Martin Scorsese - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:18:42Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:18
Redak 366:		Redak 366:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Martin Scorsese}}~~

	*{{imdb ime\|id=0000217\|ime=Martin Scorsese}}		*{{imdb ime\|id=0000217\|ime=Martin Scorsese}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:20:59Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:20
Redak 367:		Redak 367:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{commons\|Martin Scorsese}}		{{commons\|Martin Scorsese}}
	~~{{wikicitat}}~~
	*{{imdb ime\|id=0000217\|ime=Martin Scorsese}}		*{{imdb ime\|id=0000217\|ime=Martin Scorsese}}
	*[http://www.lib.berkeley.edu/MRC/martinscorsese.html Martin Scorsese Bibliography (via UC Berkeley)]		*[http://www.lib.berkeley.edu/MRC/martinscorsese.html Martin Scorsese Bibliography (via UC Berkeley)]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T11:04:56Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 11:04
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Martin Scorsese'''-->~~{{izdvojeni članak\|rujan 2009.}}~~		<!--'''Martin Scorsese'''-->
	{{Filmski umjetnik		{{Filmski umjetnik
	\|ime = Martin Scorsese		\|ime = Martin Scorsese

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T03:51:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 03:51
Redak 48:		Redak 48:
	=== Rana karijera ===		=== Rana karijera ===

	Iako je [[Vijetnamski rat]] počeo u to vrijeme, Scorsese je uspio izbjeći vojnu službu. Pohađao je filmsku školu u sklopu njujorškog sveučilišta, snimajući kratkometražne filmove ''Što tako lijepa djevojka radi na ovakvom mjestu?'' (1963.) i ''Nisi samo ti, Murray!'' (1964.). Njegov najpoznatiji kratki film iz ovog perioda bio je crnohumorni ''The Big Shave'' (1967.), u kojem se nepoznati čovjek brije sve dok ne počne obilno krvariti, režući vlastiti vrat britvicom. Film je bio svojevrsna optužba američke vojne intervencije u [[Vijetnam]]u, a alternativni naziv filma bio je ''Viet '67''.<ref>{{~~cite news~~ \| title = Finding the boy again \| url = http://thescotsman.scotsman.com/s2.cfm?id=386832002 \| publisher = Scotsman}}</ref>		Iako je [[Vijetnamski rat]] počeo u to vrijeme, Scorsese je uspio izbjeći vojnu službu. Pohađao je filmsku školu u sklopu njujorškog sveučilišta, snimajući kratkometražne filmove ''Što tako lijepa djevojka radi na ovakvom mjestu?'' (1963.) i ''Nisi samo ti, Murray!'' (1964.). Njegov najpoznatiji kratki film iz ovog perioda bio je crnohumorni ''The Big Shave'' (1967.), u kojem se nepoznati čovjek brije sve dok ne počne obilno krvariti, režući vlastiti vrat britvicom. Film je bio svojevrsna optužba američke vojne intervencije u [[Vijetnam]]u, a alternativni naziv filma bio je ''Viet '67''.<ref>{{Citiranje novina \| title = Finding the boy again \| url = http://thescotsman.scotsman.com/s2.cfm?id=386832002 \| publisher = Scotsman}}</ref>

	Iste godine, Scorsese je snimio svoj prvi dugometražni film, crno-bijeli ''[[Tko to kuca na moja vrata]]'', s kolegom studentom, glumcem [[Harvey Keitel\|Harveyjem Keitelom]] i montažerkom Thelmom Schoonmaker, s kojima će dugo i uspješno surađivati. Film je bio preteča kasnije snimljenog filma ''[[Ulice zla]]''. Iako nedovoljno razvijen, već je tada bio evidentan "Scorseseov stil": osjećaj za ulični život talijanskih Amerikanaca, dinamična montaža, eklektična [[rock]] glazba za film i problematični muški protagonist.		Iste godine, Scorsese je snimio svoj prvi dugometražni film, crno-bijeli ''[[Tko to kuca na moja vrata]]'', s kolegom studentom, glumcem [[Harvey Keitel\|Harveyjem Keitelom]] i montažerkom Thelmom Schoonmaker, s kojima će dugo i uspješno surađivati. Film je bio preteča kasnije snimljenog filma ''[[Ulice zla]]''. Iako nedovoljno razvijen, već je tada bio evidentan "Scorseseov stil": osjećaj za ulični život talijanskih Amerikanaca, dinamična montaža, eklektična [[rock]] glazba za film i problematični muški protagonist.
Redak 62:		Redak 62:
	Scorsese je 1972. snimio gangsterski film ''[[Boxcar Bertha]]'', radnjom smješten u doba [[Velika depresija\|Velike depresije]], za producenta B-filmova [[Roger Corman\|Rogera Cormana]], koji je lansirao karijere redatelja kao što su Francis Ford Coppola, [[James Cameron]] i [[John Sayles]]. Iako je smatran manje vrijednim djelom, nedvojbeno je naučio Scorsesea kako snimiti film jeftino i brzo, te ga pripremio za prvi film s De Nirom, ''Ulice zla''.		Scorsese je 1972. snimio gangsterski film ''[[Boxcar Bertha]]'', radnjom smješten u doba [[Velika depresija\|Velike depresije]], za producenta B-filmova [[Roger Corman\|Rogera Cormana]], koji je lansirao karijere redatelja kao što su Francis Ford Coppola, [[James Cameron]] i [[John Sayles]]. Iako je smatran manje vrijednim djelom, nedvojbeno je naučio Scorsesea kako snimiti film jeftino i brzo, te ga pripremio za prvi film s De Nirom, ''Ulice zla''.

	''[[Ulice zla]]'' je bio film koji se pokazao kao prekretnica u karijerama za Scorsesea, De Nira i Keitela. Sad se već dobro osjetio Scorseseov rukopis: macho držanje, krvavo nasilje, [[katolicizam\|katolički]] osjećaj krivnje i iskupljenje, dinamična montaža i [[rock]] glazba za film. Iako je film bio inovativan, njegova napeta atmosfera, skoro pa dokumentaristički stil i "ulična" režija najviše su dugovali redateljima Cassavetesu i ranom [[Jean-Luc Godard]]u.<ref>{{~~cite news~~ \| url = http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A99967-1991Nov24.html \| title = Scorsese, Master Of The Rage \| publisher = Washington Post \| date = 24. studenog 1991 \| first = Hal \| last = Hinson}}</ref>		''[[Ulice zla]]'' je bio film koji se pokazao kao prekretnica u karijerama za Scorsesea, De Nira i Keitela. Sad se već dobro osjetio Scorseseov rukopis: macho držanje, krvavo nasilje, [[katolicizam\|katolički]] osjećaj krivnje i iskupljenje, dinamična montaža i [[rock]] glazba za film. Iako je film bio inovativan, njegova napeta atmosfera, skoro pa dokumentaristički stil i "ulična" režija najviše su dugovali redateljima Cassavetesu i ranom [[Jean-Luc Godard]]u.<ref>{{Citiranje novina \| url = http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A99967-1991Nov24.html \| title = Scorsese, Master Of The Rage \| publisher = Washington Post \| date = 24. studenog 1991 \| first = Hal \| last = Hinson}}</ref>

