WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T07:58:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Marusya Churay.jpg|mini|Poštanska marka ukrajinske glazbenice Marusje Čuraj (2000.)]]

'''Marusja Čuraj''' ([[ukrajinski|ukr.]] '''Маруся Чурай'''); (1626.-1689.); je ukrajinska barokna glazbena skladateljica, pjesnikinja i pjevačica, koja je svoju slavu stekla ponajviše kroz spominjanje u [[Ukrajinci|ukrajinskoj]] literaturi i pjesmama pjevanim širom [[Ukrajina|Ukrajine]]. O životu Marusje se zna relativno malo jer je živjela u turbulentnom razdoblju stvaranja [[Zaporoška Republika|Zaporoške Republike]] tijekom 17. stoljeća te se njezin život i djelo često doživljava u polumitološkom kontekstu očuvanom kroz [[Ukrajinska kultura|ukrajinsku narodnu tradiciju]] i djela ostalih ukrajinskih umjetnika. Rođena je u središnjoj Ukrajini, gradu [[Poltava]].

== Poznato djelo ==

Marusja Čuraj vodi se kao [[autor]] vrlo poznate ukrajinske narodne pjesme «Oj, ne idi Grycju» ([[ukrajinski|ukr.]] Ой, не ходи, Грицю), u kojoj se opisuje njezina neuzvraćena ljubav prema [[Ukrajinski kozaci|kozačkom]] vojniku Grycju Bobrenku, unatoč tome što je imala mnogo udvarača među kojima se najviše isticao [[Ukrajinski kozaci|kozački]] vojnik Ivan Iskra. Marusja u svojoj tuzi za sebe priprema otrovni napitak koji je slučajno popio njezin ljubljeni Grycja. Marusja je potom optužena za ubojstvo te joj se sudilo. Ova [[legenda]] o Marusji Čuraj i njezinoj simpatiji Grycju je posebno popularizirana tijekom 19. stoljeća u raznim literarnim djelima poznatih [[Ukrajinci|ukrajinskih]] književnika i ostalih [[umjetnik]]a.

[[Likovi]] iz pjesme su korišteni i na međunarodnoj sceni pa je tako [[Franz Liszt]] skladao «Baladu o Ukrajini» i klavirski element koji je povezan sa likom Grycje. Koliko je s vremenom postala popularna pjesma «Oj, ne idi Grycju», govori činjenica da je prevedena na [[poljski]] (1820.), [[češki]] (1822.), [[njemački]] (1827.), [[francuski]] (1830.), [[engleski]] (1848.) i još neke svjetske jezike, ali njezina narodna intonacija se nešto izmjenila i prilagodila popularnoj klasičnoj i [[Opera|opernoj]] glazbi spomentuog razdoblja. Tekst iz pjesme je s vremenom prilagođen ili ugrađen u mnoštvo drugih popularnih ukrajinskih i [[SSSR|sovjetskih]] pjesma, posebno kada je u pitanju [[Ukrajinski kozaci|kozačka tematika]].

== Ostala poznata djela ==

* «Віють вітри» (Pušu vjetri)
* «Грицю, Грицю, до роботи» (Grycja, Grycja, na radu)
* «Сидить голуб на березі» (Sjedi golub na brezi)
* «Засвіт встали козаченьки» (Na put krenuli kozaci)
* «Котилися вози з гори» (Skupljala se kola na gori)
* «Ішов милий горонькою» (Išao milij goronjkoju)

== Strana literatura ==

* Енциклопедія українознавства (у 10 томах) / Головний редактор Володимир Кубійович. — Париж, Нью-Йорк: «Молоде Життя», 1954—1989.
* Бораковський, Г. Збірник драматичних творів. Т.І. — Львів, 1888.
* Гарский, В. Чурай, Маруся (Марья) Гордеевна // Русский биографический словарь. — СПб., 1902
* Голицын, Н. Биографический словарь русских писательниц. — СПб., 1889.
* Костенко, Л. Маруся Чурай / Історичний роман у віршах. — Київ, 1979.
* Шаховский А. Маруся, малороссийская Сафо // Сто русских литераторов. Т.1. — СПб., 1839. — С. 271—273
* Шкляревский, А. Маруся Чурай // Пчела. — СПб., 1877 г., № 45, С. 711—712.

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.ukrcenter.com/library/read.asp?id=65 Ukrajinska književnica Lina Kostenko; Marusja Čuraj]
*[http://www.day.kiev.ua/174320/ Mediji o Marusji Čuraj]

{{GLAVNIRASPORED:Čuraj, Marusja}}
[[Kategorija:Skladatelji]]
[[Kategorija:Ukrajinski pjevači]]
[[Kategorija:Ukrajinski književnici]]

Marusja Čuraj - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica