Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:21:07Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:21
Redak 41:		Redak 41:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{wikicitat}}~~
	* [http://www.archiv-vegelahn.de/nachschlagwerke_luther.html Martin Luther – Eine Bibliographie] {{nje oznaka}}		* [http://www.archiv-vegelahn.de/nachschlagwerke_luther.html Martin Luther – Eine Bibliographie] {{nje oznaka}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{De icon}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-29T00:06:00Z

Zamjena teksta - '{{De icon}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 00:06
Redak 42:		Redak 42:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{wikicitat}}		{{wikicitat}}
	* [http://www.archiv-vegelahn.de/nachschlagwerke_luther.html Martin Luther – Eine Bibliographie] {{~~De icon~~}}		* [http://www.archiv-vegelahn.de/nachschlagwerke_luther.html Martin Luther – Eine Bibliographie] {{nje oznaka}}

	{{barok}}		{{barok}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T05:04:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Lucas Cranach (I) workshop - Martin Luther (Uffizi).jpg|mini|'''Martin Luther''', portretirao [[Lucas Cranach]], stariji]]
'''Martin Luther''' ([[Eisleben]], [[10. studenog]] [[1483.]] – Eisleben, [[18. veljače]] [[1546.]]), [[Njemačka|njemački]] teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.

Njegova vjerska reformacija duboko je utjecala na političke, ekonomske, obrazovne i jezične prilike u svijetu što ga je učinilo jednom od najvažnijih figura europske povijesti. Martin Luther rođen je 10. studenog [[1483.]] godine u mjestu [[Eisleben]]. Osnovno i srednje obrazovanje Martin Luther stjecao je u Mansfeldu, Magdeburgu i Eisenachu. Godine [[1501.]] u dobi od 17 godina upisao se na sveučilište u [[Erfurt]]u. Njegov otac Hans Luther, podrijetlom iz seljačke obitelji, bio je [[rudar]] u [[rudnik]]u bakra u području Mansfelda.

<br />

== Obrazovanje ==
Martin Luther namjeravao je studirati pravo, što je bila očeva želja, ali u ljeto 1505. napušta studij, prodaje knjige i pristupa [[Augustinci|augustinskom]] redu u [[Erfurt]]u.<ref name="moljac">[http://www.moljac.hr/biografije/luther.htm moljac]</ref> Ta je odluka iznenadila njegove prijatelje i zgrozila njegova oca.<ref name="moljac"/> Kasnije će taj svoj potez Luther objašnjavati reakcijom na neke događaje iz svoga života koji su ga učinili svjesnim prolaznosti života. U samostanu je promatrao pravila koja se nameću novacima, ali nije našao vlastiti mir kako je očekivao. Ipak [[1507.]] godine je zaređen, a Lutheru je ponuđeno da studira teologiju kako bi postao profesor u nekom od novoosnovanih sveučilišta koje su utemeljili redovnici. Godine [[1508.]] postavljen je u službu [[Johann von Staupitz|Johanna von Staupitza]], vice-generala augustinskog reda, na novom sveučilištu u [[Wittenberg]]u (osnovano [[1502.]]). Diplomirao je teologiju [[1509.]] i vratio se u Erfurt, gdje je boravio do [[1511.]] godine.

== Vjerski nauk ==
[[Datoteka:Martin_Luther_2.jpg|mini|lijevo|Martin Luther]]
U studenome [[1510.]], zbog poslova svoga reda, posjetio je [[Rim]] gdje je obnašao dužnosti uobičajene za svećenika-gosta i bio šokiran raskošnim i razuzdanim životom rimskog svećenstva.<ref name="moljac"/> Godine 1511. postao je profesor biblijske [[Egzegeza|egzegeze]] u Wittenbergu. Iako još uvijek nesiguran u vlastiti spas Luther je postao aktivni propovjednik, učitelj i administrator.<ref name="moljac"/> Negdje u vrijeme proučavanja Novog Zavjeta u pripremama za svoja predavanja počeo je vjerovati kako kršćani nisu spašeni zahvaljujući vlastitim naporima već Božjom milošću, koju oni prihvaćaju u vjeri ("''Da, milošću ste spašeni – po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Božji''" Ef 2.8). [[31. listopada]] [[1517.]] na vrata crkve u Wittenbergu{{Nedostaje izvor}} izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o [[Indulgencija|indulgencijama]], dogmama i uređenju crkve. Povod za to bio je dolazak dominikanca [[Johann Tetzel|Tetzela]], papinog opunomoćenika za prodavanje [[oprost]]a. Tetzel je tada naime, u papino ime prodavao oproštajnice od prošlih i budućih grijeha, bez potrebe vjere i pokajanja, oproštenje se moglo kupiti ne samo za žive, već i za mrtve koji navodno borave u [[čistilište|čistilištu]]. Zanimljivo je spomenuti da prethodno opisani događaj Luther nijednom riječju nije spomenuo ni u jednom svom djelu iako je tim događajem obilježen početak vjerske reformacije. Lutherov je proglas izazvao veliko zanimanje javnosti i veoma brzo je preveden na [[njemački jezik]] (izvorno ga je Luther napisao na latinskom jeziku) te proširen diljem [[Njemačka|Njemačke]]. Rasprava o oprostu brzo se pretvorila u napad na papinstvo, a zatim i na čitavu tradicionalnu crkvenu organizaciju. Unatoč nalogu [[papa|pape]] [[Lav X|Lava X.]] (1518.) da se opravda pred njegovim izaslanikom, kardinalom Cajetanom (Tommaso de Vio) ostao je čvrsto pri svojim tezama.

== Početak sukoba s katoličkom crkvom ==
Papa Leon X. zbog Lutherove nauke izdao je [[1520.]] bulu ''Exsurge domini'', kojom je osudio 41. navodnu Lutherovu zabludu, naredio spaljivanje njegovih knjiga, te mu dao 60 dana da mu se podčini. Luther nimalo dirnut tom bulom, baca je u oganj, odnosno spaljuje skupa sa spisima onih koji su podržavali papinu nadležnost pred skupinom profesora, studenata i građana Wittneberga 10. prosinca te iste godine. Time on jasno pokazuje da raskida sa Rimom. Nakon spaljivanja Bule izdaje spis: "''Zašto je Dr. Martin Luther spalio papine knjige i knjige njegovih učenika''", u tom spisu on kaže: "''Mislim da tko god je tvorac te Bule, on je pravi [[antikrist]]... Ali ja ti kažem antikriste, da Luther koji je naučio da se bori, neće se dati zaplašiti tvojim praznim Bulama, jer je on navikao da pravi razliku između komada papira i svemoguće Božje riječi''". Proučavajući Ivanovo "Otkrivenje" i knjigu proroka Danijela on izjavljuje 15. kolovoza [[1520.]]: "''Mi ovdje smo uvjereni da je papinstvo prijestolje pravog i stvarnog antikrista''". [[1521.]] papa izdaje novu bulu ''Damnatio et excommunicatio Martini Lutheri''. Luther i njegove pristalice bili su sada isključeni iz crkve i stavljeni pod prokletstvo.

Kada je [[papa]] ponovno osudio njegovo učenje Luther mu je odgovorio s tri spisa (''An den christlichen Adel deutscher Nation; Von der babylonischen Gefangenschaft der Kirche i Von der Freiheit eines Christenmenschen''), u kojima je iznio vlastite osnovne koncepcije: spas kršćaninu donosi vjera u Kristovu otkupnu žrtvu, a ne dobra djela koja čini; izvor istine u religiji nije tzv. sveta predaja nego [[Sveto pismo]]; Crkva nije posrednik između čovjeka i Boga, jer unutarnju religioznost daje neposredno sam [[Bog]]. "Samo Isus", "samo Pismo", "samo milost" i "samo vjera" poznata su četiri načela kojima je obuhvatio reformacijski nauk povratka na izvorno, novozavjetno, kršćanstvo. U svojim istupima težio je i ka jeftinijoj crkvi. Pored stavova koje je zastupao njegovoj popularnosti pridonijela je i njegova elokvencija jer je njegovao humorističan, grub i vulgaran stil (papu je, na primjer, zbog njegova razvratna života, zapostavljanja novozavjetnoga kršćanskog nauka i uvođenja kojekakvih hereza nazivao antikristom, što je u ono vrijeme bilo veoma šokantno). Krajem [[1520.]] godine Luther javno spaljuje papinu bulu, a u siječnju [[1521.]] papa ga je zauzvrat ekskomunicirao svojom bulom Decet Romanum Pontificem. Car [[Karlo V., njemačko-rimski car|Karlo V.]], kao izvršitelj papinske ekskomunikacije pozvao je Luthera da dođe na sabor u [[Worms]] (u travnju 1521.) kako bi tu Luther opozvao svoje učenje. Luther se pojavio na saboru, ali je odbio opozvati svoje učenje tvrdeći kako ne može ići protiv svoje savjesti pa je protiv njega i njegovih sumišljenika izrečena kazna progona iz države (''Reichsacht''). Tada mu je njegov simpatizer saski knez-izbornik Fridrich pružio tajno utočište u dvorcu [[Wartburg]]. U Wartburgu Luther počinje prevoditi [[Novi zavjet]] s originalnog grčkog na njemački jezik, što je bio njegov doprinos stvaranju jedinstvenog njemačkog književnog jezika. U to doba Lutherov radikalizam počinje iščezavati te se on sve više zalaže za miran razvitak i nenasilna sredstva, a službenim osloncem Reformacije proglašava kneževu feudalnu vlast.