	Godine 1974. glumica [[Ellen Burstyn]] izbabrala je Scorsesea da režira film ''[[Alice više ne stanuje ovdje]]'', za koji je dobila [[Oscar za najbolju glumicu]]. Iako dobro prihvaćen, film ostaje anomalija u redateljevoj ranoj karijeri jer se fokusira na središnji ženski lik. Vrativši se u Malu Italiju kako bi istražio svoje etničke korijene, Scorsese je snimio ''[[Italianamerican]]'', dokumentarac u kojem su se pojavili i njegovi roditelji, Charles i Catherine Scorsese.		Godine 1974. glumica [[Ellen Burstyn]] izbabrala je Scorsesea da režira film ''[[Alice više ne stanuje ovdje]]'', za koji je dobila [[Oscar za najbolju glumicu]]. Iako dobro prihvaćen, film ostaje anomalija u redateljevoj ranoj karijeri jer se fokusira na središnji ženski lik. Vrativši se u Malu Italiju kako bi istražio svoje etničke korijene, Scorsese je snimio ''[[Italianamerican]]'', dokumentarac u kojem su se pojavili i njegovi roditelji, Charles i Catherine Scorsese.
Redak 75:		Redak 75:
	''Taksist'' je označio i početak suradnje sa scenaristom [[Paul Schrader\|Paulom Schraderom]]. Film dijeli tematske veze s radom francuskog redatelja [[Robert Bresson\|Roberta Bressona]], ponajviše s filmom ''Pickpocket'' (u smislu "dnevnika" osamljenika i opsjednutog čovjeka koji traži iskupljenje). Scenarist/redatelj Schrader često se vraćao Bressonovim radovima u svojim filmovima kao što su ''[[Američki žigolo]]'' i ''[[Light Sleeper]]'' i u Scorseseovom kasnijem filmu, ''[[Između života i smrti]]''.<ref>[http://www.sensesofcinema.com/2005/37/taxi_driver/ Citizen Bickle, or the Allusive Taxi Driver: Uses of Intertextuality]</ref>		''Taksist'' je označio i početak suradnje sa scenaristom [[Paul Schrader\|Paulom Schraderom]]. Film dijeli tematske veze s radom francuskog redatelja [[Robert Bresson\|Roberta Bressona]], ponajviše s filmom ''Pickpocket'' (u smislu "dnevnika" osamljenika i opsjednutog čovjeka koji traži iskupljenje). Scenarist/redatelj Schrader često se vraćao Bressonovim radovima u svojim filmovima kao što su ''[[Američki žigolo]]'' i ''[[Light Sleeper]]'' i u Scorseseovom kasnijem filmu, ''[[Između života i smrti]]''.<ref>[http://www.sensesofcinema.com/2005/37/taxi_driver/ Citizen Bickle, or the Allusive Taxi Driver: Uses of Intertextuality]</ref>

	Kontroverzan od samog objavljivanja, ''Taksist'' se našao na naslovnicama ponovno pet godina kasnije, kad je [[John Hinckley Jr.]] pokušao ubiti tadašnjeg predsjednika [[Ronald Reagan\|Ronalda Reagana]]. Nekoliko puta se opravdavao svojom opsesijom likom Jodie Foster (u filmu, lik kojeg glumi De Niro, Travis Bickle, pokušava ubiti senatora).<ref>{{~~cite news~~ \| url = http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,1813797,00.html \| title = 'I was in a bad place' \| publisher = Guardian \| date = 6. srpnja 2006}}</ref>		Kontroverzan od samog objavljivanja, ''Taksist'' se našao na naslovnicama ponovno pet godina kasnije, kad je [[John Hinckley Jr.]] pokušao ubiti tadašnjeg predsjednika [[Ronald Reagan\|Ronalda Reagana]]. Nekoliko puta se opravdavao svojom opsesijom likom Jodie Foster (u filmu, lik kojeg glumi De Niro, Travis Bickle, pokušava ubiti senatora).<ref>{{Citiranje novina \| url = http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,1813797,00.html \| title = 'I was in a bad place' \| publisher = Guardian \| date = 6. srpnja 2006}}</ref>

	''Taksist'' je osvojio [[Zlatna palma\|Zlatnu palmu]] na [[Filmski festival u Cannesu\|Filmskom festivalu u Cannesu]],<ref>{{Citiranje weba \| title = Festival Archives: Taxi Driver \| url = http://www.festival-cannes.fr/index.php/en/archives/film/2123 \| publisher = Festival de Cannes \| accessdate = 14. veljače 2008}}</ref> te zaradio četiri nominacije za Oscara, uključujući onu za najbolji film, međutim nije osvojio nijednu nagradu.		''Taksist'' je osvojio [[Zlatna palma\|Zlatnu palmu]] na [[Filmski festival u Cannesu\|Filmskom festivalu u Cannesu]],<ref>{{Citiranje weba \| title = Festival Archives: Taxi Driver \| url = http://www.festival-cannes.fr/index.php/en/archives/film/2123 \| publisher = Festival de Cannes \| accessdate = 14. veljače 2008}}</ref> te zaradio četiri nominacije za Oscara, uključujući onu za najbolji film, međutim nije osvojio nijednu nagradu.
Redak 96:		Redak 96:
	{{glavni\|Razjareni bik}}		{{glavni\|Razjareni bik}}

	Prema mnogim izvorima (uključujući Scorsesea), [[Robert De Niro]] praktično mu je spasio život kad ga je uvjerio da se mora skinuti s kokaina da bi mogao snimiti, za većinu svoj najbolji film, ''[[Razjareni bik]]'' (1980.). Uvjeren da više neće snimiti nijedan drugi film, usmjerio je svu energiju u stvaranje nasilne priče o [[boks]]ačkom prvaku u srednje teškoj kategoriji, Jakeu La Motti, nazivajući to "kamikaza metodom" snimanja filma.<ref>{{~~cite news~~ \| url = http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,6737,867652,00.html \| title = 'Are we ever going to make this picture?' \| publisher = Guardian \| date = 3. siječnja 2003 \| first = Alex \| last = Williams}}</ref> Film je posvuda smatran remek-djelom te je u glasovanju engleskog prestižnog magatina ''[[Sight & Sound]]'' proglašen najboljim filmom osamdesetih.<ref>{{~~cite news~~ \| url = http://film.guardian.co.uk/Century_Of_Films/Story/0,,112416,00.html \| title = Martin Scorsese: Raging Bull \| publisher = Guardian \| date = 9. prosinca 1999 \| first = Derek \| last = Malcolm}}</ref><ref>{{~~cite news~~ \| url = http://www.usatoday.com/life/movies/news/2005-02-07-dvd-raging-bull_x.htm \| title = 'Raging Bull' returns to the ring \| publisher = USA Today \| date = 7. veljače 2005 \| first = Mike \| last = Snider}}</ref> Zaradio je osam nominacija za [[Oscar]]a, uključujući onu za [[Oscar za najbolji film\|najbolji film]], [[Oscar za najboljeg glavnog glumca\|najboljeg glumca]] Roberta De Nira i prvu Scorseseovu za najboljeg redatelja. De Niro je osvojio, kao i Thelma Schoonmaker za [[Oscar za najbolju montažu\|montažu]], ali [[Oscar za najboljeg redatelja]] otišao je [[Robert Redford\|Robertu Redfordu]] za ''[[Obični ljudi (1980)\|Obične ljude]]''.		Prema mnogim izvorima (uključujući Scorsesea), [[Robert De Niro]] praktično mu je spasio život kad ga je uvjerio da se mora skinuti s kokaina da bi mogao snimiti, za većinu svoj najbolji film, ''[[Razjareni bik]]'' (1980.). Uvjeren da više neće snimiti nijedan drugi film, usmjerio je svu energiju u stvaranje nasilne priče o [[boks]]ačkom prvaku u srednje teškoj kategoriji, Jakeu La Motti, nazivajući to "kamikaza metodom" snimanja filma.<ref>{{Citiranje novina \| url = http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,6737,867652,00.html \| title = 'Are we ever going to make this picture?' \| publisher = Guardian \| date = 3. siječnja 2003 \| first = Alex \| last = Williams}}</ref> Film je posvuda smatran remek-djelom te je u glasovanju engleskog prestižnog magatina ''[[Sight & Sound]]'' proglašen najboljim filmom osamdesetih.<ref>{{Citiranje novina \| url = http://film.guardian.co.uk/Century_Of_Films/Story/0,,112416,00.html \| title = Martin Scorsese: Raging Bull \| publisher = Guardian \| date = 9. prosinca 1999 \| first = Derek \| last = Malcolm}}</ref><ref>{{Citiranje novina \| url = http://www.usatoday.com/life/movies/news/2005-02-07-dvd-raging-bull_x.htm \| title = 'Raging Bull' returns to the ring \| publisher = USA Today \| date = 7. veljače 2005 \| first = Mike \| last = Snider}}</ref> Zaradio je osam nominacija za [[Oscar]]a, uključujući onu za [[Oscar za najbolji film\|najbolji film]], [[Oscar za najboljeg glavnog glumca\|najboljeg glumca]] Roberta De Nira i prvu Scorseseovu za najboljeg redatelja. De Niro je osvojio, kao i Thelma Schoonmaker za [[Oscar za najbolju montažu\|montažu]], ali [[Oscar za najboljeg redatelja]] otišao je [[Robert Redford\|Robertu Redfordu]] za ''[[Obični ljudi (1980)\|Obične ljude]]''.

	''Razjareni bik'', snimljen u izrazito kontrastnoj crno-bijeloj tehnici, označio je trenutak kad je Scorseseov stil dosegao svoj zenit: ''Taksist'' i ''New York, New York'' rabili su elemente ekspresionizma kako bi naglasili psihologiju, ali ovdje je stil doveden do novih ekstrema, uvodeći duge usporene snimke, kompleksne snimke, ekstravagantno iskrivljenje perspektive (primjerice veličina boksačkog ringa mijenja se iz borbe u borbu).<ref>[http://www.eufs.org.uk/films/raging_bull.html Raging Bull]</ref> Tematski također jer su teme prenešene iz ''Ulica zla'' i ''Taksista'': nesigurni muškarci, nasilje, krivnja i iskupljenje.		''Razjareni bik'', snimljen u izrazito kontrastnoj crno-bijeloj tehnici, označio je trenutak kad je Scorseseov stil dosegao svoj zenit: ''Taksist'' i ''New York, New York'' rabili su elemente ekspresionizma kako bi naglasili psihologiju, ali ovdje je stil doveden do novih ekstrema, uvodeći duge usporene snimke, kompleksne snimke, ekstravagantno iskrivljenje perspektive (primjerice veličina boksačkog ringa mijenja se iz borbe u borbu).<ref>[http://www.eufs.org.uk/films/raging_bull.html Raging Bull]</ref> Tematski također jer su teme prenešene iz ''Ulica zla'' i ''Taksista'': nesigurni muškarci, nasilje, krivnja i iskupljenje.

	Iako je scenarij za ''Razjarenog bika'' pripisan Paulu Schraderu i Mardiku Martinu, konačni scenarij dosta se razlikovao od Schraderove originalne verzije. Nekoliko puta su ga prepravljali pisci kao što je Jay Cocks (koji je surađivao na pisanju scenarija za kasnije Scorseseove filmove ''Doba nevinosti'' i ''Bande New Yorka''). Veći dio završne verzije napisali su Scorsese i Robert De Niro.<ref>{{~~cite news~~ \| title = Ageing bulls return \| publisher = Observer \| url = http://film.guardian.co.uk/Feature_Story/feature_story/0,,98151,00.html \| date = 31. listopada 1999 \| first = Mark \| last = Morris}}</ref>		Iako je scenarij za ''Razjarenog bika'' pripisan Paulu Schraderu i Mardiku Martinu, konačni scenarij dosta se razlikovao od Schraderove originalne verzije. Nekoliko puta su ga prepravljali pisci kao što je Jay Cocks (koji je surađivao na pisanju scenarija za kasnije Scorseseove filmove ''Doba nevinosti'' i ''Bande New Yorka''). Veći dio završne verzije napisali su Scorsese i Robert De Niro.<ref>{{Citiranje novina \| title = Ageing bulls return \| publisher = Observer \| url = http://film.guardian.co.uk/Feature_Story/feature_story/0,,98151,00.html \| date = 31. listopada 1999 \| first = Mark \| last = Morris}}</ref>

	==== ''Kralj komedije'' ====		==== ''Kralj komedije'' ====
Redak 213:		Redak 213:
	''Pokojni'' su oduševili kritiku, a neki su tvrdili kako je to jedan od Scorseseovih najboljih radova od filma ''[[Dobri momci]]'' iz 1990.,<ref>[http://www.chud.com/index.php?type=reviews&id=7778 REVIEW: DEPARTED, THE]</ref><ref>[http://efilmcritic.com/review.php?movie=15256&reviewer=198 Movie Review - Departed, The - eFilmCritic]</ref> a neki su ga stavljali u rang s najslavnijim klasicima, ''Taksistom'' i ''Razjarenim bikom''.<ref>[http://www.reelviews.net/movies/d/departed.html Reel Views]</ref><ref>[http://www.allmovie.com/cg/avg.dll?p=avg&sql=61::6:F All Movie - The Departed]</ref> Sa zaradom od oko 130 milijuna dolara samo u Americi, ''Pokojni'' su komercijalno dosad najuspješniji Scorseseov film.		''Pokojni'' su oduševili kritiku, a neki su tvrdili kako je to jedan od Scorseseovih najboljih radova od filma ''[[Dobri momci]]'' iz 1990.,<ref>[http://www.chud.com/index.php?type=reviews&id=7778 REVIEW: DEPARTED, THE]</ref><ref>[http://efilmcritic.com/review.php?movie=15256&reviewer=198 Movie Review - Departed, The - eFilmCritic]</ref> a neki su ga stavljali u rang s najslavnijim klasicima, ''Taksistom'' i ''Razjarenim bikom''.<ref>[http://www.reelviews.net/movies/d/departed.html Reel Views]</ref><ref>[http://www.allmovie.com/cg/avg.dll?p=avg&sql=61::6:F All Movie - The Departed]</ref> Sa zaradom od oko 130 milijuna dolara samo u Americi, ''Pokojni'' su komercijalno dosad najuspješniji Scorseseov film.

	Scorseseova režija ''Pokojnih'' donijela mu je drugi Zlatni globus za režiju, kao i nagradu kritičara i, konačno, nakon pet neuspješnih nominacija, [[Oscar za najboljeg redatelja]]. Tu nagradu mnogi su smatrali kao zaostali dug, a neki kritičari su napisali kako je to Oscar Scorseseu za "životno djelo",<ref>{{~~cite news~~ \| url = http://www.msnbc.msn.com/id/17351684/ \| title = Scorsese wins with film that’s not his best \| publisher = MSNBC \| date = 27. veljače 2007}}</ref> ili "''Taksist''/''Razjareni bik''/''Dobri momci'' Oscar". Nagradu su mu uručili dugogodišnji prijatelji i kolege [[Steven Spielberg]], [[Francis Ford Coppola]] i [[George Lucas]], svi članovi generacije Novog Hollwooda. Akademija je reagirala na Scorseseov uspjeh zaglušujućim ovacijama. ''Pokojni'' su osvojili i Oscara za najbolji film 2006. godine, najbolje adaptirani scenarij i najbolju montažu dugogodišnje Scorseseove montažerke Thelme Schoonmaker. Bio joj je to treći Oscar za neki Scorseseov film.		Scorseseova režija ''Pokojnih'' donijela mu je drugi Zlatni globus za režiju, kao i nagradu kritičara i, konačno, nakon pet neuspješnih nominacija, [[Oscar za najboljeg redatelja]]. Tu nagradu mnogi su smatrali kao zaostali dug, a neki kritičari su napisali kako je to Oscar Scorseseu za "životno djelo",<ref>{{Citiranje novina \| url = http://www.msnbc.msn.com/id/17351684/ \| title = Scorsese wins with film that’s not his best \| publisher = MSNBC \| date = 27. veljače 2007}}</ref> ili "''Taksist''/''Razjareni bik''/''Dobri momci'' Oscar". Nagradu su mu uručili dugogodišnji prijatelji i kolege [[Steven Spielberg]], [[Francis Ford Coppola]] i [[George Lucas]], svi članovi generacije Novog Hollwooda. Akademija je reagirala na Scorseseov uspjeh zaglušujućim ovacijama. ''Pokojni'' su osvojili i Oscara za najbolji film 2006. godine, najbolje adaptirani scenarij i najbolju montažu dugogodišnje Scorseseove montažerke Thelme Schoonmaker. Bio joj je to treći Oscar za neki Scorseseov film.

	==== ''Vječni sjaj'' ====		==== ''Vječni sjaj'' ====
Redak 230:		Redak 230:
	* Glavni junaci u njegovim filmovima često su sociopati i/ili žele postati prihvaćeni u društvu.<ref>[http://www.movingpicturesmagazine.com/departments/onscreen/martinscorsese Martin Scorsese: Master of Violence] by Nicholas Tana, ''Moving Pictures Magazine'' (online)</ref>		* Glavni junaci u njegovim filmovima često su sociopati i/ili žele postati prihvaćeni u društvu.<ref>[http://www.movingpicturesmagazine.com/departments/onscreen/martinscorsese Martin Scorsese: Master of Violence] by Nicholas Tana, ''Moving Pictures Magazine'' (online)</ref>
	* Plavuše u naslovnim ulogama obično se u očima glavnog junaka smatraju anđelima i božanstvenima; nose bijelo u svojoj prvoj sceni te su snimane usporenom snimkom ([[Cybill Sheperd]] u ''Taksistu'', [[Cathy Moriarty]] nosi bikini u ''Razjarenom biku'', [[Sharon Stone]] nosi bijelu minicu u ''Casinu'').<ref>[http://www.frankiesfilms.com/html/martin_scorsese.html Martin Scorsese], ''Frankie's Films'' (online), siječanj 2007.</ref>		* Plavuše u naslovnim ulogama obično se u očima glavnog junaka smatraju anđelima i božanstvenima; nose bijelo u svojoj prvoj sceni te su snimane usporenom snimkom ([[Cybill Sheperd]] u ''Taksistu'', [[Cathy Moriarty]] nosi bikini u ''Razjarenom biku'', [[Sharon Stone]] nosi bijelu minicu u ''Casinu'').<ref>[http://www.frankiesfilms.com/html/martin_scorsese.html Martin Scorsese], ''Frankie's Films'' (online), siječanj 2007.</ref>
	* Često koristi duge prateće kadrove.<ref name="bostonglobe">{{~~cite news~~		* Često koristi duge prateće kadrove.<ref name="bostonglobe">{{Citiranje novina
	\|first=Jake		\|first=Jake
	\|last=Coyle		\|last=Coyle

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T08:39:40Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 08:39
Redak 36:		Redak 36:
	== Rani život ==		== Rani život ==

	Martin Scorsese rođen je u New York Cityju. Njegov otac, Luciano [[Charles Scorsese]] (1913.–1993.), i majka, [[Catherine Scorsese]] (1912.–1997.), radili su u njujorškoj tvornici odjeće.<ref>[http://www.filmreference.com/film/26/Martin-Scorsese.html Martin Scorsese Biography (1942-)]</ref> Kao dječaka roditelji su ga često vodili u kino; u tom je razdoblju svog života razvio svoju strast za film. U ranoj dobi opsjednut povijesnim spektaklima, čini se kako su bar dva filma tog žanra, ''Zemlja faraona'' (1955.), i ''El Cid'' (1961.), ostavili snažan i trajan utjecaj na njegovu filmsku tehniku. Kasnije se prisjetio tog utjecaja u dokumentarcu o talijanskom neorealizmu te komentirao kako su ga ''[[Kradljivci bicikla]]'' zajedno s filmovima ''[[Paisà]]'', ''[[Rim, otvoreni grad]]'' inspirirali te kako je to utjecalo na njegov pogled i prikaz njegova sicilijanskog nasljeđa. U svojem dokumentarcu, ''[[Moje putovanje u Italiju]]'', Scorsese je istaknuo da je sicilijanska epizoda ''Paise'' [[Roberto Rossellini\|Roberta Rossellinija]] kao prvo što je vidio na televiziji zajedno sa svojim rođacima, koji su sami bili sicilijanski doseljenici, izvršilo veliki utjecaj na njegov život.<ref>{{~~Citiraj web~~		Martin Scorsese rođen je u New York Cityju. Njegov otac, Luciano [[Charles Scorsese]] (1913.–1993.), i majka, [[Catherine Scorsese]] (1912.–1997.), radili su u njujorškoj tvornici odjeće.<ref>[http://www.filmreference.com/film/26/Martin-Scorsese.html Martin Scorsese Biography (1942-)]</ref> Kao dječaka roditelji su ga često vodili u kino; u tom je razdoblju svog života razvio svoju strast za film. U ranoj dobi opsjednut povijesnim spektaklima, čini se kako su bar dva filma tog žanra, ''Zemlja faraona'' (1955.), i ''El Cid'' (1961.), ostavili snažan i trajan utjecaj na njegovu filmsku tehniku. Kasnije se prisjetio tog utjecaja u dokumentarcu o talijanskom neorealizmu te komentirao kako su ga ''[[Kradljivci bicikla]]'' zajedno s filmovima ''[[Paisà]]'', ''[[Rim, otvoreni grad]]'' inspirirali te kako je to utjecalo na njegov pogled i prikaz njegova sicilijanskog nasljeđa. U svojem dokumentarcu, ''[[Moje putovanje u Italiju]]'', Scorsese je istaknuo da je sicilijanska epizoda ''Paise'' [[Roberto Rossellini\|Roberta Rossellinija]] kao prvo što je vidio na televiziji zajedno sa svojim rođacima, koji su sami bili sicilijanski doseljenici, izvršilo veliki utjecaj na njegov život.<ref>{{Citiranje weba
	\| author = Chris Ingui		\| author = Chris Ingui
	\| publisher = Hatchet \| url=http://www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml?norewrite200607071207&sourcedomain=www.gwhatchet.com \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=29. lipnja 2006		\| publisher = Hatchet \| url=http://www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml?norewrite200607071207&sourcedomain=www.gwhatchet.com \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=29. lipnja 2006
	}}</ref> Kao još jedan veliki utjecaj na svoju karijeru naveo je indijski neorealizam redatelja [[Satyajit Ray\|Satyajita Raya]].<ref>{{~~Citiraj web~~		}}</ref> Kao još jedan veliki utjecaj na svoju karijeru naveo je indijski neorealizam redatelja [[Satyajit Ray\|Satyajita Raya]].<ref>{{Citiranje weba
	\|author = Chris Ingui		\|author = Chris Ingui
	\|publisher = Hatchet \| url=http://media.www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=6. lipnja 2009		\|publisher = Hatchet \| url=http://media.www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=6. lipnja 2009
	}}</ref><ref>{{~~Citiraj web~~\|title=Raging Bull: A film review\|author=Jay Antani\|year=2004.\|publisher=Filmcritic.com\|url=http://www.filmcritic.com/misc/emporium.nsf/reviews/Raging-Bull\|accessdate=4. svibnja 2009}}</ref> Njegova prvotna želja da postane svećenik dok je pohađao Cardinal Hayes High School u Bronxu, zamijenjena je ono za film - sjemenište je zamijenio za Njujoršku školu filma, gdje je 1969. stekao magisterij.		}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|title=Raging Bull: A film review\|author=Jay Antani\|year=2004.\|publisher=Filmcritic.com\|url=http://www.filmcritic.com/misc/emporium.nsf/reviews/Raging-Bull\|accessdate=4. svibnja 2009}}</ref> Njegova prvotna želja da postane svećenik dok je pohađao Cardinal Hayes High School u Bronxu, zamijenjena je ono za film - sjemenište je zamijenio za Njujoršku školu filma, gdje je 1969. stekao magisterij.

	== Karijera ==		== Karijera ==
Redak 77:		Redak 77:
	Kontroverzan od samog objavljivanja, ''Taksist'' se našao na naslovnicama ponovno pet godina kasnije, kad je [[John Hinckley Jr.]] pokušao ubiti tadašnjeg predsjednika [[Ronald Reagan\|Ronalda Reagana]]. Nekoliko puta se opravdavao svojom opsesijom likom Jodie Foster (u filmu, lik kojeg glumi De Niro, Travis Bickle, pokušava ubiti senatora).<ref>{{cite news \| url = http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,1813797,00.html \| title = 'I was in a bad place' \| publisher = Guardian \| date = 6. srpnja 2006}}</ref>		Kontroverzan od samog objavljivanja, ''Taksist'' se našao na naslovnicama ponovno pet godina kasnije, kad je [[John Hinckley Jr.]] pokušao ubiti tadašnjeg predsjednika [[Ronald Reagan\|Ronalda Reagana]]. Nekoliko puta se opravdavao svojom opsesijom likom Jodie Foster (u filmu, lik kojeg glumi De Niro, Travis Bickle, pokušava ubiti senatora).<ref>{{cite news \| url = http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,1813797,00.html \| title = 'I was in a bad place' \| publisher = Guardian \| date = 6. srpnja 2006}}</ref>

	''Taksist'' je osvojio [[Zlatna palma\|Zlatnu palmu]] na [[Filmski festival u Cannesu\|Filmskom festivalu u Cannesu]],<ref>{{~~Citiraj web~~ \| title = Festival Archives: Taxi Driver \| url = http://www.festival-cannes.fr/index.php/en/archives/film/2123 \| publisher = Festival de Cannes \| accessdate = 14. veljače 2008}}</ref> te zaradio četiri nominacije za Oscara, uključujući onu za najbolji film, međutim nije osvojio nijednu nagradu.		''Taksist'' je osvojio [[Zlatna palma\|Zlatnu palmu]] na [[Filmski festival u Cannesu\|Filmskom festivalu u Cannesu]],<ref>{{Citiranje weba \| title = Festival Archives: Taxi Driver \| url = http://www.festival-cannes.fr/index.php/en/archives/film/2123 \| publisher = Festival de Cannes \| accessdate = 14. veljače 2008}}</ref> te zaradio četiri nominacije za Oscara, uključujući onu za najbolji film, međutim nije osvojio nijednu nagradu.

	Scorseseu je nakon toga ponuđena uloga [[Charles Manson\|Charlesa Mansona]] u filmu ''[[Helter Skelter (1976)\|Helter Skelter]]'' i epizodna uloga u ratnom filmu ''[[Velika prva divizija]]'', ali je odbio obje ponude. Međutim, prihvatio je ulogu gangstera u filmu ''Cannonball'' redatelja [[Paul Bartel\|Paula Bartela]]. U to se vrijeme govorilo i o nekoliko nikad snimljenih redateljskih projekata kao što su ''Haunted Summer'', o [[Mary Shelley]] i film s [[Marlon Brando\|Marlonom Brandom]] o masakru nad [[Indijanci]]ma kod Wounded Kneeja.		Scorseseu je nakon toga ponuđena uloga [[Charles Manson\|Charlesa Mansona]] u filmu ''[[Helter Skelter (1976)\|Helter Skelter]]'' i epizodna uloga u ratnom filmu ''[[Velika prva divizija]]'', ali je odbio obje ponude. Međutim, prihvatio je ulogu gangstera u filmu ''Cannonball'' redatelja [[Paul Bartel\|Paula Bartela]]. U to se vrijeme govorilo i o nekoliko nikad snimljenih redateljskih projekata kao što su ''Haunted Summer'', o [[Mary Shelley]] i film s [[Marlon Brando\|Marlonom Brandom]] o masakru nad [[Indijanci]]ma kod Wounded Kneeja.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T00:31:05Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 00:31
Redak 36:		Redak 36:
	== Rani život ==		== Rani život ==

	Martin Scorsese rođen je u New York Cityju. Njegov otac, Luciano [[Charles Scorsese]] (1913.–1993.), i majka, [[Catherine Scorsese]] (1912.–1997.), radili su u njujorškoj tvornici odjeće.<ref>[http://www.filmreference.com/film/26/Martin-Scorsese.html Martin Scorsese Biography (1942-)]</ref> Kao dječaka roditelji su ga često vodili u kino; u tom je razdoblju svog života razvio svoju strast za film. U ranoj dobi opsjednut povijesnim spektaklima, čini se kako su bar dva filma tog žanra, ''Zemlja faraona'' (1955.), i ''El Cid'' (1961.), ostavili snažan i trajan utjecaj na njegovu filmsku tehniku. Kasnije se prisjetio tog utjecaja u dokumentarcu o talijanskom neorealizmu te komentirao kako su ga ''[[Kradljivci bicikla]]'' zajedno s filmovima ''[[Paisà]]'', ''[[Rim, otvoreni grad]]'' inspirirali te kako je to utjecalo na njegov pogled i prikaz njegova sicilijanskog nasljeđa. U svojem dokumentarcu, ''[[Moje putovanje u Italiju]]'', Scorsese je istaknuo da je sicilijanska epizoda ''Paise'' [[Roberto Rossellini\|Roberta Rossellinija]] kao prvo što je vidio na televiziji zajedno sa svojim rođacima, koji su sami bili sicilijanski doseljenici, izvršilo veliki utjecaj na njegov život.<ref>{{~~cite~~ web		Martin Scorsese rođen je u New York Cityju. Njegov otac, Luciano [[Charles Scorsese]] (1913.–1993.), i majka, [[Catherine Scorsese]] (1912.–1997.), radili su u njujorškoj tvornici odjeće.<ref>[http://www.filmreference.com/film/26/Martin-Scorsese.html Martin Scorsese Biography (1942-)]</ref> Kao dječaka roditelji su ga često vodili u kino; u tom je razdoblju svog života razvio svoju strast za film. U ranoj dobi opsjednut povijesnim spektaklima, čini se kako su bar dva filma tog žanra, ''Zemlja faraona'' (1955.), i ''El Cid'' (1961.), ostavili snažan i trajan utjecaj na njegovu filmsku tehniku. Kasnije se prisjetio tog utjecaja u dokumentarcu o talijanskom neorealizmu te komentirao kako su ga ''[[Kradljivci bicikla]]'' zajedno s filmovima ''[[Paisà]]'', ''[[Rim, otvoreni grad]]'' inspirirali te kako je to utjecalo na njegov pogled i prikaz njegova sicilijanskog nasljeđa. U svojem dokumentarcu, ''[[Moje putovanje u Italiju]]'', Scorsese je istaknuo da je sicilijanska epizoda ''Paise'' [[Roberto Rossellini\|Roberta Rossellinija]] kao prvo što je vidio na televiziji zajedno sa svojim rođacima, koji su sami bili sicilijanski doseljenici, izvršilo veliki utjecaj na njegov život.<ref>{{Citiraj web
	\| author = Chris Ingui		\| author = Chris Ingui
	\| publisher = Hatchet \| url=http://www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml?norewrite200607071207&sourcedomain=www.gwhatchet.com \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=29. lipnja 2006		\| publisher = Hatchet \| url=http://www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml?norewrite200607071207&sourcedomain=www.gwhatchet.com \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=29. lipnja 2006
	}}</ref> Kao još jedan veliki utjecaj na svoju karijeru naveo je indijski neorealizam redatelja [[Satyajit Ray\|Satyajita Raya]].<ref>{{~~cite~~ web		}}</ref> Kao još jedan veliki utjecaj na svoju karijeru naveo je indijski neorealizam redatelja [[Satyajit Ray\|Satyajita Raya]].<ref>{{Citiraj web
	\|author = Chris Ingui		\|author = Chris Ingui
	\|publisher = Hatchet \| url=http://media.www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=6. lipnja 2009		\|publisher = Hatchet \| url=http://media.www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=6. lipnja 2009
	}}</ref><ref>{{~~cite~~ web\|title=Raging Bull: A film review\|author=Jay Antani\|year=2004.\|publisher=Filmcritic.com\|url=http://www.filmcritic.com/misc/emporium.nsf/reviews/Raging-Bull\|accessdate=4. svibnja 2009}}</ref> Njegova prvotna želja da postane svećenik dok je pohađao Cardinal Hayes High School u Bronxu, zamijenjena je ono za film - sjemenište je zamijenio za Njujoršku školu filma, gdje je 1969. stekao magisterij.		}}</ref><ref>{{Citiraj web\|title=Raging Bull: A film review\|author=Jay Antani\|year=2004.\|publisher=Filmcritic.com\|url=http://www.filmcritic.com/misc/emporium.nsf/reviews/Raging-Bull\|accessdate=4. svibnja 2009}}</ref> Njegova prvotna želja da postane svećenik dok je pohađao Cardinal Hayes High School u Bronxu, zamijenjena je ono za film - sjemenište je zamijenio za Njujoršku školu filma, gdje je 1969. stekao magisterij.

	== Karijera ==		== Karijera ==
Redak 77:		Redak 77:
	Kontroverzan od samog objavljivanja, ''Taksist'' se našao na naslovnicama ponovno pet godina kasnije, kad je [[John Hinckley Jr.]] pokušao ubiti tadašnjeg predsjednika [[Ronald Reagan\|Ronalda Reagana]]. Nekoliko puta se opravdavao svojom opsesijom likom Jodie Foster (u filmu, lik kojeg glumi De Niro, Travis Bickle, pokušava ubiti senatora).<ref>{{cite news \| url = http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,1813797,00.html \| title = 'I was in a bad place' \| publisher = Guardian \| date = 6. srpnja 2006}}</ref>		Kontroverzan od samog objavljivanja, ''Taksist'' se našao na naslovnicama ponovno pet godina kasnije, kad je [[John Hinckley Jr.]] pokušao ubiti tadašnjeg predsjednika [[Ronald Reagan\|Ronalda Reagana]]. Nekoliko puta se opravdavao svojom opsesijom likom Jodie Foster (u filmu, lik kojeg glumi De Niro, Travis Bickle, pokušava ubiti senatora).<ref>{{cite news \| url = http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,1813797,00.html \| title = 'I was in a bad place' \| publisher = Guardian \| date = 6. srpnja 2006}}</ref>

	''Taksist'' je osvojio [[Zlatna palma\|Zlatnu palmu]] na [[Filmski festival u Cannesu\|Filmskom festivalu u Cannesu]],<ref>{{~~cite~~ web \| title = Festival Archives: Taxi Driver \| url = http://www.festival-cannes.fr/index.php/en/archives/film/2123 \| publisher = Festival de Cannes \| accessdate = 14. veljače 2008}}</ref> te zaradio četiri nominacije za Oscara, uključujući onu za najbolji film, međutim nije osvojio nijednu nagradu.		''Taksist'' je osvojio [[Zlatna palma\|Zlatnu palmu]] na [[Filmski festival u Cannesu\|Filmskom festivalu u Cannesu]],<ref>{{Citiraj web \| title = Festival Archives: Taxi Driver \| url = http://www.festival-cannes.fr/index.php/en/archives/film/2123 \| publisher = Festival de Cannes \| accessdate = 14. veljače 2008}}</ref> te zaradio četiri nominacije za Oscara, uključujući onu za najbolji film, međutim nije osvojio nijednu nagradu.

	Scorseseu je nakon toga ponuđena uloga [[Charles Manson\|Charlesa Mansona]] u filmu ''[[Helter Skelter (1976)\|Helter Skelter]]'' i epizodna uloga u ratnom filmu ''[[Velika prva divizija]]'', ali je odbio obje ponude. Međutim, prihvatio je ulogu gangstera u filmu ''Cannonball'' redatelja [[Paul Bartel\|Paula Bartela]]. U to se vrijeme govorilo i o nekoliko nikad snimljenih redateljskih projekata kao što su ''Haunted Summer'', o [[Mary Shelley]] i film s [[Marlon Brando\|Marlonom Brandom]] o masakru nad [[Indijanci]]ma kod Wounded Kneeja.		Scorseseu je nakon toga ponuđena uloga [[Charles Manson\|Charlesa Mansona]] u filmu ''[[Helter Skelter (1976)\|Helter Skelter]]'' i epizodna uloga u ratnom filmu ''[[Velika prva divizija]]'', ali je odbio obje ponude. Međutim, prihvatio je ulogu gangstera u filmu ''Cannonball'' redatelja [[Paul Bartel\|Paula Bartela]]. U to se vrijeme govorilo i o nekoliko nikad snimljenih redateljskih projekata kao što su ''Haunted Summer'', o [[Mary Shelley]] i film s [[Marlon Brando\|Marlonom Brandom]] o masakru nad [[Indijanci]]ma kod Wounded Kneeja.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T22:24:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 08:39
Redak 36:		Redak 36:
	== Rani život ==		== Rani život ==

	Martin Scorsese rođen je u New York Cityju. Njegov otac, Luciano [[Charles Scorsese]] (1913.–1993.), i majka, [[Catherine Scorsese]] (1912.–1997.), radili su u njujorškoj tvornici odjeće.<ref>[http://www.filmreference.com/film/26/Martin-Scorsese.html Martin Scorsese Biography (1942-)]</ref> Kao dječaka roditelji su ga često vodili u kino; u tom je razdoblju svog života razvio svoju strast za film. U ranoj dobi opsjednut povijesnim spektaklima, čini se kako su bar dva filma tog žanra, ''Zemlja faraona'' (1955.), i ''El Cid'' (1961.), ostavili snažan i trajan utjecaj na njegovu filmsku tehniku. Kasnije se prisjetio tog utjecaja u dokumentarcu o talijanskom neorealizmu te komentirao kako su ga ''[[Kradljivci bicikla]]'' zajedno s filmovima ''[[Paisà]]'', ''[[Rim, otvoreni grad]]'' inspirirali te kako je to utjecalo na njegov pogled i prikaz njegova sicilijanskog nasljeđa. U svojem dokumentarcu, ''[[Moje putovanje u Italiju]]'', Scorsese je istaknuo da je sicilijanska epizoda ''Paise'' [[Roberto Rossellini\|Roberta Rossellinija]] kao prvo što je vidio na televiziji zajedno sa svojim rođacima, koji su sami bili sicilijanski doseljenici, izvršilo veliki utjecaj na njegov život.<ref>{{~~Citiraj web~~		Martin Scorsese rođen je u New York Cityju. Njegov otac, Luciano [[Charles Scorsese]] (1913.–1993.), i majka, [[Catherine Scorsese]] (1912.–1997.), radili su u njujorškoj tvornici odjeće.<ref>[http://www.filmreference.com/film/26/Martin-Scorsese.html Martin Scorsese Biography (1942-)]</ref> Kao dječaka roditelji su ga često vodili u kino; u tom je razdoblju svog života razvio svoju strast za film. U ranoj dobi opsjednut povijesnim spektaklima, čini se kako su bar dva filma tog žanra, ''Zemlja faraona'' (1955.), i ''El Cid'' (1961.), ostavili snažan i trajan utjecaj na njegovu filmsku tehniku. Kasnije se prisjetio tog utjecaja u dokumentarcu o talijanskom neorealizmu te komentirao kako su ga ''[[Kradljivci bicikla]]'' zajedno s filmovima ''[[Paisà]]'', ''[[Rim, otvoreni grad]]'' inspirirali te kako je to utjecalo na njegov pogled i prikaz njegova sicilijanskog nasljeđa. U svojem dokumentarcu, ''[[Moje putovanje u Italiju]]'', Scorsese je istaknuo da je sicilijanska epizoda ''Paise'' [[Roberto Rossellini\|Roberta Rossellinija]] kao prvo što je vidio na televiziji zajedno sa svojim rođacima, koji su sami bili sicilijanski doseljenici, izvršilo veliki utjecaj na njegov život.<ref>{{Citiranje weba
	\| author = Chris Ingui		\| author = Chris Ingui
	\| publisher = Hatchet \| url=http://www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml?norewrite200607071207&sourcedomain=www.gwhatchet.com \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=29. lipnja 2006		\| publisher = Hatchet \| url=http://www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml?norewrite200607071207&sourcedomain=www.gwhatchet.com \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=29. lipnja 2006
	}}</ref> Kao još jedan veliki utjecaj na svoju karijeru naveo je indijski neorealizam redatelja [[Satyajit Ray\|Satyajita Raya]].<ref>{{~~Citiraj web~~		}}</ref> Kao još jedan veliki utjecaj na svoju karijeru naveo je indijski neorealizam redatelja [[Satyajit Ray\|Satyajita Raya]].<ref>{{Citiranje weba
	\|author = Chris Ingui		\|author = Chris Ingui
	\|publisher = Hatchet \| url=http://media.www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=6. lipnja 2009		\|publisher = Hatchet \| url=http://media.www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=6. lipnja 2009
	}}</ref><ref>{{~~Citiraj web~~\|title=Raging Bull: A film review\|author=Jay Antani\|year=2004.\|publisher=Filmcritic.com\|url=http://www.filmcritic.com/misc/emporium.nsf/reviews/Raging-Bull\|accessdate=4. svibnja 2009}}</ref> Njegova prvotna želja da postane svećenik dok je pohađao Cardinal Hayes High School u Bronxu, zamijenjena je ono za film - sjemenište je zamijenio za Njujoršku školu filma, gdje je 1969. stekao magisterij.		}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|title=Raging Bull: A film review\|author=Jay Antani\|year=2004.\|publisher=Filmcritic.com\|url=http://www.filmcritic.com/misc/emporium.nsf/reviews/Raging-Bull\|accessdate=4. svibnja 2009}}</ref> Njegova prvotna želja da postane svećenik dok je pohađao Cardinal Hayes High School u Bronxu, zamijenjena je ono za film - sjemenište je zamijenio za Njujoršku školu filma, gdje je 1969. stekao magisterij.

	== Karijera ==		== Karijera ==
Redak 77:		Redak 77:
	Kontroverzan od samog objavljivanja, ''Taksist'' se našao na naslovnicama ponovno pet godina kasnije, kad je [[John Hinckley Jr.]] pokušao ubiti tadašnjeg predsjednika [[Ronald Reagan\|Ronalda Reagana]]. Nekoliko puta se opravdavao svojom opsesijom likom Jodie Foster (u filmu, lik kojeg glumi De Niro, Travis Bickle, pokušava ubiti senatora).<ref>{{cite news \| url = http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,1813797,00.html \| title = 'I was in a bad place' \| publisher = Guardian \| date = 6. srpnja 2006}}</ref>		Kontroverzan od samog objavljivanja, ''Taksist'' se našao na naslovnicama ponovno pet godina kasnije, kad je [[John Hinckley Jr.]] pokušao ubiti tadašnjeg predsjednika [[Ronald Reagan\|Ronalda Reagana]]. Nekoliko puta se opravdavao svojom opsesijom likom Jodie Foster (u filmu, lik kojeg glumi De Niro, Travis Bickle, pokušava ubiti senatora).<ref>{{cite news \| url = http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,1813797,00.html \| title = 'I was in a bad place' \| publisher = Guardian \| date = 6. srpnja 2006}}</ref>

	''Taksist'' je osvojio [[Zlatna palma\|Zlatnu palmu]] na [[Filmski festival u Cannesu\|Filmskom festivalu u Cannesu]],<ref>{{~~Citiraj web~~ \| title = Festival Archives: Taxi Driver \| url = http://www.festival-cannes.fr/index.php/en/archives/film/2123 \| publisher = Festival de Cannes \| accessdate = 14. veljače 2008}}</ref> te zaradio četiri nominacije za Oscara, uključujući onu za najbolji film, međutim nije osvojio nijednu nagradu.		''Taksist'' je osvojio [[Zlatna palma\|Zlatnu palmu]] na [[Filmski festival u Cannesu\|Filmskom festivalu u Cannesu]],<ref>{{Citiranje weba \| title = Festival Archives: Taxi Driver \| url = http://www.festival-cannes.fr/index.php/en/archives/film/2123 \| publisher = Festival de Cannes \| accessdate = 14. veljače 2008}}</ref> te zaradio četiri nominacije za Oscara, uključujući onu za najbolji film, međutim nije osvojio nijednu nagradu.

	Scorseseu je nakon toga ponuđena uloga [[Charles Manson\|Charlesa Mansona]] u filmu ''[[Helter Skelter (1976)\|Helter Skelter]]'' i epizodna uloga u ratnom filmu ''[[Velika prva divizija]]'', ali je odbio obje ponude. Međutim, prihvatio je ulogu gangstera u filmu ''Cannonball'' redatelja [[Paul Bartel\|Paula Bartela]]. U to se vrijeme govorilo i o nekoliko nikad snimljenih redateljskih projekata kao što su ''Haunted Summer'', o [[Mary Shelley]] i film s [[Marlon Brando\|Marlonom Brandom]] o masakru nad [[Indijanci]]ma kod Wounded Kneeja.		Scorseseu je nakon toga ponuđena uloga [[Charles Manson\|Charlesa Mansona]] u filmu ''[[Helter Skelter (1976)\|Helter Skelter]]'' i epizodna uloga u ratnom filmu ''[[Velika prva divizija]]'', ali je odbio obje ponude. Međutim, prihvatio je ulogu gangstera u filmu ''Cannonball'' redatelja [[Paul Bartel\|Paula Bartela]]. U to se vrijeme govorilo i o nekoliko nikad snimljenih redateljskih projekata kao što su ''Haunted Summer'', o [[Mary Shelley]] i film s [[Marlon Brando\|Marlonom Brandom]] o masakru nad [[Indijanci]]ma kod Wounded Kneeja.

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 00:31
Redak 36:		Redak 36:
	== Rani život ==		== Rani život ==

	Martin Scorsese rođen je u New York Cityju. Njegov otac, Luciano [[Charles Scorsese]] (1913.–1993.), i majka, [[Catherine Scorsese]] (1912.–1997.), radili su u njujorškoj tvornici odjeće.<ref>[http://www.filmreference.com/film/26/Martin-Scorsese.html Martin Scorsese Biography (1942-)]</ref> Kao dječaka roditelji su ga često vodili u kino; u tom je razdoblju svog života razvio svoju strast za film. U ranoj dobi opsjednut povijesnim spektaklima, čini se kako su bar dva filma tog žanra, ''Zemlja faraona'' (1955.), i ''El Cid'' (1961.), ostavili snažan i trajan utjecaj na njegovu filmsku tehniku. Kasnije se prisjetio tog utjecaja u dokumentarcu o talijanskom neorealizmu te komentirao kako su ga ''[[Kradljivci bicikla]]'' zajedno s filmovima ''[[Paisà]]'', ''[[Rim, otvoreni grad]]'' inspirirali te kako je to utjecalo na njegov pogled i prikaz njegova sicilijanskog nasljeđa. U svojem dokumentarcu, ''[[Moje putovanje u Italiju]]'', Scorsese je istaknuo da je sicilijanska epizoda ''Paise'' [[Roberto Rossellini\|Roberta Rossellinija]] kao prvo što je vidio na televiziji zajedno sa svojim rođacima, koji su sami bili sicilijanski doseljenici, izvršilo veliki utjecaj na njegov život.<ref>{{~~cite~~ web		Martin Scorsese rođen je u New York Cityju. Njegov otac, Luciano [[Charles Scorsese]] (1913.–1993.), i majka, [[Catherine Scorsese]] (1912.–1997.), radili su u njujorškoj tvornici odjeće.<ref>[http://www.filmreference.com/film/26/Martin-Scorsese.html Martin Scorsese Biography (1942-)]</ref> Kao dječaka roditelji su ga često vodili u kino; u tom je razdoblju svog života razvio svoju strast za film. U ranoj dobi opsjednut povijesnim spektaklima, čini se kako su bar dva filma tog žanra, ''Zemlja faraona'' (1955.), i ''El Cid'' (1961.), ostavili snažan i trajan utjecaj na njegovu filmsku tehniku. Kasnije se prisjetio tog utjecaja u dokumentarcu o talijanskom neorealizmu te komentirao kako su ga ''[[Kradljivci bicikla]]'' zajedno s filmovima ''[[Paisà]]'', ''[[Rim, otvoreni grad]]'' inspirirali te kako je to utjecalo na njegov pogled i prikaz njegova sicilijanskog nasljeđa. U svojem dokumentarcu, ''[[Moje putovanje u Italiju]]'', Scorsese je istaknuo da je sicilijanska epizoda ''Paise'' [[Roberto Rossellini\|Roberta Rossellinija]] kao prvo što je vidio na televiziji zajedno sa svojim rođacima, koji su sami bili sicilijanski doseljenici, izvršilo veliki utjecaj na njegov život.<ref>{{Citiraj web
	\| author = Chris Ingui		\| author = Chris Ingui
	\| publisher = Hatchet \| url=http://www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml?norewrite200607071207&sourcedomain=www.gwhatchet.com \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=29. lipnja 2006		\| publisher = Hatchet \| url=http://www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml?norewrite200607071207&sourcedomain=www.gwhatchet.com \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=29. lipnja 2006
	}}</ref> Kao još jedan veliki utjecaj na svoju karijeru naveo je indijski neorealizam redatelja [[Satyajit Ray\|Satyajita Raya]].<ref>{{~~cite~~ web		}}</ref> Kao još jedan veliki utjecaj na svoju karijeru naveo je indijski neorealizam redatelja [[Satyajit Ray\|Satyajita Raya]].<ref>{{Citiraj web
	\|author = Chris Ingui		\|author = Chris Ingui
	\|publisher = Hatchet \| url=http://media.www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=6. lipnja 2009		\|publisher = Hatchet \| url=http://media.www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2002/03/04/Arts/Martin.Scorsese.Hits.Dc.Hangs.With.The.Hachet-195598.shtml \| title=Martin Scorsese hits DC, hangs with the Hachet \| accessdate=6. lipnja 2009
	}}</ref><ref>{{~~cite~~ web\|title=Raging Bull: A film review\|author=Jay Antani\|year=2004.\|publisher=Filmcritic.com\|url=http://www.filmcritic.com/misc/emporium.nsf/reviews/Raging-Bull\|accessdate=4. svibnja 2009}}</ref> Njegova prvotna želja da postane svećenik dok je pohađao Cardinal Hayes High School u Bronxu, zamijenjena je ono za film - sjemenište je zamijenio za Njujoršku školu filma, gdje je 1969. stekao magisterij.		}}</ref><ref>{{Citiraj web\|title=Raging Bull: A film review\|author=Jay Antani\|year=2004.\|publisher=Filmcritic.com\|url=http://www.filmcritic.com/misc/emporium.nsf/reviews/Raging-Bull\|accessdate=4. svibnja 2009}}</ref> Njegova prvotna želja da postane svećenik dok je pohađao Cardinal Hayes High School u Bronxu, zamijenjena je ono za film - sjemenište je zamijenio za Njujoršku školu filma, gdje je 1969. stekao magisterij.

	== Karijera ==		== Karijera ==
Redak 77:		Redak 77:
	Kontroverzan od samog objavljivanja, ''Taksist'' se našao na naslovnicama ponovno pet godina kasnije, kad je [[John Hinckley Jr.]] pokušao ubiti tadašnjeg predsjednika [[Ronald Reagan\|Ronalda Reagana]]. Nekoliko puta se opravdavao svojom opsesijom likom Jodie Foster (u filmu, lik kojeg glumi De Niro, Travis Bickle, pokušava ubiti senatora).<ref>{{cite news \| url = http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,1813797,00.html \| title = 'I was in a bad place' \| publisher = Guardian \| date = 6. srpnja 2006}}</ref>		Kontroverzan od samog objavljivanja, ''Taksist'' se našao na naslovnicama ponovno pet godina kasnije, kad je [[John Hinckley Jr.]] pokušao ubiti tadašnjeg predsjednika [[Ronald Reagan\|Ronalda Reagana]]. Nekoliko puta se opravdavao svojom opsesijom likom Jodie Foster (u filmu, lik kojeg glumi De Niro, Travis Bickle, pokušava ubiti senatora).<ref>{{cite news \| url = http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,1813797,00.html \| title = 'I was in a bad place' \| publisher = Guardian \| date = 6. srpnja 2006}}</ref>

	''Taksist'' je osvojio [[Zlatna palma\|Zlatnu palmu]] na [[Filmski festival u Cannesu\|Filmskom festivalu u Cannesu]],<ref>{{~~cite~~ web \| title = Festival Archives: Taxi Driver \| url = http://www.festival-cannes.fr/index.php/en/archives/film/2123 \| publisher = Festival de Cannes \| accessdate = 14. veljače 2008}}</ref> te zaradio četiri nominacije za Oscara, uključujući onu za najbolji film, međutim nije osvojio nijednu nagradu.		''Taksist'' je osvojio [[Zlatna palma\|Zlatnu palmu]] na [[Filmski festival u Cannesu\|Filmskom festivalu u Cannesu]],<ref>{{Citiraj web \| title = Festival Archives: Taxi Driver \| url = http://www.festival-cannes.fr/index.php/en/archives/film/2123 \| publisher = Festival de Cannes \| accessdate = 14. veljače 2008}}</ref> te zaradio četiri nominacije za Oscara, uključujući onu za najbolji film, međutim nije osvojio nijednu nagradu.

	Scorseseu je nakon toga ponuđena uloga [[Charles Manson\|Charlesa Mansona]] u filmu ''[[Helter Skelter (1976)\|Helter Skelter]]'' i epizodna uloga u ratnom filmu ''[[Velika prva divizija]]'', ali je odbio obje ponude. Međutim, prihvatio je ulogu gangstera u filmu ''Cannonball'' redatelja [[Paul Bartel\|Paula Bartela]]. U to se vrijeme govorilo i o nekoliko nikad snimljenih redateljskih projekata kao što su ''Haunted Summer'', o [[Mary Shelley]] i film s [[Marlon Brando\|Marlonom Brandom]] o masakru nad [[Indijanci]]ma kod Wounded Kneeja.		Scorseseu je nakon toga ponuđena uloga [[Charles Manson\|Charlesa Mansona]] u filmu ''[[Helter Skelter (1976)\|Helter Skelter]]'' i epizodna uloga u ratnom filmu ''[[Velika prva divizija]]'', ali je odbio obje ponude. Međutim, prihvatio je ulogu gangstera u filmu ''Cannonball'' redatelja [[Paul Bartel\|Paula Bartela]]. U to se vrijeme govorilo i o nekoliko nikad snimljenih redateljskih projekata kao što su ''Haunted Summer'', o [[Mary Shelley]] i film s [[Marlon Brando\|Marlonom Brandom]] o masakru nad [[Indijanci]]ma kod Wounded Kneeja.