Mate Boban - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:01:24Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:01
Redak 149:		Redak 149:
	* [[Haris Silajdžić]]		* [[Haris Silajdžić]]
	{{col-3}}		{{col-3}}
	~~{{wikicitat\|Mate Boban\|Mate Boban}}~~
	{{col-end}}		{{col-end}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T08:43:31Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 08:43
Redak 90:		Redak 90:
	Dana [[3. kolovoza]] [[1993.]] godine, u [[Ženeva\|Ženevi]] počinje četvrti sastanak vođa delegacija na mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini, na kojima sudjeluje i Boban. Kad je uvidio kakav nepravedan mir i kojom žestinom spram hrvatskog naroda sprema međunarodna zajednica, nespreman popustiti, od izabranih predstavnika Hrvata u Bosni i Hercegovini i predsjednika [[Tuđman]]a, kojemu je bio privržen, traži odlazak sa svih funkcija.<ref name="HDZ" /> Na izvanrednoj sjednici [[Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne\|Zastupničkog doma]] u [[Livno\|Livnu]] 8. veljače 1994., Boban je prenio ovlasti na Predsjedničko vijeće, a [[Krešimir Zubak]], ministar pravosuđa, imenovan je predsjednikom Vijeća.<ref>Israeli, Raphael; Benabou, Albert. Savagery in the Heart of Europe: The Bosnian War (1992-1995) Context, Perspectives, Personal Experiences, and Memoirs. Strategic Book Publishing, 2013. Str. 116.</ref>		Dana [[3. kolovoza]] [[1993.]] godine, u [[Ženeva\|Ženevi]] počinje četvrti sastanak vođa delegacija na mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini, na kojima sudjeluje i Boban. Kad je uvidio kakav nepravedan mir i kojom žestinom spram hrvatskog naroda sprema međunarodna zajednica, nespreman popustiti, od izabranih predstavnika Hrvata u Bosni i Hercegovini i predsjednika [[Tuđman]]a, kojemu je bio privržen, traži odlazak sa svih funkcija.<ref name="HDZ" /> Na izvanrednoj sjednici [[Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne\|Zastupničkog doma]] u [[Livno\|Livnu]] 8. veljače 1994., Boban je prenio ovlasti na Predsjedničko vijeće, a [[Krešimir Zubak]], ministar pravosuđa, imenovan je predsjednikom Vijeća.<ref>Israeli, Raphael; Benabou, Albert. Savagery in the Heart of Europe: The Bosnian War (1992-1995) Context, Perspectives, Personal Experiences, and Memoirs. Strategic Book Publishing, 2013. Str. 116.</ref>

	Nakon kraha njegovih ideja o upravnoj podjedinici, kao jamcu hrvatske opstojnosti i ravnopravnosti te [[Washingtonski sporazum\|nametnutoj federaciji]] s Bošnjacima, Boban je dvije godine radio u [[INA]]-i, gdje je imao dobro plaćen posao. Potom je imenovan za direktora [[Dubrovnik\|Dubrovačke]] banke na području Hercegovine, a zanimao se i za nogometne i odbojkaške klubove. Umire iznenada [[7. srpnja]] [[1997.]] godine. Pokopan je u groblju u [[Gorica (Grude, BiH)\|Gorici]].<ref name="AIM">{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199707/70708-029-pubs-zag.htm \|title=1997/07/08 23:41 SMRT MATE BOBANA \|publisher=Aimpress.ch \|date=8. srpnja 1997. \|accessdate=15. prosinca 2015.}}</ref>		Nakon kraha njegovih ideja o upravnoj podjedinici, kao jamcu hrvatske opstojnosti i ravnopravnosti te [[Washingtonski sporazum\|nametnutoj federaciji]] s Bošnjacima, Boban je dvije godine radio u [[INA]]-i, gdje je imao dobro plaćen posao. Potom je imenovan za direktora [[Dubrovnik\|Dubrovačke]] banke na području Hercegovine, a zanimao se i za nogometne i odbojkaške klubove. Umire iznenada [[7. srpnja]] [[1997.]] godine. Pokopan je u groblju u [[Gorica (Grude, BiH)\|Gorici]].<ref name="AIM">{{Citiranje weba\|url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199707/70708-029-pubs-zag.htm \|title=1997/07/08 23:41 SMRT MATE BOBANA \|publisher=Aimpress.ch \|date=8. srpnja 1997. \|accessdate=15. prosinca 2015.}}</ref>

	Dok je lijes s Bobanovim tijelom ispraćen iz [[Mostar]]a, lokalne hercegovačke radio-stanice emitirale su isključivo ozbiljnu glazbu, a na prostoru od [[Ravno]]ga do [[Drvar]]a zastave su bile spuštene na pola koplja. Nema sumnje da je Bobanova smrt u [[Hercegovina\|Hercegovini]] doživljena kao nacionalna tragedija. Njegova smrt je medijski popraćena u hrvatskim i bosanskohercegovačkim dnevnim tiskovinama te na [[Hrvatska radiotelevizija\|Hrvatskoj radioteleviziji]] i [[Radiotelevizija Republike Srpske\|Radioteleviziji Republike Srpske]].<ref name="AIM" />		Dok je lijes s Bobanovim tijelom ispraćen iz [[Mostar]]a, lokalne hercegovačke radio-stanice emitirale su isključivo ozbiljnu glazbu, a na prostoru od [[Ravno]]ga do [[Drvar]]a zastave su bile spuštene na pola koplja. Nema sumnje da je Bobanova smrt u [[Hercegovina\|Hercegovini]] doživljena kao nacionalna tragedija. Njegova smrt je medijski popraćena u hrvatskim i bosanskohercegovačkim dnevnim tiskovinama te na [[Hrvatska radiotelevizija\|Hrvatskoj radioteleviziji]] i [[Radiotelevizija Republike Srpske\|Radioteleviziji Republike Srpske]].<ref name="AIM" />

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T00:34:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 00:34
Redak 90:		Redak 90:
	Dana [[3. kolovoza]] [[1993.]] godine, u [[Ženeva\|Ženevi]] počinje četvrti sastanak vođa delegacija na mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini, na kojima sudjeluje i Boban. Kad je uvidio kakav nepravedan mir i kojom žestinom spram hrvatskog naroda sprema međunarodna zajednica, nespreman popustiti, od izabranih predstavnika Hrvata u Bosni i Hercegovini i predsjednika [[Tuđman]]a, kojemu je bio privržen, traži odlazak sa svih funkcija.<ref name="HDZ" /> Na izvanrednoj sjednici [[Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne\|Zastupničkog doma]] u [[Livno\|Livnu]] 8. veljače 1994., Boban je prenio ovlasti na Predsjedničko vijeće, a [[Krešimir Zubak]], ministar pravosuđa, imenovan je predsjednikom Vijeća.<ref>Israeli, Raphael; Benabou, Albert. Savagery in the Heart of Europe: The Bosnian War (1992-1995) Context, Perspectives, Personal Experiences, and Memoirs. Strategic Book Publishing, 2013. Str. 116.</ref>		Dana [[3. kolovoza]] [[1993.]] godine, u [[Ženeva\|Ženevi]] počinje četvrti sastanak vođa delegacija na mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini, na kojima sudjeluje i Boban. Kad je uvidio kakav nepravedan mir i kojom žestinom spram hrvatskog naroda sprema međunarodna zajednica, nespreman popustiti, od izabranih predstavnika Hrvata u Bosni i Hercegovini i predsjednika [[Tuđman]]a, kojemu je bio privržen, traži odlazak sa svih funkcija.<ref name="HDZ" /> Na izvanrednoj sjednici [[Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne\|Zastupničkog doma]] u [[Livno\|Livnu]] 8. veljače 1994., Boban je prenio ovlasti na Predsjedničko vijeće, a [[Krešimir Zubak]], ministar pravosuđa, imenovan je predsjednikom Vijeća.<ref>Israeli, Raphael; Benabou, Albert. Savagery in the Heart of Europe: The Bosnian War (1992-1995) Context, Perspectives, Personal Experiences, and Memoirs. Strategic Book Publishing, 2013. Str. 116.</ref>

	Nakon kraha njegovih ideja o upravnoj podjedinici, kao jamcu hrvatske opstojnosti i ravnopravnosti te [[Washingtonski sporazum\|nametnutoj federaciji]] s Bošnjacima, Boban je dvije godine radio u [[INA]]-i, gdje je imao dobro plaćen posao. Potom je imenovan za direktora [[Dubrovnik\|Dubrovačke]] banke na području Hercegovine, a zanimao se i za nogometne i odbojkaške klubove. Umire iznenada [[7. srpnja]] [[1997.]] godine. Pokopan je u groblju u [[Gorica (Grude, BiH)\|Gorici]].<ref name="AIM">{{~~cite~~ web\|url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199707/70708-029-pubs-zag.htm \|title=1997/07/08 23:41 SMRT MATE BOBANA \|publisher=Aimpress.ch \|date=8. srpnja 1997. \|accessdate=15. prosinca 2015.}}</ref>		Nakon kraha njegovih ideja o upravnoj podjedinici, kao jamcu hrvatske opstojnosti i ravnopravnosti te [[Washingtonski sporazum\|nametnutoj federaciji]] s Bošnjacima, Boban je dvije godine radio u [[INA]]-i, gdje je imao dobro plaćen posao. Potom je imenovan za direktora [[Dubrovnik\|Dubrovačke]] banke na području Hercegovine, a zanimao se i za nogometne i odbojkaške klubove. Umire iznenada [[7. srpnja]] [[1997.]] godine. Pokopan je u groblju u [[Gorica (Grude, BiH)\|Gorici]].<ref name="AIM">{{Citiraj web\|url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199707/70708-029-pubs-zag.htm \|title=1997/07/08 23:41 SMRT MATE BOBANA \|publisher=Aimpress.ch \|date=8. srpnja 1997. \|accessdate=15. prosinca 2015.}}</ref>

	Dok je lijes s Bobanovim tijelom ispraćen iz [[Mostar]]a, lokalne hercegovačke radio-stanice emitirale su isključivo ozbiljnu glazbu, a na prostoru od [[Ravno]]ga do [[Drvar]]a zastave su bile spuštene na pola koplja. Nema sumnje da je Bobanova smrt u [[Hercegovina\|Hercegovini]] doživljena kao nacionalna tragedija. Njegova smrt je medijski popraćena u hrvatskim i bosanskohercegovačkim dnevnim tiskovinama te na [[Hrvatska radiotelevizija\|Hrvatskoj radioteleviziji]] i [[Radiotelevizija Republike Srpske\|Radioteleviziji Republike Srpske]].<ref name="AIM" />		Dok je lijes s Bobanovim tijelom ispraćen iz [[Mostar]]a, lokalne hercegovačke radio-stanice emitirale su isključivo ozbiljnu glazbu, a na prostoru od [[Ravno]]ga do [[Drvar]]a zastave su bile spuštene na pola koplja. Nema sumnje da je Bobanova smrt u [[Hercegovina\|Hercegovini]] doživljena kao nacionalna tragedija. Njegova smrt je medijski popraćena u hrvatskim i bosanskohercegovačkim dnevnim tiskovinama te na [[Hrvatska radiotelevizija\|Hrvatskoj radioteleviziji]] i [[Radiotelevizija Republike Srpske\|Radioteleviziji Republike Srpske]].<ref name="AIM" />

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T14:03:08Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 14:03
Redak 135:		Redak 135:
	* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]		* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
	{{col-3}}		{{col-3}}
	~~{{commonscat\|Mate Boban\|Mate Boban}}~~
	{{col-end}}		{{col-end}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-04T05:11:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir političar
|ime = Mate Boban
|slika = Mate Boban.JPG
|veličina =
|opis slike =
|malaslika =
|opis male slike =
|datum rođenja = 12. veljače 1940.
|datum smrti = 7. srpnja 1997.
|položaj = 1. predsjednik [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]]
|mandat_start = 18. studenoga 1991.
|mandat_kraj = 8. veljače 1994.
|podpredsjednik =
|podpremijer =
|zamjenik =
|premijer1 =
|predsjednik1 =
|prethodnik =
|nasljednik =
|čin2 =
|mandat_start2 =
|mandat_kraj2 =
|podpredsjednik2 =
|podpremijer2 =
|zamjenik2 =
|premijer2 = [[Jadranko Prlić]]
|predsjednik =
|prethodnik2 =
|nasljednik2 = [[Krešimir Zubak]]
|čin3 = 4. predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]]
|mandat_start3 = 14. studenog 1992.
|mandat_kraj3 = 10. srpnja 1994.
|podpredsjednik3 =
|podpremijer3 =
|zamjenik3 =
|premijer3 =
|predsjednik3 =
|prethodnik3 = [[Milenko Brkić]]
|nasljednik3 = [[Dario Kordić]]
|stranka = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
|supruga = Ljuba r. Pejić
|zanimanje = ekonomist
|fusnote =
}}

'''Mate Boban''' ([[Sovići (Grude, BiH)|Sovići]], [[Grude]], [[12. veljače]] [[1940.]] – [[Mostar]], [[7. srpnja]] [[1997.]]), [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatski]] političar iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Bio je utemeljitelj i prvi predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], utemeljitelj i vrhovni zapovjednik [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], te jedan od predsjednika [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]].<ref name="HDZ">Dragan Čović, Slavica Karačić, Niko Lozančić, Borjana Krišto, Zdenko Ćosić, Davor Čordaš, Mario Grgić, Rade Bošnjak, Marinko Čavara, ''Dvadeset godina Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine: 1990. - 2010.'', Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Mostar, 2010. {{ISBN|978-9958-850-00-4}}</ref>

== Raniji život ==

Rođen je 12. veljače 1940. godine u mnogočlanoj obitelji Stjepana i Ive rođene Bušić, u selu [[Sovići (općina Grude)|Sovići]] kraj [[Grude|Gruda]], u zapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]]. Boban je završio osnovnu školu u Sovićima, a nakon toga otišao je u sjemenište u [[Zadar]], te se nakon drugog razreda prebacio u gimnaziju u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], i na kraju maturirao u [[Vinkovci]]ma. Nakon što je postao punoljetan 1958., postao je član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. Školovanje je nastavio u [[Zagreb]]u, gdje na [[Ekonomski fakultet u Zagrebu|Ekonomskom fakultetu]] stekao zvanje magistra ekonomskih znanosti. S Ljubom Pejić, s kojom je imao troje djece, vjenčao se 1965.<ref name=Zivotopis>[http://www.vecernji.hr/biografije/mate-boban-209 Mate Boban], Večernji list. Preuzeto 25. studenog 2013.</ref>

Nakon kraćeg posla u Grudama, 1966., zaposlio se u [[Imotski|Imotskom]]. Tu je bio na čelu trgovačkog poduzeća Napredak, koje je postizalo izvrsne rezultate. Zbog optužbe za gospodarski kriminal zbog nestanka većih količina šećera, dvije godine proveo je u istražnom zatvoru u [[Split]]u, no njegovi suradnici su poslije tvrdili kako je optužnica bila montirana zbog hrvatskog nacionalizma. Boban je pad komunističkog režima dočekao kao šef Predstavništva Tvornice duhana Zagreb za Hercegovinu,<ref name=Zivotopis/> bez ikakvih političkih ambicija.<ref>Israeli, Raphael; Benabou, Albert. Savagery in the Heart of Europe: The Bosnian War (1992-1995) Context, Perspectives, Personal Experiences, and Memoirs. Strategic Book Publishing, 2013. Str. 63.</ref>

== Politička karijera ==

Umjesto lagodnog životnog smiraja, [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine|Mladež HDZ-a BiH]] nagovora ga da pomogne svojim znanjem, iskustvom i autoritetom u sudbonosnim previranjima [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] i komunističkog sustava. Kao izabrani hrvatski zastupnik u Skupštini [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] ubrzo svojim radom i autoritetom zadobiva povjerenje izabranih predstavnika hrvatskog naroda, koji ga sluteći krvavu agresiju Srba i Jugoslavenske narodne armije, učiniše dopredsjednikom pa zatim i predsjednikom [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]].<ref name="HDZ" />

Na Prvom općem saboru HDZ-a BiH, održanom u [[Sarajevo|Sarajevu]], 18. kolovoza 1990. godine, za predsjednika je izabran dr. [[Davor Perinović]]. Tadašnji predsjednik HDZ-a dr. [[Franjo Tuđman]] sazvao je za 7. rujna 1990. godine sastanak u [[Zagreb]]u na koji je pozvao sve predstavnike općinskih odbora zbog Perinovićeva djelovanja suprotnog politici HDZ-a. Na sastanku je Perinović opozvan s dužnosti predsjednika i isključen iz stranke.<ref name="HDZ" />

Izabrano je Predsjedništvo HDZ-a BiH na čelu s vršiteljem dužnosti predsjednika [[Stjepan Kljujić|Stjepanom Kljujićem]]. Prva konvencija HDZ-a BiH održana je u [[Mostar]]u 23. ožujka 1991. godine i na njoj je za predsjednika izabran [[Stjepan Kljujić]], a za potpredsjednike Mate Boban i Vitomir Lukić.<ref name="HDZ" />

Krajem 1991. i početkom 1992., HDZ prolazi kroz razdoblje unutarstranaĉkog sukoba u vodstvu stranke. Dotadašnji predsjednik HDZ-a BiH [[Stjepan Kljujić]] je već duže vremena bio izložen kritikama zbog popustljive politike prema [[Alija Izetbegović|Izetbegoviću]] i njegovoj [[Stranka demokratske akcije|SDA]], što je u nekoliko navrata i naštetilo hrvatskim nacionalnim interesima. To se najviše oslikavalo kroz pitanje uređenja BiH, naime, Kljujić je nedovoljno zastupao koncept kantonalnog uređenja, često braneći i Izetbegovićevu unitarističku politiku.<ref name="Saša">Saša Mrduljaš, Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnog i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991.-1994.), Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Centar Split, 2008.</ref>

U [[Grude|Grudama]], 18. studenog 1991. godine, hrvatsko političko vodstvo utemeljivši [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu]], zajednicu općina [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]] u Bosni i Hercegovini, u čiji je sastav ušlo [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Administrativna podjela|30 cjelovitih općina i 10 dijelova pojedinih općina]], izabralo je Matu Bobana za predsjednika. Poslije je izabran za prvog predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne i vrhovnog zapovjednika [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], temelja obrane i jamca opstojnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.<ref name="HDZ" />

Boban zalagao za [[Federalizam u Bosni i Hercegovini|federaliziranu BiH]], te za afirmaciju [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Stvaranje|hrvatskih zajednica]] nasuprot Kljujićevoj popustljivoj politici.<ref name="Saša" /> Na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a BiH, 2. veljače 1992., sudjelovao je i [[Stjepan Mesić]] u kao predsjednik Izvršnog odbora HDZ-a Hrvatske. Na toj sjednici, dotadašnji predsjednik HDZ-a BiH [[Stjepan Kljujić]] je podnio ostavku zbog gubitka povjerenja velikog dijela HDZ-a BiH, a kasnije i Zagreba.<ref name="Saša" /> Na tu Kljuićevu odluku utjecao je autoritetom svoje funkcije i Mesić. Za vršitelja dužnosti predsjednika HDZ-a BiH, na sjednici Glavnog odbora 15. ožujka 1992. u [[Bugojno|Bugojnu]], izabran je [[Milenko Brkić]]. Boban je izabran za jednog od nekoliko članova Predsjedništva stranke.<ref name="HDZ" />

Brkić je izabran za predsjednika ove stranke 26. kolovoza 1992. u [[Međugorje|Međugorju]], a 24. listopada 1992. godine, također na sjednici Glavnog odbora HDZ-a BiH u [[Posušje|Posušju]] podnio je ostavku na tu dužnost. Za vršitelja dužnosti predsjednika stranke izabran je Mate Boban, čiji je izbor ponovno potvrđen na Drugom saboru HDZ-a BiH, 14. studenog 1992. godine u Mostaru.<ref name="HDZ" />

{{quote box|width=33%|Što god nam kao narodu radili tijekom povijesti; nazivali nas bogumilima, pokušavali poturčiti, uvjeravali da smo Bošnjaci katolici, silili da budemo Jugoslaveni ili mitili da budemo Bosanci, mi, Hrvati Bosne i Hercegovine, bili smo i ostali dio jedinstvenog hrvatskog naroda. Povijesno pravo da pored Hrvatske i Bosnu i Hercegovinu zovemo svojom Domovinom i da kroz njezino državno uređenje uživamo sva međunarodna priznata prava državotvornog naroda, mi Hrvati ravnopravno dijelimo s druga dva suverena i konstitutivna naroda u BiH: Muslimanima i Srbima. Samo je zadovoljavajuće rješenje za sva tri naroda i usmjerenost europskim integracijama preduvjet stabilne i samoodržive Bosne i Hercegovine.|Politička vodilja Mate Bobana<ref name="HDZ" />}}

== Ratne godine ==

Rat je Mate Boban iskusio i vrlo osobno, odlascima sina i zetova na prve crte obrane, zarobljeništvom bratića, progonstvom rodbine, gnušajući se nad tijelom, iz aviona [[JNA]] pogođene bošnjačke djevojčice pri zbjegu u Grudama, ispraćajući poginule pripadnike Hrvatskog vijeća obrane... Mate Boban je rekao:<ref name="HDZ" />
{{citat2|Ja sam samo vojnik hrvatskog naroda. Samo izvršavam zadaću koja mi je povjerena. Ako mi se sutra kaže da nešto drugo radim i ako je to u interesu hrvatskog naroda to ću prihvatiti sa zadovoljstvom.}}

Dana [[6. svibnja]] [[1992.]] godine, u austrijskom gradu [[Graz]]u, Mate Boban se sastao sa vođom [[Srbi|Srba]] u Bosni i Hercegovini [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]]. Sastanak je sazvan na inicijativu Europske zajednice, a pozvan je bio i bošnjački vođa [[Alija Izetbegović]], koji se nije pojavio. Tema sastanka bilo je teritorijalno razgraničenje Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini, te prestanak sukoba srpskih i hrvatskih vojnih snaga na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/49.pdf] Sporazum Karadžić - Boban</ref> Kasnije je pretpostavljano da je ondje dogovarana podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] na srpski i hrvatski dio.<ref>[http://www.hspkc.com/hr/modules.php?name=Sections&op=viewarticle&artid=54 HSP KC.com] General bojnik HOS-a Blaž Kraljević - Ero (Dogovori o podjeli BiH i srpsko-hvatskom savezništvu)</ref>

Unatoč desetinama tisuća zbrinutih izbjeglica, tisućama žrtava suprostavljenih agresiji, [[:en:Peace plans offered before and during the Bosnian War|brojnim prvopotpisanim mirovnim dokumentima]], desetinama službenih i neslužbenih sastanaka s bošnjačkim predstavnicima: [[Ejup Ganić|Ganićem]], [[Alija Izetbegović|Izetbegovićem]], [[Haris Silajdžić|Silajdžićem]], Delimustafićem, Šahinpašićem, Komšićem, Čengićem i izigranih dogovora od njihove strane, svjetskoj je javnosti bio mnogo značajniji onaj pretpostavljeni dogovor iz [[Graz]]a. Boban je tvrdio da svjetski mediji u određivanju svjetske politike ne hvataju vijesti istine, nego lansiraju vijesti kakve su njima potrebne.<ref name="HDZ" />
[[Slika:Mate-boban-Grude01278.JPG|thumb|desno|220px|Spomen ploča u Grudama posvećena Mati Bobanu i HDZ-u u svrhu uspostavljanja Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, podignuta na četvrtu godišnjicu utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]]
Bobanove ideje o [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosni]] kao upravnom ustroju s elementima državnosti; [[HVO|vojskom]], [[policija|policijom]], pravnim i monetarnim sustavom ne predstavlja secesiju, niti odricanje Hrvata od prava na ostali dio BiH, nisu prihvaćene od pojedinih Hrvata u Bosni i Hercegovini.. Iako je to bilo moguće, nikada joj nisu postavljene jasne granice, donesen [[Ustav]], formirano [[Ministarstvo vanjskih poslova]], usvojen zakon, koji bi [[diskriminacija|diskriminirao]] pripadnike drugih naroda i dr.<ref name="HDZ" />

Dana [[20. travnja]] [[1993.]] godine, načelnici glavnih stožera zaraćenih vojski, [[Milivoj Petković]] i [[Sefer Halilović]] potpisuju sporazum o obustavi vatre između [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] i [[HVO]]-a. Usprkos sporazumu sukobi dostižu vrhunac u lipnju u [[Mostar]]u. Iz krvavog [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]], može se zaključiti da ni tragične žrtve rata nemaju istu težinu u [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve|Travniku]], [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Prozor-Rama, Uskoplje i Bugojno|Bugojnu]], [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Neretvice i Konjic|Konjicu]], [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Kakanj i Vareš|Varešu]] i drugim hrvatskim stratištima Jablanici kao one, bošnjačke, u Stocu, Vitezu, Mostaru i dr.<ref name="HDZ" /> U Međugorju, [[18. svibnja]] [[1993.]] godine, [[Franjo Tuđman]], Mate Boban, Milivoj Petković, [[Alija Izetbegović]], [[Haris Silajdžić]] i Sefer Halilović dogovaraju mir između Hrvata i Bošnjaka.

Hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] i ministar obrane [[Gojko Šušak]], ljudi s kojima je Boban jako dobro surađivao, boravili su, tijekom prvog posjeta Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni, na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], gdje je Tuđman otvorio obnovljenu širokobriješku gimnaziju fra [[Dominik Mandić|Dominika Mandića]]. Toga [[19. svibnja]] [[1993.]] godine, pred oko 10.000 ljudi, Mate Boban je svoj govor završio ovim riječima:
{{citat2|U ime cijele Herceg-Bosne, u ime svih Hrvata, pozdravljam predsjednika svih Hrvata, poglavara države Hrvatske dr. Franju Tuđmana. On je garancija naše slobode, on je garancija da ćemo mi uspjeti.}}

U ljeto [[1993.]], [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|Katolička crkva u Bosni i Hercegovini]] žestoko kritizira Bobana i njegovu politiku prema Bosni i Hercegovini.<ref name="Mitja">Mitja, Velikonja. Religious separation and political intolerance in Bosnia-Herzegovina, str. 271. Libery of Congress Cataloging-in-Publication Data, 2003. {{ISBN|1-58544-226-7}}</ref> Hrvatski katolički vrh, kardinali [[Franjo Kuharić]]<ref>Rathfelder, Erich. [http://www.hsp1861.hr/vijesti/201129erra.htm Rat u ratu], 1998. Preuzeto 16. kolovoza 2011.</ref> i [[Vinko Puljić]], biskup [[Franjo Komarica]] i čelnik franjevačke provincije Bosne Srebrene fra [[Petar Anđelović]] "odrješito i smjelo osuđuju zločine hrvatskih religioznih nacionalista" i podržavaju nacionalno i religijski pluralističku Bosnu i Hercegovinu.<ref name="Mitja"/> Mate Boban i Gojko Šušak šalju pismo upozorenja kardinalu Kuhariću i upozoravaju ga da se crkveno vodstvo ostavi pitanja koja ih se ne tiču.<ref name="Mitja"/> Mostarsko-duvanjski biskup [[Ratko Perić]] i fra [[Jozo Zovko]] također navode da je rat u Bosni i Hercegovini političke, a ne religijske naravi.<ref name="Mitja"/>

Dana [[3. kolovoza]] [[1993.]] godine, u [[Ženeva|Ženevi]] počinje četvrti sastanak vođa delegacija na mirovnim pregovorima o Bosni i Hercegovini, na kojima sudjeluje i Boban. Kad je uvidio kakav nepravedan mir i kojom žestinom spram hrvatskog naroda sprema međunarodna zajednica, nespreman popustiti, od izabranih predstavnika Hrvata u Bosni i Hercegovini i predsjednika [[Tuđman]]a, kojemu je bio privržen, traži odlazak sa svih funkcija.<ref name="HDZ" /> Na izvanrednoj sjednici [[Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Zastupničkog doma]] u [[Livno|Livnu]] 8. veljače 1994., Boban je prenio ovlasti na Predsjedničko vijeće, a [[Krešimir Zubak]], ministar pravosuđa, imenovan je predsjednikom Vijeća.<ref>Israeli, Raphael; Benabou, Albert. Savagery in the Heart of Europe: The Bosnian War (1992-1995) Context, Perspectives, Personal Experiences, and Memoirs. Strategic Book Publishing, 2013. Str. 116.</ref>

Nakon kraha njegovih ideja o upravnoj podjedinici, kao jamcu hrvatske opstojnosti i ravnopravnosti te [[Washingtonski sporazum|nametnutoj federaciji]] s Bošnjacima, Boban je dvije godine radio u [[INA]]-i, gdje je imao dobro plaćen posao. Potom je imenovan za direktora [[Dubrovnik|Dubrovačke]] banke na području Hercegovine, a zanimao se i za nogometne i odbojkaške klubove. Umire iznenada [[7. srpnja]] [[1997.]] godine. Pokopan je u groblju u [[Gorica (Grude, BiH)|Gorici]].<ref name="AIM">{{cite web|url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199707/70708-029-pubs-zag.htm |title=1997/07/08 23:41 SMRT MATE BOBANA |publisher=Aimpress.ch |date=8. srpnja 1997. |accessdate=15. prosinca 2015.}}</ref>

Dok je lijes s Bobanovim tijelom ispraćen iz [[Mostar]]a, lokalne hercegovačke radio-stanice emitirale su isključivo ozbiljnu glazbu, a na prostoru od [[Ravno]]ga do [[Drvar]]a zastave su bile spuštene na pola koplja. Nema sumnje da je Bobanova smrt u [[Hercegovina|Hercegovini]] doživljena kao nacionalna tragedija. Njegova smrt je medijski popraćena u hrvatskim i bosanskohercegovačkim dnevnim tiskovinama te na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj radioteleviziji]] i [[Radiotelevizija Republike Srpske|Radioteleviziji Republike Srpske]].<ref name="AIM" />

== Odlikovanja i priznanja ==

[[Slika:Mate-Boban-street01276.JPG|thumb|desno|Ulica Mate Bobana u Grudama]]

Mnogi bosanskohercegovački gradovi s većinskim hrvatskim stanovništvom imaju ulice koje nose ime Mate Bobana, poput [[Grude|Gruda]], [[Posušje|Posušja]], [[Ljubuški|Ljubuškog]], [[Čapljina|Čapljine]], [[Kupres]]a, [[Livno|Livna]] i dr. Također, skijalište u [[Park prirode Blidinje|parku prirode Blidinje]] nosi naziv "Mr. Mate Boban" na kojem se održava Otvoreno prvenstvo [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]].<ref>[http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/na-skijalistu-mr-mate-boban-odrzano-otvoreno-prvenstvo-herceg-bosne-669.html HercegBosna.org] Na skijalištu 'Mr. Mate Boban': Održano Otvoreno prvenstvo Herceg-Bosne</ref>

{| class="wikitable" cellpadding="5" align="center"
!width="0%" |vrpca
!width="0%" |odlikovanje
!width="0%" |dan odlikovanja
|-
|[[Datoteka:Ribbon of an Order of Nikola Šubić Zrinski.png|50px]]
|[[Red Nikole Šubića Zrinskog]]
|28. svibnja 1995.
|-
|[[Datoteka:Ribbon of an Order of Ante Starčević.png|50px]]
|[[Red Ante Starčevića]]
|28. svibnja 1995.
|-
|[[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland War.png|50px]]
|[[Spomenica Domovinskog rata]]
|28. svibnja 1995.
|-
|[[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]]
|[[Spomenica domovinske zahvalnosti]]
|28. svibnja 1995.
|-
| colspan="3" rowspan="2" | izvori:<ref>Franjo Tuđman: [http://www.poslovnenovine.com/propisi-hr-abc/odluka-kojom-se-odlikuju-redom-nikole-subica-bps.asp Odluka kojom se odlikuju Redom Nikole Šubića Zrinskog], 28. svibnja 1995. Pristupljeno 8. svibnja 2014.</ref><ref>Franjo Tuđman: [http://www.poslovnenovine.com/propisi-hr-pregled/odluka-kojom-se-odlikuju-redom-ante-starcevica-brm.asp Odluka kojom se odlikuju Redom Ante Starčevića], 28. svibnja 1995. Pristupljeno 8. svibnja 2014.</ref><ref>Franjo Tuđman: [http://www.poslovnenovine.com/propisirhizbor1995/mjerodavno-pravo-kolektivni-ugovor-ht-pravilnik-reda-bana.html Odluka kojom se odlikuju Spomenicom Domovinskog rata], 28. svibnja 1995. Pristupljeno 8. svibnja 2014.</ref><ref>Franjo Tuđman: [http://www.poslovnenovine.com/propisirhizbor1995/legislativa-poslovnik-o-nacinu-statut-politicke-stranke.html Odluka kojom se odlikuju Spomenicom domovinske zahvalnosti], 28. svibnja 1995. Pristupljeno 8. svibnja 2014.</ref>
|}

== Srodni članci ==
{{col-begin}}
{{col-3}}
* [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]
* [[Hrvatsko vijeće obrane]]
* [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]
{{col-3}}
* [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
{{col-3}}
{{commonscat|Mate Boban|Mate Boban}}
{{col-end}}

== Unutarnje poveznice ==
{{col-begin}}
{{col-3}}
* [[Franjo Tuđman]]
* [[Gojko Šušak]]
* [[Krešimir Zubak]]
{{col-3}}
* [[Radovan Karadžić]]
* [[Alija Izetbegović]]
* [[Haris Silajdžić]]
{{col-3}}
{{wikicitat|Mate Boban|Mate Boban}}
{{col-end}}

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

{{GLAVNIRASPORED:Boban, Mate}}
[[Kategorija:Životopisi, Grude]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti u drugoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]