Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ostalo' u '[[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Ostalo'

2026-03-14T21:17:56Z

Zamjena teksta - '[[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ostalo' u '[[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Ostalo'

←Starija inačica		Inačica od 14. ožujak 2026. u 21:17
Redak 30:		Redak 30:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	* Ovaj tekst je objavljen s [[~~Wikipedija~~:~~Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja~~/Ostalo#Hrvatski_kartografi\|dopuštenjem]] autora knjige [http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=5878] u skolpu nastave na [http://www.geof.hr/ Geodetskom fakultetu]		* Ovaj tekst je objavljen s [[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Ostalo#Hrvatski_kartografi\|dopuštenjem]] autora knjige [http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=5878] u skolpu nastave na [http://www.geof.hr/ Geodetskom fakultetu]
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: bnz

2022-03-23T14:04:59Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 14:04
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Martin Rota-Kolunić'''-->'''~~Martin Rota-Kolunić''' ([[Šibenik]], oko [[1532.]] – [[Prag]], [[1583.]]), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] bakrorezac, grafičar i kartograf.		Martin Rota-Kolunić''' ([[Šibenik]], oko [[1532.]] – [[Prag]], [[1583.]]), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] bakrorezac, grafičar i kartograf.

	== Djelovanje ==		== Djelovanje ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-25T10:41:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Martin Rota-Kolunić''' ([[Šibenik]], oko [[1532.]] – [[Prag]], [[1583.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] bakrorezac, grafičar i kartograf.

== Djelovanje ==

Prva znanja o graviranju stekao je vjerojatno u [[Šibenik|Šibeniku]] kod poznatog zlatara Horacija Fortezze. Bakrorezačku vještinu izučio je u [[Italija|Italiji]] kod Marcantonija Raimondija. Djelovao je u [[Venecija|Veneciji]], [[Firenca|Firenci]] i [[Rim|Rimu]], a uzor su mu bili [[Albrecht Dürer]] i starorimski grafičari. Od [[1565.]] do [[1572.]] godine boravio je u [[Venecija|Veneciji]], gdje je u bakrorezu izrađivao grafike prema predlošcima poznatih slikara, te stvarao samostalna grafička djela. Venecijanski izdavači su mu bili [[Giovanni Camocio|Giovanni F. Camocio]], Nicolo Nelli, Luca i Fernando Bertelli, Paolo Forlani, Francesco Valegio, Stefano Scolari i dr.

Za boravka u [[Venecija|Veneciji]] (u međudobi je [[1569.]]/[[1570.]] radio i u [[Rim|Rimu]]) izradio je vedute gradova: [[Alžir|Alžira]], Modona, [[Pariz|Pariza]], [[Venecija|Venecije]] i [[Napulj|Napulja]] objavljene u djelu Francesca Valegija Racolta di le piu illustri et famose citta di tutto il mondo koje je tiskano u [[Venecija|Veneciji]] oko [[1572.]] godine. Godine 1570. bio je u [[Šibenik|Šibeniku]], te izradio nekoliko karata dalmatinskih krajeva, ali možda je bio izbor narudžbe da bi prikupio što više podataka. Karta zadarskog i šibenskog područja ''Il Vero Ritratto di Zara Et Di Sebenico Co(n) Diligenza Ridotte in Qvesta Forma A Commodita De Lettori Si Come Elle Si Ritrovano Al Presente Del Anno MDLXX Da Martino Rota Sebenzan. Illvstri Ac Reverendisimo Dontino Marco Lauredano Episcopo Enonien(si) D.'', tiskana 1570. godine, na žalost u izvorniku nije sačuvana u hrvatskim zbirkama. Možda je Roti poslužila Forlanijeva karta, ali ju je vješto i zorno doradio te sadržajno nadopunio, pa je ujedno i povijesna i topografska karta. Karta odražava na neki način teško ratno stanje u Dalmaciji. Izradio je i nekoliko vrlo lijepih grafičkih prikaza [[Bitka kod Lepanta|Lepantske bitke]] [[1571.]] godine. Kartu u bakropisu područja od [[Trogir|Trogira]] do [[Omiš|Omiša]], predočenu u perspektivi, bez naslova i potpisa autora, koju su na temelju likovne analize znalci uvijek pripisivali Roti, ne posjeduju hrvatske zbirke. U [[Muzej grada Šibenika|Muzeju grada Šibenika]] čuva se nedavno nabavljena bakropisna karta šibenskog područja pod naslovom ''Sito Particolare Del Contado Di Sebenico parte di Dalmatia in Sebenico MDLXX''. Izdavač je vjerojatno bio Paolo Forlani, a autor Rota prema mišljenju Roberta Almagije, Milana Pelca te Tomislava Pavičića i Željka Krnčevića. Naznaka in Sebenico dokazuje da je bakropisnu ploču radio tijekom boravka u rodnom gradu, a karta je tiskana u Veneciji.

[[Veduta]] Šibenika u [[Bakropis|bakropisu]], najljepša i najvjernija sačuvana veduta nekog hrvatskoga grada iz 16. stoljeća s naslovom Il Fidellissimo Sibenico, bez potpisa autora pripisuje se Roti. Grafički list se čuva u [[Muzej grada Šibenika|Muzeju grada Šibenika]] i u Arheološkom muzeju u Splitu, a nije rijetka ni u drugim svjetskim zbirkama. Uvrštena je i u izolar ''Civitatum aliquot insigniorum...'' Donata Berttelija iz [[1574.]] godine. Ta je [[veduta]] poslužila kao predložak za slične vedute Šibenika u nekoliko izolara. U izolaru ''Isole famose, porti, fortezze,...'' [[Giovanni Camocio|Giovannija Francesca Camocija]] iz 1572. godine i izolaru ''Civitatum aliquot insigniorum...'' Donata Berttelija iz 1574. godine nalazi se identičan otisak [[Bakrorez|bakroreza]] napada Mlečana na turski grad Modon s potpisom Martinus Rota Sibenicensis faciebat.

Od kraja 1572. godine boravio je u [[Beč]]u kao dvorski portretist i kipar, prvo Maksimiljana II., a potom njegova nasljednika Rudofa II. Poznato je oko 150 njegovih radova. Mnogi su u zbirci [[Muzej Albertina u Beču|Albertini]] u Beču. Potpisivao se na nekoliko načina, najčešće uz dodatak naznake svoga podrijetla ''Sibenicenses'', ''Sebensan'' i sl.

Stekao je ugled graviranjem u bakru i čeliku djela slavnih suvremenika: Albrecht Dürera, [[Michelangelo Buonarroti|Michelangela]], [[Tizian|Tiziana]] i [[Julije Klović|Klovića]]. Radio je i izvorne bakroreze s mitološkim, religioznim i alegorijskim sadržajima.

== Djela ==
* Il vero Ritratto di Zara et di Sebenico …, bakrorez, 35×62 cm (35,5×63,3 cm). Venecija 1570.
* Sito Particolare Del Contado Di Sebenico parte di Dalmatia in Sebenico MDLXX, 29×42,5 cm. Venecija 1570.
* Karta splitskog područja (Karta područja od Omiša do Trogira), 43,5×30,9 cm.
* Il Fidellissimo Sibenico, 15×19,5 cm.

== Literatura ==
* K. Stošić: ''Galerija uglednih Šibenčana''. Kačić, Šibenik, 1936., str. 38.
* M. Marković: ''Descriptio Croatiae''. Naprijed, Zagreb, 1993., str. 82.
* D. Jurković: ''Karte i kartografi Šibenika i okolice, seminarski rad''. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996.
* Kolunić-Rota, Martin, u: A. Vujić (ur.): ''Hrvatski leksikon'', sv. I. Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., str. 614.
* M. Pelc: ''Život i djela šibenskog bakroresca Martina Rote Kolunića''. Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb i Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik, 1997.
* M. Roglić: ''Hrvatski kartografi Makarskog primorja, doline Neretve, Pelješca i Korčule, diplomski rad''. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1998.
* T. Pavičić i Ž. Krnčević (ur.): ''Šibenik na starim crtežima i grafikama, katalog izložbe''. Županijski muzej Šibenik, Šibenik, 1999.
* A. Kisić: ''O Camocijevu i Rosaccijevu izolaru iz hrvatskih zbirki / The Origins of Camocio's and Rosaccio's Isolario in Croatian Collections'', u: D. Novak, M. Lapaine, D. Mlinarić (urednici): ''Pet stoljeća geografskih i pomorskih karata Hrvatske / Five Centuries of Maps and Charts of Croatia'', Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 292.-330., 438.-439.

== Izvori ==
* Ovaj tekst je objavljen s [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ostalo#Hrvatski_kartografi|dopuštenjem]] autora knjige [http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=5878] u skolpu nastave na [http://www.geof.hr/ Geodetskom fakultetu]
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=234 Kolunić Rota, Martin], Milan Pelc (2009.), hbl.lzmk.hr

{{GLAVNIRASPORED:Rota-Kolunić, Martin}}
[[Kategorija:Hrvatski kartografi]]

Martin Rota-Kolunić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ostalo' u '[[Hrvatska internetska enciklopedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Ostalo'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica