WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T09:55:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:17 Mateticevi dani Rijeka 17042012 2.jpg|mini|250px|Sedamnaesti Matetićevi dani]]
'''Matetićevi dani''', bijenalna kulturna manifestacija posvećena [[Čakavsko narječje|čakavskoj]] riječi i istarsko-primorskom [[Glazba|glazbenom]] izričaju; posebnu pažnju Matetićevi dani poklanjaju zborskim skladbama nadahnutim istarsko-primorskim melosom. Umjetnički je voditelj manifestacije [[Dušan Prašelj]].<ref>http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=20541</ref>
Organizator je Ustanova »Ivan Matetić Ronjgov« (do 1994. Kulturno-prosvjetno društvo »Ivan Matetić Ronjgov«).
Manifestacija obuhvaća koncerte pjevačkih zborova i vokalnih sastava, koji se najčešće održavaju u [[Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja|Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja]] u [[Rijeka|Rijeci]]. Nastupaju većinom sastavi iz [[Istra|Istre]] i [[Hrvatsko primorje|Hrvatskoga primorja]], ali i iz čitave [[Hrvatska|Hrvatske]] te inozemstva.<ref>http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=46448</ref>

== Povijest ==
Priredba je utemeljena [[1980.]] godine, u povodu proslave 100. obljetnice rođenja [[Ivan Matetić Ronjgov|Ivana Matetića Ronjgova]]. To je bijenalna manifestacija koja je izrasla iz nastojanja đaka i suradnika Ivana Matetića Ronjgova (1880.-1960.) za uspostavljanjem čvrste i razgranate vertikale iz temelja svakovrsne ostavštine, kako su ga nazivali, ''hrvatskoga Kodálya''. Ronjgov je svoj život u potpunosti bio posvetio istraživanju i proučavanju izvorne glazbe, usko usmjerivši rad na Istru i Primorje, koje je, što sâm, što u društvu Dušana Prašelja (koji to i danas čini), propješačio mnogo puta, uvijek iznova tražeći i zapisujući napjeve koji su se, u manjim ili većim tragovima, još bili zadržali među starijim pučanstvom. Ono u čemu su Matetićevi dani, odnosno Ustanova »Ivan Matetić Ronjgov« (kao središnja institucija) doista uspjeli, i što je najdragocjenije nasljeđe Ronjgovljeva rada, jest prijenos njegova aktivnog zanimanja na mlade ljude, što je jedini način stvarnoga nastavljanja tradicija i osvještavanja vlastitih korijena kao duboko kvalitativne kategorije. Tome danas sigurno pridonosi i svjetski trend etno-glazbe, ali definitivno nije riječ samo o modi. Na [[Krk]]u se, primjerice, održavaju sopačke škole i tečajevi plesa, ali zanimljivo je da, dok u sviranju i [[ples]]u mladi polaznici polučuju i relativno brze i dobre rezultate, pri [[Pjevanje|pjevanju]] ipak dolazi do većih problema. Oblikovanje [[Istarska ljestvica|istarske ljestvice]], karakterističnog i prepoznatljivog niza, Matetićev je najvažniji prinos glazbenoj struci. U vlastitom je pak skladateljskom radu principe i načine pristupa i primjene izvornog idioma i dalje razvijao. U tom su mu radu bili vrlo bliski kolege i vjerni suradnici, posebno [[Slavko Zlatić]] i [[Josip Kaplan]], a na tom je tragu nastao i opus mnogih drugih hrvatskih skladatelja (Županović, Njirić, Milotti, Cosetto, Prašelj...).<ref>http://www.matica.hr/Vijenac/Vij164.nsf/AllWebDocs/Slavljenickaprogresija Dodi Komanov, Slavljenička progresija, Vijenac, Broj 164, 15.06.2000, ISSN 1330-2787</ref>

=== 11. Matetićevi dani ===

Matetićevi dani ove su godine (1. - 4. lipnja 2000.) bili posvećeni i obljetnicama Matka Brajše Rašana, [[Slavko Zlatić|Slavka Zlatića]] (manifestacija je otvorena točno na dan njegova rođenja) te [[Josip Kaplan|Josipa Kaplana]], o čemu je održan skup Pogovor o obljetničarima, na kojemu su sudjelovali muzikolozi L. Ruck, M. Veljović, Arnea Kamenarović, B. Jovančević, Lj. Žic-Marić, D. Grgurić i N. Leverić, a na svečanom su koncertu bila izvedena i njihova djela u izvedbi Mješovitog i muškog zbora HRT-a pod ravnanjem Dušana Prašelja. Objavljen je i zbornik s prepiskom između Ronjgova i Franje Dugana st., S. Zlatića i D. Fia, a izdano je i Matetićevih jedanaest klavirskih minijatura. Praizvedena su zborska djela S. Drakulić, N. Milottia, B. Okmace, T. Uhlika, B. Starca i D. Prašelja, a izvelo ih je nekoliko kvalitetnih zborova (Roženice, Grič, Lira, Jeka Primorja, R. O. Z. Ivan Matetić Ronjgov).<ref>http://www.matica.hr/Vijenac/Vij164.nsf/AllWebDocs/Slavljenickaprogresija Dodi Komanov, Slavljenička progresija, Vijenac, Broj 164, 15.06.2000, ISSN 1330-2787</ref>

=== 14. Matetićevi dani ===
Na programu 14. Matetićevih dana bile su dvije koncertne večeri: Večer primorskih skladatelja (djela [[Josip Kaplan|Josipa Kaplana]], [[Robert Haller|Roberta Hallera]], [[David Stefanutti|Davida Stefanuttija]], [[Ljubo Kuntarić|Ljube Kuntarića]] i [[Dušan Prašelj|Dušana Prašelja]]) i Koncert glazbenih škola Ivana Matetića Ronjgova. Koncertnim izvedbama prethodio je (7.- 8. travnja 2006.) seminar za učenike i nastavnike glazbenih škola na teme: Autohtoni glazbeni izraz gornjeg Jadrana, Josip Kalpan - život i stvaralaštvo, Život i stvaralaštvo Ivana Matetića Ronjgova.

=== 15. Matetičićevi dani ===
Petnaesti Matetićevi dani bili su posvećeni skladatelju, dirigentu i zborovođi, [[Emil Cossetto|Emilu Cossettu]] ([[Trst]], [[1918.]] - [[Zagreb]], [[2006.]]), u povodu 90. obljetnice njegova rođenja.
U sklopu manifestacije održao se i simpozij pod nazivom Pogovor o Emilu Cossettu, posvećen životu i radu Emila Cossetta.<ref>http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=20541</ref>

=== 17. Matetićevi dani ===
Sedamnaesti Matetićevi dani (17. - 19. travnja [[2012.]]) posvećeni su dvjema značajnim obljetnicama: 110. obljetnici rođenja skladatelja [[Tihomil Vidošić|Tihomila Vidošića]] i 100. obljetnici rođenja skladateljice [[Ivana Lang|Ivane Lang]].<ref>http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Kultura/Otvoreni-XVII.-Mateticevi-dani-koncert-u-znaku-obljetnicara</ref>

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Matica hrvatska}}

[[Kategorija:Manifestacije u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rijeka]]

Matetićevi dani - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica