https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Martin_Senti%C4%87Martin Sentić - Povijest promjena2026-07-15T14:48:43ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Martin_Senti%C4%87&diff=279353&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-11-01T20:54:39Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Martin Sentić'''-->Don '''Martin Sentić''' ([[Gradac (Neum, BiH)]], [[24. srpnja]] [[1932.]] - [[Dubrovnik]], [[24. rujna]] [[2018.]]), [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatski]] katolički svećenik iz Bosne i Hercegovine. Bio je svećenik Dubrovačke biskupije. Borio se za ljudska prava. Zalagao se za čovjeka, a ljudska prava temeljio je na vrijednostima evanđelja. Utemeljitelj [[jurahominizam|jurahominizma]].<ref name="hkr">[http://hkr.hr/?sec=3&tid=1&cid=72617 Hrvatski katolički radio] ''Vijesti iz Crkve: Domaće: Pokopan don Martin Sentić'', 26. rujna 2018. (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref><ref name="IKA">[http://ika.hkm.hr/vijesti/u-rodnom-gradcu-pokopan-utemeljitelj-jurahominizma-don-martin-sentic/ IKA] ''U rodnom Gradcu pokopan utemeljitelj jurahominizma don Martin Sentić'' 26. rujna 2018. (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref><ref name="matis">[https://matis.hr/dogadanja/preminuo-don-martin-sentic/ Hrvatska matica iseljenika] (www.croexpress.eu): ''Preminuo don Martin Sentić'', 27. rujna 2018. (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref><br />
<br />
== Životopis ==<br />
Rodio se 1932. u Gradcu kod Neuma, od roditelja pokojnih Vida i Anice Begušić. Gimnaziju je završio u Dubrovniku, a teologiju u Splitu i Zagrebu. 29. lipnja 1959. godine. Službovao je u [[Vitaljina|Vitaljini]], [[Pločice|Pločicama]] (Konavle), [[Čara|Čari]] i [[Zaton]]u. Gotovo trideset godina službovao u Njemačkoj u [[Ingolstadt]]u u Hrvatskoj katoličkoj misiji. I dok je boravio u Njemačkoj, rado je novčano pomagao biskupiju iz koje je potekao, darujući za nova svećenička zvanja koliko je mogao. Iz Njemačke se vratio nakon odlaska u mirovinu 1998. godine. <br />
Poslije umirovljenja vratio se u Hrvatsku i živio u Dubrovniku sve do smrti. Zlatnu misu proslavio je godine 2009. <ref name="IKA"/><br />
<br />
Preživio je strahote i glad u Drugome svjetskom ratu i poraću. Nakon desetljeća dušobrižništva među hrvatskim i ne samo hrvatskim ekonomskim i političkim [[emigracija|emigrantima]], upoznao je vrlo dobro patnje osoba kojima je oduzeto pravo na dostojanstven i ravnopravan život u domovini i na istinsku slobodu misli i djelovanja. Osjetio je ljudi 20. stoljeća prouzročene zločinačkim djelovanjem totalitarnih i autoritarnih režima. Zbog tolikih patnja nevinih nastaje [[kriza vjere]] i don Martin je tražio odgovore na ova stanja. Zaključio je da je upravo sloboda pojedinca temelj čovjekove prirode i svakog zakona, pa stoga ne može niti smije biti utopija. Jer usprkos najkrvavijem stoljeću u ljudskoj povijesti, 20. stoljeće iznjedrilo je i najveće dosege čovječanstva u brizi za slobodu i [[prava čovjeka]]. Od 4. srpnja 1964. bavi se pravima čovjeka, dok je bio župnik u Vitaljini i Pločicama (Konavle). <ref>[http://www.portaloko.hr/clanak/--don-martin-sentic--svecenik-dubrovacke-biskupije-samozatajni-promicatelj--prava-covjeka/0/59381/ Portal Oko] Tomislav Franušić: ''Don Martin Sentić – svećenik Dubrovačke biskupije, samozatajni promicatelj prava čovjeka'', 10. travnja 2014. (pristupljeno 10. listopada 2018.)</ref> Od tad se cijelog života angažirao i skrbio oko prava i dužnosti svakoga čovjeka. Dotični nauk nazvao je [[univerzalni jurahominizam|univerzalnim jurahominizmom]] (čovjekopravlje), utemeljenom na Evanđelju Isusa Krista te [[Povelji o pravima čovjeka UN-a|Povelji]] i [[Opća deklaracija UN-a o pravima čovjeka|Općoj deklaraciji UN-a o pravima čovjeka]].<ref name="hkr"/> U pastoralnoj konstituciji [[Gaudium et spes]] je uz uz proučavanje međunarodnih konvencija, pronašao nadahnuće za svoj jurahominizam.<ref name="IKA"/><br />
Sveučilišni profesor i borac za ljudska prava dr. [[Zdravko Bazdan]] je don Martinov jurahominizam uvrstio u svoju knjigu u svi su Bazdanovi studenti upoznati sa svjetonazorom univerzalnog jurahominizma utemeljenog na Povelji o pravima čovjeka UN-a, Evanđelju Isusa Krista i na Općoj deklaraciji UN-a o pravima čovjeka.<ref name="IKA"/><br />
Govorio je o dvije Biblije: Bibliji naravnoga moralnog zakona koja govori čovjeku da čini dobro i izbjegava zlo, te objavljenoj Bibliji s objavljenim moralnim zakonom po Mojsiju i Isusu Kristu. Proučavao i dokumente Drugoga vatikanskog sabora posebice pastoralnu konstituciju „Gaudium et spes“ (Radost i nada).<ref name="IKA"/><br />
Umro je u Dubrovniku u Svećeničkom domu 24. rujna 2018. godine.<ref name="matis"/><br />
Pokopan je 25. rujna 2018. u rodnom Gradcu u Hercegovini. Misu zadušnicu predvodio je mostarski biskup [[Ratko Perić]], a propovijedao dubrovački biskup [[Mate Uzinić]]. Obred pokopa vodio je župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije don Nedjeljko Krešić. <ref name="hkr"/><ref name="IKA"/><br />
<br />
== Priznanja ==<br />
Dobitnik je mnogih domaćih i međunarodnih priznanja za rad oko [[ljudska prava|ljudskih prava]]. Triput je bio nominiran [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. [[HHO]] mu je 2003. godine dodijelio priznanje za promicanje [[međuvjerski dijalog|međuvjerskog dijaloga]]. Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr [[Franjo Tuđman]] odlikovao ga je [[Red hrvatskog pletera|Redom hrvatskog pletera]].<ref name="hkr"/><ref name="IKA"/><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Sentić, Martin}}<br />
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]<br />
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Njemačkoj]]<br />
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]]<br />
[[Kategorija:Hrvati u Njemačkoj]]</div>WikiSysop