Matarići - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'salaških' u 'salaških'

2025-04-04T15:48:12Z

Zamjena teksta - 'salaških' u 'salaških'

Suradnik10 u (test) 15:28, 4. travanj 2025.

2025-04-04T15:28:57Z

Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Matarići''' su salašarsko naselje koje se nalazi jugoistočno od Sombora, južno od Velikog bačkog kanala, Čonoplje, Krnjaje i zapadno od Sivca. U popisima što su učinjeni za područje bačke i kaločke biskupije u svezi sa crkvenom desetinom 1543. i 1650. godine (pod imenom ''Máté vagy Matarics'', a neki autori smatraju da se radi o 1643. godinisalašarsko naselje koje se nalazi jugoistočno od Sombora, južno od Velikog bačkog kanala, Čonoplje, Krnjaje i zapadno od Sivca. U popisima što su učinjeni za područje bačke i kaločke biskupije u svezi sa crkvenom desetinom 1543. i 1650. godine (pod imenom ''Máté vagy Matarics'', a neki autori smatraju da se radi o 1643. godini<ref name="Matari...«.

Nova stranica
'''Matarići''' su [[salaš]]arsko naselje koje se nalazi jugoistočno od Sombora, južno od [[Veliki bački kanal|Velikog bačkog kanala]], [[Čonoplja|Čonoplje]], [[Krnjaja|Krnjaje]] i zapadno od [[Sivac|Sivca]]. U popisima što su učinjeni za područje bačke i kaločke biskupije u svezi sa crkvenom desetinom [[1543.]] i [[1650.]] godine (pod imenom ''Máté vagy Matarics'', a neki autori smatraju da se radi o [[1643.]] godini<ref name="Matarić">[http://www.mataric.com/istorija_pov.php Matarić - povijest]</ref>), spominje se naselje ''Matarić'', [[Plavna]], [[Bač]] i druga.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Hrvati, narodni život i običaji, JAZU, Zagreb, 1991., str. 37, {{ISBN|86-407-0059-1}}</ref> Naselje Matarić se nalazilo u ataru Gradine. Prema predaji, troje braće Matarića, somborskih bunjevačkih graničara su [[1730-ih]] i [[1740-ih]] dobijali zemljišta u ataru pustare Gradine, dok službeni dokumenti i kronike ih ne bilježe.<ref name="Matarić"/> U [[19. stoljeće|19. je stoljeću]] ovo zabilježeno kao naselje [[Bunjevci|bunjevačkih Hrvata]]. Stoga je u Matarićima je bila otvorena jedna od prvih škola bunjevačkih Hrvata, a koja je djelovala od [[1861.]] do [[1880.]] godine.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Hrvati, narodni život i običaji, JAZU, Zagreb, 1991., str. 118, {{ISBN|86-407-0059-1}}</ref> Nalazila se u samim Matarićima, na salašu Laze "Đaje" Matarića, kasnije na salašu Franje Matarića.<ref name="Matarić"/> Zemljovid iz [[1914.]] bilježi veliku skupinu Matarić salaša (Matarić szálások).<ref name="Matarić"/> Bilo je preko deset.<ref name="Matarić"/> Nalazili su se nešto podalje od desne obale Franzovog kanala, istočno od Žarkovca.<ref name="Matarić"/> Zbog potonjeg su razloga djeca iz Matarića, kad više nisu imala svoju mjesnu školu, išla u školu u obližnjem Žarkovcu, a ne u Gradini kojoj su upravno pripadali.<ref name="Matarić"/> Naselje Matarići su bili povezani sa Somborom "Veprovačkim putom".<ref name="Matarić"/> Krajem 19. i početkom [[20. stoljeće|20. st.]] naselje je trpilo zbog prenaseljenosti, pa je dio obitelji Matarića preselio iz Matarić salaša u grad Sombor i u neke salaše sjeverno od Sombora, u današnjoj [[Kozara (Sombor, Srbija)|Kozari]] (nekadašnja Šivolja i kasnije Bezdanski salaši), i to u dijelu salaša koji se zvao Jerkovići, a nalazio se s desne obale [[Mostonga|Mostonge]] na brijegu, a druga skupina u salaško naselje [[Nenadić]].<ref name="Matarić"/> Dio je Matarića polovicom 20. st. imao salaš u ataru salašarskog naselja [[Radojevići|Radojevića]] (bivšeg Preradovića), nešto istočno od svoje postojbine.<ref name="Matarić"/> Matarići su bili jednim od mjesta somborskog kraja gdje je [[Stjepan Radić|Radićev]] [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] imao svoje pristaše.<ref>[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 83, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Matarići, po kojima se zove ovo naselje, još su krajem [[1960-ih]] bili nazočni u ovom naselju, no gospodarskim i drugim [[migracija]]ma u desetljećima koja su uslijedila, izvornih je Matarića bilo sve manje, tako da je kraj [[1980-ih]] ovo naselje dočekalo bez izvorne obitelji, koja ne samo da više fizički nije prisutna, nego ovdje više nema niti svoje salaše.<ref name="Matarić"/> Obitelj Matarića iz ovog naselja dala je neke značajne osobe somborskog društvenog života: hrvatskog preporoditelja, svećenika [[Matiša Matarić|Matišu Matarića]] i [[gradonačelnik]]a [[Ivan Matarić|Ivana Matarića]] [[1930-ih]] <ref>[http://www.biblioso.org.rs/digitalna_izdanja.php?id_grupa=3&lng=sr Gradska knjižica Karlo Bijelicki] Naše novine</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Sombor]]