno u ograncima "Ivan Kukuljević Sakcinski"|Nagrada Matice hrvatske za najbolje djelo objavljeno u ograncima "Sakcinski"]]
* [[Nagrada Matice hrvatske za promicanje hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu "Ljudevit Jonke"|Nagrada Matice hrvatske za promicanje hrvatskoga jezika i književnosti u svijetu "Jonke"]]
* [[Nagrada Matice hrvatske za izniman doprinos u prevođenju svjetske kulturne i znanstvene literature na hrvatski jezik "Mihovil Kombol"]]
* [[Odličje Matice hrvatske za zasluge stečene u višegodišnjem zastupanju, organizaciji, učvršćivanju, izgradnji, promicanju i širenju Matice hrvatske i njezinih ciljeva "Janko Drašković"]]

== Unutarnje poveznice ==
* [[Izdavači knjiga u Hrvatskoj]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.matica.hr Matica hrvatska]
* [http://www.matica.hr/www/mh2www.nsf/oMatici?ReadForm&pravila Pravila]
* [http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=1719478&no=58 Povijest ogranka u Bačkoj]
* [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020909/temedana01.asp Slobodna Dalmacija] Ravnopravnost zvana šovinizam (o progonu Matice hrvatske od strane jugoslavenskih vlasti)

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Coord|45.8082068072185|N|15.9788900613785|E|region:HR-21_type:landmark_scale:4000|display=title|format=dms}}

{{Matica hrvatska}}
{{Hrvatska}}

[[Kategorija:Matica hrvatska| ]]
[[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]]
[[Kategorija:Izdavači knjiga u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatsko proljeće]]
[[Kategorija:Organizacije u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Dobitnici Hrvatske državne nagrade]]