Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ostalo' u '[[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Ostalo'

2026-03-14T21:18:00Z

Zamjena teksta - '[[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ostalo' u '[[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Ostalo'

←Starija inačica		Inačica od 14. ožujak 2026. u 21:18
Redak 46:		Redak 46:
	[[Kategorija:Hrvatski kartografi]]		[[Kategorija:Hrvatski kartografi]]

	Ovaj tekst je objavljen s [[~~Wikipedija~~:~~Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja~~/Ostalo#Hrvatski_kartografi\|dopuštenjem]] autora knjige [http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=5878] u sklopu nastave na [http://www.geof.hr/ Geodetskom fakultetu]		Ovaj tekst je objavljen s [[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Ostalo#Hrvatski_kartografi\|dopuštenjem]] autora knjige [http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=5878] u sklopu nastave na [http://www.geof.hr/ Geodetskom fakultetu]

WikiSysop: bnz

2022-03-23T14:05:09Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 14:05
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Martin Stier'''-->'''~~Martin Stier''', ([[1620.]] ([[1630.]]) – [[1669.]]), vojni inženjer, topograf i kartograf.		Martin Stier''', ([[1620.]] ([[1630.]]) – [[1669.]]), vojni inženjer, topograf i kartograf.

	== Djelovanje ==		== Djelovanje ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-27T03:23:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Martin Stier''', ([[1620.]] ([[1630.]]) – [[1669.]]), vojni inženjer, topograf i kartograf.

== Djelovanje ==

Bio je inženjer u topografskoj službi austrijske vojske. Prema nalogu Ratnog vijeća iz [[Graz|Graza]] trebao je popisati i opisati sve krajiške vojne objekte. Od 1657. do 1660. obilazio je granična područja od [[Ugarska|Ugarske]] do [[Istra|Istre]]. Obišao je i mnoge hrvatske krajeve, proveo izmjere, skicirao zemljište, sastavljao planove i nacrte. Tijekom tri godine prikupio je prilično opsežnu topografsku građu, koju je zatim sustavno sredio. Tako je nastao njegov rukopisni izvještaj koji se sastojao od 147 listova folio-formata, uz karte, planove, [[Veduta|vedute]] ili nacrte. U [[Ljubljana|Ljubljani]] i [[Beč|Beču]] sačuvani su rukopisi izvještaja i kartografske skice s tog puta. U [[Istra|Istri]] je obišao [[Rijeka|Rijeku]], Klanu, [[Pazin]] i [[Trst]] te odatle donio planove i [[Veduta|vedute]]. Na prvih 30 listova bili su obrađeni krajevi i naselja susjedne [[Kranjska|Kranjske]] i [[Štajerska|Štajerske]]. Nakon toga počinje prikaz Hrvatske, sastavljen od dva dijela. U kartografskoj zbirci Ratnog arhiva u [[Beč|Beču]] nalazi se njegov rukopisni svezak sa 42 [[Veduta|vedute]] raznih gradova [[Ugarska|Ugarske]] i Hrvatske. Izmjeru tih gradova ([[Zagreb|Zagreba]], [[Varaždin|Varaždina]], [[Koprivnica|Koprivnice]], [[Čakovec|Čakovca]], [[Legrad|Legrada]], Dobre i dr.) proveo je prikupljajući topografsku građu za veliku kartu ugarskih zemalja s Hrvatskom. Karta [[Ugarska|Ugarske]] sa susjednim pokrajinama je bakrorez od 12 listova koji su tiskani prvo u [[Beč|Beču]] 1664, a zatim u [[Nürnberg|Nürnbergu]] 1684. U Hrvatskom državnom arhivu, Valvasorovoj zbirci zagrebačke Metropolitane i Kartografskoj zbirci [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]] nalazi se po jedan primjerak te karte na kojoj su prikazani i hrvatski krajevi do [[Split|Splita]] i [[Omiš|Omiša]]. Prema Markoviću (1993), hrvatski krajevi se vide prilično jasno. Ipak ima i nedostataka za tako krupno mjerilo. [[Reljef]] je crtao dopadljivo, ali nedovoljno vjerno. Kartu je u bakru rezao Mauricius Lang. Obuhvaća i velik dio hrvatskih i slovenskih zemalja, a smatrana je do tada najboljom kartom Ugarske. Međutim, na njoj je Istra s kvarnerskim otocima prikazana manje vjerno nego na dotadašnjim kartama. Od Hrvatske su najuspiješnije predočeni zapadni krajevi, izvan turskih granica. Točne su neke pojedinosti u reljefu tla. Tako je npr. Stier znao da je masiv Velebita sa svoje primorske strane ogoljen, a s ličke pokriven gustim šumama. Ispravno je zapazio i istaknuo planinu [[Klek (planina)|Klek]] kraj [[Ogulin|Ogulina]]. [[Lika]] je iz razumljivih razloga predočena s većim prazninama, kao i [[Slavonija]]. Stier nije imao dosta podataka da sve krajeve Hrvatske prikaže na najbolji mogući način. Najbolje je zabilježio naselja koja je osobno poznavao. U tom pogledu ta je karta jedna od najboljih u 17. st.

== Djela ==

* Karta Podravine. 1650.
* Nacrt križevačke utvrde. 1657-60.
* Prvi crtež Varaždina, 55×40,5 cm. 1657. (oko 1660).
* Drugi crtež Varaždina, 55×40,5 cm. 1657. (oko 1660).
* Treći crtež Varaždina, 56,5×42,5 cm. Oko 1660.
* Četvrti crtež Varaždina, 56,5×42,5 cm. Oko 1660.
* Plan Koprivničke tvrđave. Oko 1660.
* Plan Varaždina, 17,5×14,5 cm. 1660.
* Položajni plan Slunja. 1660.
* Varaždin sa zapada, 30×20,5 cm. Oko 1660.
* Veduta Čakovca. 1660.
* Veduta grada Dobre. 1660.
* Veduta Varaždina. 1660.
* Veduta Zagreba. 1660.
* Vierzig Zwey saubere Abrisse verschiedener Gränzfestungen, Schlösser und Städte in Hungarn, rukopisni svezak. 1660-64.
* Landkarten des Königreichs Ungarn und dennen anderen angräntzenten Königreiche, Fürstenthumen und Landschaften (mjerilo oko 1:567 000, bakrorez, 12 listova vel. 33×38 cm, ukupne vel. 144×99 cm). Beč 1664; Nürnberg 1684.
* Hungary, 1667, revised 1687.
* Početni nacrt pri izgradnji Koprivnice važnog protiv turskog utvrđenja u 17. st.

== Literatura ==
* E. Laszowski: Važan rukopis Martina Stiera. Vjesnik zemaljskog arhiva 1908, 10, str. 197-202.
* L. Bagrow, R. A. Skelton: Meister der Kartographie. Safari Verlag Berlin 1963, str. 479.
* M. Marković: Studij predodžbe fizičko-geografskih elemenata na kartama jugoslavenskih zemalja od najstarijih vremena do kraja 17. stoljeća, disertacija. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1964.
* R. V. Tooley: Tooley's dictionary of Mapmakers. Map Collector Publications Limited, Tring, Hertfordshire, England 1979, str. 599.
* P. Lovrić: Opća kartografija. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1988.
* A. Pandžić: Pet stoljeća zemljopisnih karata Hrvatske, katalog izložbe. Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1988, str. 15, 70-71.
* Ž. Domljan (ur.): Križevci - grad i okolica. Institut za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1993.
* M. Marković: Descriptio Croatiae. Naprijed, Zagreb 1993, str. 158, 162, 163, 166, 167, 170.
* A. Sošić: Kartografi Istre, magistarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996. str. 152-153.
* Lj. Krmpotić: Izvještaji o utvrđivanju granica Hrvatskoga Kraljevstva od 16. do 18. stoljeća. Nakladni zavod Hrvatski zapisnik, Hannover-Karlobag-Čakovec, 1997.
* B. Pamić: Kartografija i kartografi u Puli, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1998.
* M. Šljivarić: Kartografija i kartografi u Metropolitanskoj biblioteci u Zagrebu, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1998.
* M. Rezo: Kartografija i kartografi u Varaždinu, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1999.
* R. Župan: Kartografija i kartografi u trokutu Bjelovar, Križevci, Koprivnica, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1999.
* M. Marković: Hrvatski gradovi na starim planovima i vedutama. AGM, Zagreb 2001.

{{GLAVNIRASPORED:Stier, Martin}}
[[Kategorija:Hrvatski kartografi]]

Ovaj tekst je objavljen s [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ostalo#Hrvatski_kartografi|dopuštenjem]] autora knjige [http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=5878] u sklopu nastave na [http://www.geof.hr/ Geodetskom fakultetu]

Martin Stier - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ostalo' u '[[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Ostalo'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica