Masada - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵}}↵' u ''

2026-03-19T20:43:28Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}↵' u ''

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:43
Redak 33:		Redak 33:

	;Ostali projekti		;Ostali projekti
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonscathr = Masada~~
	}}

	{{coord\|31\|18\|56\|N\|35\|21\|13\|E\|type:city_region:IL\|display=title}}		{{coord\|31\|18\|56\|N\|35\|21\|13\|E\|type:city_region:IL\|display=title}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T21:11:35Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 21:11
Redak 34:		Redak 34:
	;Ostali projekti		;Ostali projekti
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr = Masada		\|commonscathr = Masada
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T17:31:35Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 17:31
Redak 34:		Redak 34:
	;Ostali projekti		;Ostali projekti
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat = Masada~~		\\|commonscathr = Masada
	\|commonscathr = Masada
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:47:14Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:47
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Masada'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Masada'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Masada		\|ime mjesta = Masada
	\|slika = Israel-2013-Aerial 21-Masada.jpg		\|slika = Israel-2013-Aerial 21-Masada.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T08:41:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 08:41
Redak 19:		Redak 19:
	[[Datoteka:Map of Masada.svg\|mini\|lijevo\|500px\|'''Karta Masade s navedenim objektima''': 1. Vijugavi put, 2. Kuće Sikara, 3. Ćelija bizantskog redovnika, 4. [[Cisterna]], 5. Kuće Sikara, 6. Bazen za ritualno pranje (mikve), 7. Južna gradska vrata (vrata spremnika), 8. Put Sikara, 9. Podzemna cisterna, 10. Južni toranj, 11. Cisterna, 12. Vila, 13. Odaje za urne s pepelom, 14. Kuća bizantskih mozaika, 15. i 16. Vile, 17. Javno kupalište (piscina), <br>'''18.-21. Zapadna palača''' (18. Prostorije posluge, 19. Spavaonice, 20. Prodavaonice, 21. Poslovne zgrade), 22. Toranj za štavljenje, 23. Zapadna bizantska vrata, 24. Toranj, 25. Sinagoga, 26. Bizantska kapela, 27. Garnizonske prostorije, <br>'''28.-39. Sjeverna palača''' (28. Rezidencija zapovjednika, 29. Kamenolom, 30. Zapovjednik vojarne, 31. Stražarnica, 32. Poslovne zgrade, 33. Vrata, 34. Prodavaonice, 35. Kupaonica, 36. Jarak, 37. Gornja terasa, 38. Srednja terasa, 39. Donja terasa. <br>'''Ostale važne točke''': A. Prostorija gdje su pronađeni mnogi svitci, B. Soba Herodova prijestolja, C. Šareni mozaici, D. Proboj u zidu kroz koji su prodrli rimski vojnici, E. Riznice šekela, F. Mjesto gdje su našli nekoliko svitaka, G. Mjesto gdje su pronađena tri kostura.		[[Datoteka:Map of Masada.svg\|mini\|lijevo\|500px\|'''Karta Masade s navedenim objektima''': 1. Vijugavi put, 2. Kuće Sikara, 3. Ćelija bizantskog redovnika, 4. [[Cisterna]], 5. Kuće Sikara, 6. Bazen za ritualno pranje (mikve), 7. Južna gradska vrata (vrata spremnika), 8. Put Sikara, 9. Podzemna cisterna, 10. Južni toranj, 11. Cisterna, 12. Vila, 13. Odaje za urne s pepelom, 14. Kuća bizantskih mozaika, 15. i 16. Vile, 17. Javno kupalište (piscina), <br>'''18.-21. Zapadna palača''' (18. Prostorije posluge, 19. Spavaonice, 20. Prodavaonice, 21. Poslovne zgrade), 22. Toranj za štavljenje, 23. Zapadna bizantska vrata, 24. Toranj, 25. Sinagoga, 26. Bizantska kapela, 27. Garnizonske prostorije, <br>'''28.-39. Sjeverna palača''' (28. Rezidencija zapovjednika, 29. Kamenolom, 30. Zapovjednik vojarne, 31. Stražarnica, 32. Poslovne zgrade, 33. Vrata, 34. Prodavaonice, 35. Kupaonica, 36. Jarak, 37. Gornja terasa, 38. Srednja terasa, 39. Donja terasa. <br>'''Ostale važne točke''': A. Prostorija gdje su pronađeni mnogi svitci, B. Soba Herodova prijestolja, C. Šareni mozaici, D. Proboj u zidu kroz koji su prodrli rimski vojnici, E. Riznice šekela, F. Mjesto gdje su našli nekoliko svitaka, G. Mjesto gdje su pronađena tri kostura.
	]]		]]
	Masada je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao "simbol drevnog Judejskog kraljevstva i njegovog nasilnog kraja".<ref>{{~~Citiraj web~~ \|url=http://whc.unesco.org/en/list/1040 \|title=Masada \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=25. travnja 2011.}}</ref> Izgrađena je na prirodnoj utvrdi-stijeni veličanstvene ljepote s liticama visine oko 400 na istoku, i 90 metara na zapadu, s potpuno ravnim vrhom u obliku romboida izmjera 550 x 275 m. Zidine duge 1,3 km i debele oko 3,7 m su okruživale njezine litice. Izgrađena je kao raskošni kraljevski kompleks s palačom u [[Rimska umjetnost\|klasičnom rimskom stilu]] na tri terase (tzv. "viseći vrtovi") za kralja [[Herod I. Veliki\|Heroda I. Velikog]] (vladao od 37. pr. Kr. - 4.), ali i razrađenim sustavom navodnjavanja kišnicom s kanalima i cisternama, te utvrdbenim skladištima, barakama i oružarnicom. Rimski kamp, utvrde i opsadna rampa koje okružuju Masadu su najcjelovitija sačuvana rimska opsadna djela.		Masada je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao "simbol drevnog Judejskog kraljevstva i njegovog nasilnog kraja".<ref>{{Citiranje weba \|url=http://whc.unesco.org/en/list/1040 \|title=Masada \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=25. travnja 2011.}}</ref> Izgrađena je na prirodnoj utvrdi-stijeni veličanstvene ljepote s liticama visine oko 400 na istoku, i 90 metara na zapadu, s potpuno ravnim vrhom u obliku romboida izmjera 550 x 275 m. Zidine duge 1,3 km i debele oko 3,7 m su okruživale njezine litice. Izgrađena je kao raskošni kraljevski kompleks s palačom u [[Rimska umjetnost\|klasičnom rimskom stilu]] na tri terase (tzv. "viseći vrtovi") za kralja [[Herod I. Veliki\|Heroda I. Velikog]] (vladao od 37. pr. Kr. - 4.), ali i razrađenim sustavom navodnjavanja kišnicom s kanalima i cisternama, te utvrdbenim skladištima, barakama i oružarnicom. Rimski kamp, utvrde i opsadna rampa koje okružuju Masadu su najcjelovitija sačuvana rimska opsadna djela.

	Masada je zajedno sa svojom okolicom postala [[nacionalni park]] još 1966. godine, a od 1998. godine zabranjena su arheološka iskapanja ("u vremenu sadašnje generacije", kako se navodi u objašnjenju) kako se ne bi oštetio lokalitet. Novi centar za posjetitelje, sa [[žičara\|žičarom]] koja vodi do vrha, je otvoren u njezinom podnožju 2000. godine. On svake godine primi oko 1,25 milijuna posjetitelja.		Masada je zajedno sa svojom okolicom postala [[nacionalni park]] još 1966. godine, a od 1998. godine zabranjena su arheološka iskapanja ("u vremenu sadašnje generacije", kako se navodi u objašnjenju) kako se ne bi oštetio lokalitet. Novi centar za posjetitelje, sa [[žičara\|žičarom]] koja vodi do vrha, je otvoren u njezinom podnožju 2000. godine. On svake godine primi oko 1,25 milijuna posjetitelja.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T00:32:45Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 00:32
Redak 19:		Redak 19:
	[[Datoteka:Map of Masada.svg\|mini\|lijevo\|500px\|'''Karta Masade s navedenim objektima''': 1. Vijugavi put, 2. Kuće Sikara, 3. Ćelija bizantskog redovnika, 4. [[Cisterna]], 5. Kuće Sikara, 6. Bazen za ritualno pranje (mikve), 7. Južna gradska vrata (vrata spremnika), 8. Put Sikara, 9. Podzemna cisterna, 10. Južni toranj, 11. Cisterna, 12. Vila, 13. Odaje za urne s pepelom, 14. Kuća bizantskih mozaika, 15. i 16. Vile, 17. Javno kupalište (piscina), <br>'''18.-21. Zapadna palača''' (18. Prostorije posluge, 19. Spavaonice, 20. Prodavaonice, 21. Poslovne zgrade), 22. Toranj za štavljenje, 23. Zapadna bizantska vrata, 24. Toranj, 25. Sinagoga, 26. Bizantska kapela, 27. Garnizonske prostorije, <br>'''28.-39. Sjeverna palača''' (28. Rezidencija zapovjednika, 29. Kamenolom, 30. Zapovjednik vojarne, 31. Stražarnica, 32. Poslovne zgrade, 33. Vrata, 34. Prodavaonice, 35. Kupaonica, 36. Jarak, 37. Gornja terasa, 38. Srednja terasa, 39. Donja terasa. <br>'''Ostale važne točke''': A. Prostorija gdje su pronađeni mnogi svitci, B. Soba Herodova prijestolja, C. Šareni mozaici, D. Proboj u zidu kroz koji su prodrli rimski vojnici, E. Riznice šekela, F. Mjesto gdje su našli nekoliko svitaka, G. Mjesto gdje su pronađena tri kostura.		[[Datoteka:Map of Masada.svg\|mini\|lijevo\|500px\|'''Karta Masade s navedenim objektima''': 1. Vijugavi put, 2. Kuće Sikara, 3. Ćelija bizantskog redovnika, 4. [[Cisterna]], 5. Kuće Sikara, 6. Bazen za ritualno pranje (mikve), 7. Južna gradska vrata (vrata spremnika), 8. Put Sikara, 9. Podzemna cisterna, 10. Južni toranj, 11. Cisterna, 12. Vila, 13. Odaje za urne s pepelom, 14. Kuća bizantskih mozaika, 15. i 16. Vile, 17. Javno kupalište (piscina), <br>'''18.-21. Zapadna palača''' (18. Prostorije posluge, 19. Spavaonice, 20. Prodavaonice, 21. Poslovne zgrade), 22. Toranj za štavljenje, 23. Zapadna bizantska vrata, 24. Toranj, 25. Sinagoga, 26. Bizantska kapela, 27. Garnizonske prostorije, <br>'''28.-39. Sjeverna palača''' (28. Rezidencija zapovjednika, 29. Kamenolom, 30. Zapovjednik vojarne, 31. Stražarnica, 32. Poslovne zgrade, 33. Vrata, 34. Prodavaonice, 35. Kupaonica, 36. Jarak, 37. Gornja terasa, 38. Srednja terasa, 39. Donja terasa. <br>'''Ostale važne točke''': A. Prostorija gdje su pronađeni mnogi svitci, B. Soba Herodova prijestolja, C. Šareni mozaici, D. Proboj u zidu kroz koji su prodrli rimski vojnici, E. Riznice šekela, F. Mjesto gdje su našli nekoliko svitaka, G. Mjesto gdje su pronađena tri kostura.
	]]		]]
	Masada je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao "simbol drevnog Judejskog kraljevstva i njegovog nasilnog kraja".<ref>{{~~cite~~ web \|url=http://whc.unesco.org/en/list/1040 \|title=Masada \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=25. travnja 2011.}}</ref> Izgrađena je na prirodnoj utvrdi-stijeni veličanstvene ljepote s liticama visine oko 400 na istoku, i 90 metara na zapadu, s potpuno ravnim vrhom u obliku romboida izmjera 550 x 275 m. Zidine duge 1,3 km i debele oko 3,7 m su okruživale njezine litice. Izgrađena je kao raskošni kraljevski kompleks s palačom u [[Rimska umjetnost\|klasičnom rimskom stilu]] na tri terase (tzv. "viseći vrtovi") za kralja [[Herod I. Veliki\|Heroda I. Velikog]] (vladao od 37. pr. Kr. - 4.), ali i razrađenim sustavom navodnjavanja kišnicom s kanalima i cisternama, te utvrdbenim skladištima, barakama i oružarnicom. Rimski kamp, utvrde i opsadna rampa koje okružuju Masadu su najcjelovitija sačuvana rimska opsadna djela.		Masada je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao "simbol drevnog Judejskog kraljevstva i njegovog nasilnog kraja".<ref>{{Citiraj web \|url=http://whc.unesco.org/en/list/1040 \|title=Masada \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=25. travnja 2011.}}</ref> Izgrađena je na prirodnoj utvrdi-stijeni veličanstvene ljepote s liticama visine oko 400 na istoku, i 90 metara na zapadu, s potpuno ravnim vrhom u obliku romboida izmjera 550 x 275 m. Zidine duge 1,3 km i debele oko 3,7 m su okruživale njezine litice. Izgrađena je kao raskošni kraljevski kompleks s palačom u [[Rimska umjetnost\|klasičnom rimskom stilu]] na tri terase (tzv. "viseći vrtovi") za kralja [[Herod I. Veliki\|Heroda I. Velikog]] (vladao od 37. pr. Kr. - 4.), ali i razrađenim sustavom navodnjavanja kišnicom s kanalima i cisternama, te utvrdbenim skladištima, barakama i oružarnicom. Rimski kamp, utvrde i opsadna rampa koje okružuju Masadu su najcjelovitija sačuvana rimska opsadna djela.

	Masada je zajedno sa svojom okolicom postala [[nacionalni park]] još 1966. godine, a od 1998. godine zabranjena su arheološka iskapanja ("u vremenu sadašnje generacije", kako se navodi u objašnjenju) kako se ne bi oštetio lokalitet. Novi centar za posjetitelje, sa [[žičara\|žičarom]] koja vodi do vrha, je otvoren u njezinom podnožju 2000. godine. On svake godine primi oko 1,25 milijuna posjetitelja.		Masada je zajedno sa svojom okolicom postala [[nacionalni park]] još 1966. godine, a od 1998. godine zabranjena su arheološka iskapanja ("u vremenu sadašnje generacije", kako se navodi u objašnjenju) kako se ne bi oštetio lokalitet. Novi centar za posjetitelje, sa [[žičara\|žičarom]] koja vodi do vrha, je otvoren u njezinom podnožju 2000. godine. On svake godine primi oko 1,25 milijuna posjetitelja.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-27T06:02:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Masada
|slika = Israel-2013-Aerial 21-Masada.jpg
|godina = [[2001.]] (25. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1040
|država = {{ZD+X/I|IZR}}
 
{{Lokacijska karta|Izrael|width=150|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Masada|position=right
|lat_deg=31|lat_min=18|lat_sec=56|lat_dir=N
|lon_deg=35|lon_min=21|lon_sec=13|lon_dir=E
}}Lokacija Masade u Izraelu
}}
'''Masada''' ([[hebrejski]]: מצדה, ''Mecada''; od מצודה, ''Mecuda'' što znači "[[utvrda]]") je [[arheologija|arheološki]] lokalitet [[antika|antičke]] [[palača|palače]] i utvrda na vrhu stijene u južnom [[Izrael]]u, na rubu [[Judejska pustinja|Judejske pustinje]] iznad [[Mrtvo more|Mrtvog mora]]; oko 20 km istočno od [[Arad]]a. Najpoznatija je po događaju tijekom Prvog judejsko-rimskog rata kada su zbog opsade [[Rimljani|Rimljana]] pobunjenici [[Sikari]] u Masadi počinili masovno samoubojstvo 73. godine.
[[Datoteka:Map of Masada.svg|mini|lijevo|500px|'''Karta Masade s navedenim objektima''': 1. Vijugavi put, 2. Kuće Sikara, 3. Ćelija bizantskog redovnika, 4. [[Cisterna]], 5. Kuće Sikara, 6. Bazen za ritualno pranje (mikve), 7. Južna gradska vrata (vrata spremnika), 8. Put Sikara, 9. Podzemna cisterna, 10. Južni toranj, 11. Cisterna, 12. Vila, 13. Odaje za urne s pepelom, 14. Kuća bizantskih mozaika, 15. i 16. Vile, 17. Javno kupalište (piscina), '''18.-21. Zapadna palača''' (18. Prostorije posluge, 19. Spavaonice, 20. Prodavaonice, 21. Poslovne zgrade), 22. Toranj za štavljenje, 23. Zapadna bizantska vrata, 24. Toranj, 25. Sinagoga, 26. Bizantska kapela, 27. Garnizonske prostorije, '''28.-39. Sjeverna palača''' (28. Rezidencija zapovjednika, 29. Kamenolom, 30. Zapovjednik vojarne, 31. Stražarnica, 32. Poslovne zgrade, 33. Vrata, 34. Prodavaonice, 35. Kupaonica, 36. Jarak, 37. Gornja terasa, 38. Srednja terasa, 39. Donja terasa. '''Ostale važne točke''': A. Prostorija gdje su pronađeni mnogi svitci, B. Soba Herodova prijestolja, C. Šareni mozaici, D. Proboj u zidu kroz koji su prodrli rimski vojnici, E. Riznice šekela, F. Mjesto gdje su našli nekoliko svitaka, G. Mjesto gdje su pronađena tri kostura.
]]
Masada je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao "simbol drevnog Judejskog kraljevstva i njegovog nasilnog kraja".<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1040 |title=Masada |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=25. travnja 2011.}}</ref> Izgrađena je na prirodnoj utvrdi-stijeni veličanstvene ljepote s liticama visine oko 400 na istoku, i 90 metara na zapadu, s potpuno ravnim vrhom u obliku romboida izmjera 550 x 275 m. Zidine duge 1,3 km i debele oko 3,7 m su okruživale njezine litice. Izgrađena je kao raskošni kraljevski kompleks s palačom u [[Rimska umjetnost|klasičnom rimskom stilu]] na tri terase (tzv. "viseći vrtovi") za kralja [[Herod I. Veliki|Heroda I. Velikog]] (vladao od 37. pr. Kr. - 4.), ali i razrađenim sustavom navodnjavanja kišnicom s kanalima i cisternama, te utvrdbenim skladištima, barakama i oružarnicom. Rimski kamp, utvrde i opsadna rampa koje okružuju Masadu su najcjelovitija sačuvana rimska opsadna djela.

Masada je zajedno sa svojom okolicom postala [[nacionalni park]] još 1966. godine, a od 1998. godine zabranjena su arheološka iskapanja ("u vremenu sadašnje generacije", kako se navodi u objašnjenju) kako se ne bi oštetio lokalitet. Novi centar za posjetitelje, sa [[žičara|žičarom]] koja vodi do vrha, je otvoren u njezinom podnožju 2000. godine. On svake godine primi oko 1,25 milijuna posjetitelja.

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

*[http://www.yadinproductions.com/yadin_archeology.html Fotografije iskopina kod Yadina]
*[http://social.huji.ac.il/video/mesadahigh.wmv MASADA - činjenice i legende] - dokumentarac Hebrejskog sveučilišta (video) {{eng oznaka}}
*[http://www.bibleinterp.com/articles/masadamyth1.htm ''Nachman Ben-Yehooda'' o stvaranju ''Mita o Masadi'']

;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat = Masada
|commonscathr = Masada
}}

{{coord|31|18|56|N|35|21|13|E|type:city_region:IL|display=title}}

{{Svjetska baština u Izraelu}}

[[Kategorija:Utvrde]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Izraelu]]
[[Kategorija:Povijest Izraela]]
[[Kategorija:Građevine u Izraelu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Izraelu]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Izraelu]]