[[Datoteka:WartburgLutherstube1900.jpg|mini|Lutherova soba u Wartburgu]]
Oženio se 1525. godine Katharinom von Bora, bivšom časnom sestrom. Time je on jasno pokazao što misli o [[celibat]]u. Brak je bio uspješan, a supruga mu je postala važan oslonac u životu. Na vjerskom planu, međutim, Luther je doživljavao sukobe i unutar svoga pokreta te se tako razišao s radikalnim Münzerom, kao i s nekim drugim velikim reformatorima svoga vremena – [[Erazmo Roterdamski|Erazmom Roterdamskim]] (koji zapravo nije bio reformator, jer je do smrti ostao katolik, a samog je Luthera još prije njegove ekskomunikacije upozoravao na pogubnost djela koje je započeo) i Zwinglijem. Luther je oštro istupio i protiv [[Anabaptizam|anabaptista]] tražeći za njih progon i smrtnu kaznu.

== Daljnje djelovanje ==
Njegov vjerni pristaša bio je [[Philipp Melanchthon]] koji je bio njegov zastupnik na saboru u [[Augsburg]]u [[1530.]] godine, a na koji Luther nije mogao doći jer je prognan. Premda to zapravo i nije točno, jer je Melanchtona Luther nazivao ''Leisetreter'', što bi se moglo prevesti kao »mekušac«, zbog njegove popustljivosti i sklonosti kompromisima s Katoličkom Crkvom. Godinu dana ranije, 1529., Luther je objavio svoju najpopularniju knjigu – Mali [[katekizam]], u kojoj objašnjava teologiju evangeličke reformacije jednostavnim i slikovitim jezikom. Godine [[1532.]] Luther prevodi [[Stari zavjet]] s originalnog [[Hebrejski jezik|hebrejskog]] na njemački. Iste godine djelo je i objavljeno. U međuvremenu njegov se utjecaj raširio diljem sjeverne i istočne Europe. Razlog tome bio je taj što je branio nezavisnosti vladara od crkvenog nadleštva (kasnije će taj njegov stav biti intepretiran na načine suprotne njegovoj prvotnoj namjeri). Kada je [[1525.]] planuo Seljački ustanak u krajevima gdje su kneževi i plemići bili mahom katolici, Luther je pokušao posredovati svojim autoritetom. Međutim, kada je ustanak zahvatio i protestantska područja, izrazito oštro je istupio protiv ustanika, podržavajući i smrtnu kaznu za vođe pobune.

Vjenčao se [[1525.]] Katharinom von Bora, bivšom časnom sestrom <ref name="moljac"/> iz reda [[Cisterciti|cistercita]].

[[Datoteka:Katharina-v-Bora-1526.jpg|mini|100px|Lutherova supruga na slici iz 1526. godine]]

Do [[1537.]] godine Lutherovo zdravlje bilo je ozbiljno načeto. Istovremeno sve ga više zabrinjava preporod papinskog utjecaja, kao i oni potezi koje je on smatrao pokušajem [[Židovi|Židova]] da iskoriste konfuziju među kršćanima i ponovo otvore pitanje [[Isus]]ova poslanja. Smatrajući i sebe odgovornim za nastalu situaciju napisao je oštru polemiku protiv Židova, kao i polemike protiv papinstva i radikalnog krila reformista – [[Anabaptizam|anabaptista]] (Treba, međutim, spomenuti i da je Luther u ranijim godinama svoga djelovanja bio protivnik teološki motiviranog antižidovstva, te je tada napisao i poznato djelo "Isus Krist je rođen kao Židov" u kojem se zalaže za novozavjetni odnos prema Židovima koji je pozitivan, vidi Rimljanima 11. poglavlje). Ipak, njegove će antižidovske teze omogućiti stvaranje antisemitske Njemačke evangeličke Crkve (tzv. ''Deutsche Christen'') u doba nacizma, a koja je zastupala izrazito rasističke stavove, predstavljajući se crkvom arijevske rase. U zimu [[1546.]] godine Luther je zamoljen da razriješi spor između dva mlada grofa koja su vladala u području Mansfelda, gdje se rodio. Iako razmjerno star i bolestan, krenuo je na put, razriješio spor i umro [[18. veljače]] [[1546.]] u [[Eisleben]]u.

Govoreći o [[jan Hus|Janu Husu]] izjavio je: "''Ako se takvog čovjeka smatra heretikom, onda nitko na svijetu nije pravi kršćanin.''"

== Vidi još ==
* [[Luteranizam]]
* [[Protestantizam]]

== Izvori ==
{{moljac|luther.htm}}
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
* [http://www.archiv-vegelahn.de/nachschlagwerke_luther.html Martin Luther – Eine Bibliographie] {{De icon}}

{{barok}}

{{GLAVNIRASPORED:Luther, Martin}}
[[Kategorija:Njemački kršćanski kler]]
[[Kategorija:Reformacija]]
[[Kategorija:Teolozi]]
[[Kategorija:Rudari]]
[[Kategorija:Luteranski kler]]
[[Kategorija:Luteranizam]]
[[Kategorija:Luteranizam u Njemačkoj]]

Martin Luther - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{De icon}}' u '{{nje oznaka}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica