Maroko - Povijest promjena

Suradnik10: /* Zemljopis */

2026-02-06T00:14:01Z

Zemljopis

←Starija inačica		Inačica od 6. veljača 2026. u 00:14
Redak 40:		Redak 40:
	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==
	{{glavni\|Zemljopis Maroka}}		{{glavni\|Zemljopis Maroka}}
	{{glavni\|Popis gradova u Maroku}}		{{glavni\|Dodatak:Popis gradova u Maroku}}
	Relativno široku nizinu uz obalu [[Atlantski ocean\|Atlantskog oceana]] uokviruju sa sjevera niže krško gorje [[Rif]] (1.768 m), paralelno mediteranskoj obali, a s istoka i juga vapnenačke planine [[Atlas (gorje)\|Atlasa]] , Jebel Toubkal (4.165 m). Uz obalu sjevernog dijela Maroka klima je mediteranska, a u unutrašnjosti nešto oštrija, s hladnijim zimama i toplijim ljetima. Količina oborina opada od sjevera prema jugu; najjužniji dijelovi zemlje pripadaju [[Sahara\|Sahari]]. Planinski vrhunci na sjeveru pokriveni su snijegom veći dio godine.		Relativno široku nizinu uz obalu [[Atlantski ocean\|Atlantskog oceana]] uokviruju sa sjevera niže krško gorje [[Rif]] (1.768 m), paralelno mediteranskoj obali, a s istoka i juga vapnenačke planine [[Atlas (gorje)\|Atlasa]] , Jebel Toubkal (4.165 m). Uz obalu sjevernog dijela Maroka klima je mediteranska, a u unutrašnjosti nešto oštrija, s hladnijim zimama i toplijim ljetima. Količina oborina opada od sjevera prema jugu; najjužniji dijelovi zemlje pripadaju [[Sahara\|Sahari]]. Planinski vrhunci na sjeveru pokriveni su snijegom veći dio godine.
	[[Datoteka:Map_of_Morocco_from_CIA_World_Factbook.png\|mini\|lijevo\|300px\|Maroko]]		[[Datoteka:Map_of_Morocco_from_CIA_World_Factbook.png\|mini\|lijevo\|300px\|Maroko]]

Suradnik10: /* Zemljopis */

2026-02-06T00:11:54Z

Zemljopis

←Starija inačica		Inačica od 6. veljača 2026. u 00:11
Redak 40:		Redak 40:
	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==
	{{glavni\|Zemljopis Maroka}}		{{glavni\|Zemljopis Maroka}}
			{{glavni\|Popis gradova u Maroku}}
	Relativno široku nizinu uz obalu [[Atlantski ocean\|Atlantskog oceana]] uokviruju sa sjevera niže krško gorje [[Rif]] (1.768 m), paralelno mediteranskoj obali, a s istoka i juga vapnenačke planine [[Atlas (gorje)\|Atlasa]] , Jebel Toubkal (4.165 m). Uz obalu sjevernog dijela Maroka klima je mediteranska, a u unutrašnjosti nešto oštrija, s hladnijim zimama i toplijim ljetima. Količina oborina opada od sjevera prema jugu; najjužniji dijelovi zemlje pripadaju [[Sahara\|Sahari]]. Planinski vrhunci na sjeveru pokriveni su snijegom veći dio godine.		Relativno široku nizinu uz obalu [[Atlantski ocean\|Atlantskog oceana]] uokviruju sa sjevera niže krško gorje [[Rif]] (1.768 m), paralelno mediteranskoj obali, a s istoka i juga vapnenačke planine [[Atlas (gorje)\|Atlasa]] , Jebel Toubkal (4.165 m). Uz obalu sjevernog dijela Maroka klima je mediteranska, a u unutrašnjosti nešto oštrija, s hladnijim zimama i toplijim ljetima. Količina oborina opada od sjevera prema jugu; najjužniji dijelovi zemlje pripadaju [[Sahara\|Sahari]]. Planinski vrhunci na sjeveru pokriveni su snijegom veći dio godine.
	[[Datoteka:Map_of_Morocco_from_CIA_World_Factbook.png\|mini\|lijevo\|300px\|Maroko]]		[[Datoteka:Map_of_Morocco_from_CIA_World_Factbook.png\|mini\|lijevo\|300px\|Maroko]]

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: bnz

2022-03-26T12:19:15Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 26. ožujak 2022. u 12:19
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Maroko'''-->{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~		<!--'''Maroko'''-->{{Infookvir zemlja svijeta
	\|ime = Kraljevina Maroko		\|ime = Kraljevina Maroko
	\|izvorno_ime = المملكة المغربية<br>(Al-Mamlakâ l-Maġribīyâ)		\|izvorno_ime = المملكة المغربية<br>(Al-Mamlakâ l-Maġribīyâ)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T08:37:40Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 08:37
Redak 17:		Redak 17:
	\|vode = 0,056		\|vode = 0,056
	\|stanovništvo_poredak =		\|stanovništvo_poredak =
	\|stanovništvo = 35.740.000<br><small>(uključujući [[Saharska Arapska Demokratska Republika\|Zapadne Sahare]])</small><ref>{{~~Citiraj web~~ \|title=Morocco Population, 1960-2017 - knoema.com \|url=https://knoema.com/atlas/Morocco/Population \|year=2017. \|publisher=Haut Commissariat au Plan\|accessdate=13. studenoga 2018.}}</ref>		\|stanovništvo = 35.740.000<br><small>(uključujući [[Saharska Arapska Demokratska Republika\|Zapadne Sahare]])</small><ref>{{Citiranje weba \|title=Morocco Population, 1960-2017 - knoema.com \|url=https://knoema.com/atlas/Morocco/Population \|year=2017. \|publisher=Haut Commissariat au Plan\|accessdate=13. studenoga 2018.}}</ref>
	\|godina_popisa = 2017.		\|godina_popisa = 2017.
	\|gustoća_stanovništva = 50,0		\|gustoća_stanovništva = 50,0

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T00:29:05Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 00:29
Redak 17:		Redak 17:
	\|vode = 0,056		\|vode = 0,056
	\|stanovništvo_poredak =		\|stanovništvo_poredak =
	\|stanovništvo = 35.740.000<br><small>(uključujući [[Saharska Arapska Demokratska Republika\|Zapadne Sahare]])</small><ref>{{~~cite~~ web \|title=Morocco Population, 1960-2017 - knoema.com \|url=https://knoema.com/atlas/Morocco/Population \|year=2017. \|publisher=Haut Commissariat au Plan\|accessdate=13. studenoga 2018.}}</ref>		\|stanovništvo = 35.740.000<br><small>(uključujući [[Saharska Arapska Demokratska Republika\|Zapadne Sahare]])</small><ref>{{Citiraj web \|title=Morocco Population, 1960-2017 - knoema.com \|url=https://knoema.com/atlas/Morocco/Population \|year=2017. \|publisher=Haut Commissariat au Plan\|accessdate=13. studenoga 2018.}}</ref>
	\|godina_popisa = 2017.		\|godina_popisa = 2017.
	\|gustoća_stanovništva = 50,0		\|gustoća_stanovništva = 50,0

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T02:31:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta
|ime = Kraljevina Maroko
|izvorno_ime = المملكة المغربية (Al-Mamlakâ l-Maġribīyâ)
|ime_genitiv = Maroka
|eng_ime = Morocco
|zastava = Flag of Morocco.svg
|grb = Coat of arms of Morocco.svg
|lokacija = Morocco (orthographic projection, WS claimed).svg
|službeni_jezik = [[arapski jezik|arapski]] i [[berberski jezici|berberski]]
|glavni_grad = [[Rabat]]
|predstavnik_države_množina = Kraljevi
|predstavnik_države = Kralj
|predstavnik_države_osoba = [[Muhamed VI.]]
|predsjednik_vlade_osoba = [[Saadeddine Othmani]]
|površina_poredak = 56
|površina = 710.850
|vode = 0,056
|stanovništvo_poredak =
|stanovništvo = 35.740.000 (uključujući [[Saharska Arapska Demokratska Republika|Zapadne Sahare]])<ref>{{cite web |title=Morocco Population, 1960-2017 - knoema.com |url=https://knoema.com/atlas/Morocco/Population |year=2017. |publisher=Haut Commissariat au Plan|accessdate=13. studenoga 2018.}}</ref>
|godina_popisa = 2017.
|gustoća_stanovništva = 50,0
|neovisnost = Od [[Francuska|Francuske]] [[2. ožujka]] [[1956.]]
|BDP_PKM_godina = 2005.
|BDP_PKM = 5.74 milijardi $
|BDP_PKM_rang = 54.
|BDP_PKM_per_capita = 4,503 $
|BDP_PKM_per_capita_rang = 109.
|valuta = [[marokanski dirham|dirham]]
|stoti_dio_valute = 100 centima
|vremenska_zona = [[UTC]] +1 ljeti
|himna = [[Hymne Cherifien]]
|internetski_nastavak = .ma
|pozivni_broj = 212
|komentar =
|moto = الله، الوطن، الملك ([[arapski jezik|arapski]]: "Bog, zemlja, kralj")
}}

'''Maroko''' je država u sjeverozapadnoj [[Afrika|Africi]] u regiji poznatoj kao [[Magreb]], na obali [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Graniči na sjeveru sa španjolskim eksklavama [[Ceuta]] i [[Melilla]], na istoku i jugoistoku s [[Alžir]]om te na jugu s teritorijem [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]] koja je trenutno pod marokanskom kontrolom. [[Arapski jezik|Arapsko]] ime zemlje, "Al-Mamlakâ l-Maġribīyâ", znači "Zapadna kraljevina".

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Maroka}}
Relativno široku nizinu uz obalu [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] uokviruju sa sjevera niže krško gorje [[Rif]] (1.768 m), paralelno mediteranskoj obali, a s istoka i juga vapnenačke planine [[Atlas (gorje)|Atlasa]] , Jebel Toubkal (4.165 m). Uz obalu sjevernog dijela Maroka klima je mediteranska, a u unutrašnjosti nešto oštrija, s hladnijim zimama i toplijim ljetima. Količina oborina opada od sjevera prema jugu; najjužniji dijelovi zemlje pripadaju [[Sahara|Sahari]]. Planinski vrhunci na sjeveru pokriveni su snijegom veći dio godine.
[[Datoteka:Map_of_Morocco_from_CIA_World_Factbook.png|mini|lijevo|300px|Maroko]]

== Povijest ==
Prvi zabilježeni stanovnici područja današnjeg Maroka bili su [[Berberi]]. Krajem [[7. stoljeće|7. stoljeća]] s istoka su stigli [[Arapi|arapski]] osvajači i donijeli [[Islam]]. U [[11. stoljeće|11. stoljeću]] područje je postalo dio države [[Almoravidi|Almoravida]], a u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] [[Almohadi|Almohada]]. U [[16. stoljeće|16. stoljeću]] Marokanci su se uspjeli othrvati pokušajima europske kolonizacije i [[Osmansko Carstvo|otomanskim]] osvajačima koji su zauzeli susjedni [[Alžir]] i na taj način stvorili zasebni identitet. Godine [[1666.]] lokalni vladar sa sjeveroistoka Ar-Rashid zauzeo je [[Fes]], a nešto kasnije i većinu marokanske unutrašnjosti, utemeljivši tako dinastiju Alawi koja vlada Marokom do danas.

Godine [[1830.]] [[Francuska|Francuzi]] su osvojili susjedni [[Alžir]], ali je Maroko ostao neovisan sve do početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] kada je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] popustila pred zahtjevima Francuske i otvorila joj put prema većem utjecaju u zemlji. Francuskim pretenzijama u Maroku protivila se [[Njemačka]] pa je diplomatska kriza u dva navrata, [[1906.]] i [[1911.]] zamalo prerasla u oružani sukob velikih sila. Godine [[1912.]] Maroko je postao francuski protektorat pod formalnom upravom [[sultan]]a, ali sa stvarnom moći u rukama francuskog glavnog rezidenta. Sjeverni dio zemlje dospio je pod upravu [[Španjolski Maroko|Španjolske]] sa središtem u [[Tétouan]]u, a [[Tanger]] je postao međunarodni grad.

[[Datoteka:Clothes dyers in Fez, Morocco.jpg|230px|mini|lijevo|[[Bojanje]] [[tkanina]] u [[Fez]]u u Maroku.]]
Za vrijeme francuske vlasti središte Maroka premješteno je iz unutrašnjosti na obalu. Luka [[Casablanca]] je izrasla u milijunski grad, industrijski i financijski centar sa značajnom zajednicom Europljana, a [[Rabat]] postao nova prijestolnica. Nakon [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] sve su izraženije bile težnje Marokanaca za samostalnošću, utjelovljene u osobi sultana Mohammeda V. Francuska je pokušala zaustaviti osamostaljenje, ali je u drugoj polovici [[1950-ih]] morala popustiti i Maroko je [[1956.]] postao neovisna monarhija, a godinu dana kasnije sultan Mohammed proglasio se kraljem.

Marokansku neovisnost obilježila je duga ([[1961.]] – [[1999.]]) vladavina kralja [[Hassan II.|Hassana II.]] koji je kombinacijom autoritarne i umjereno reformističke politike uspio održati jedinstvo i političku stabilnost zemlje. Maroko je za razliku od mnogih arapskih zemalja ostao čvrsto na strani Zapada u [[hladni rat|hladnom ratu]]. Godine [[1976.]] Hassan je u savezništvu s [[Mauritanija|Mauritanijom]] zauzeo susjednu [[Zapadna Sahara|Zapadnu Saharu]], bivšu španjolsku koloniju s vrijednim ležištima [[fosfati|fosfata]], otpočevši time sukob sa zapadnosaharskim gerilskim pokretom [[Polisario]] kojeg je podržavao susjedni [[Alžir]].

U [[1990-ih|1990-ima]] u Maroku je započeo proces postupne demokratizacije. Hassana je naslijedio sin [[Muhamed VI.]] koji je ubrzao političke i društvene reforme.

== Stanovništvo ==
{{glavni|Stanovništvo Maroka}}
[[Datoteka:Morocco ethno 1973 all.svg|desno|mini|350px|Etnojezične skupine u Maroku 1973.]]
Glavni jezici stanovništva su [[arapski jezik|arapski]] odnosno njegovo narječje koji se značajno razlikuje od standardnog jezika, te narječja [[berberski jezici|berberskog]] kojima se govori uglavnom u planinskim područjima. Stanovništvo Maroka je mješavina mnogih skupina, od starosjeditelja Berbera preko doseljenika iz sjeverne i supsaharske Afrike do izbjeglica s [[Pirenejski poluotok|Iberijskog poluotoka]] nakon [[rekonkvista|rekonkviste]].

Državna religija je [[Islam]] kojemu pripadaju gotovo svi stanovnici.

Maroko je po broju stanovnika četvrta arapska zemlja, iza Egipta, Sudana i Alžira. Većina Marokanaca po vjeri su [[suniti|sunitski]] muslimani, kojima pripadaju Arapi i Berberi.

Arapi su došli u Maroko u 7. stoljeću i uspostavili svoju kulturu ondje.

[[Židovi u Maroku|Židovska]] zajednica u Maroku se značajno smanjila, a trenutačno ima oko 7.000 stanovnika (vidi [[Židovski zbjeg iz arapskih zemalja]]).

Većina od 100.000 inozemnih stanovnika su [[Francuzi]] i [[Španjolci]], od kojih su mnogi učitelji ili tehničari ondje. Sve više i više je i umirovljenika, posebice u [[Marrakech]]u.

== Gospodarstvo ==
Marokansko gospodarstvo karakterizira otprilike podjednaka zastupljenost poljoprivrede, industrije i usluga u [[BDP]]-u.

[[Poljoprivreda|Poljoprivredna]] proizvodnja, uglavnom uzgoj žitarica, agruma i povrća, ovisna je o količini oborina koja jako varira iz godine u godinu.

Od industrija se ističu tekstilna, prehrambena i proizvodnja i prerada fosfata. BDP je za 2004. procijenjen na 4200 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.maroc.ma/ Kraljevina Maroko] Službena stranica na arapskom, francuskom, engleskom i španjolskom
*[http://www.parlement.ma/ Marokanski parlament] službena stranica na arapskom i francuskom
*[http://www.map.ma/eng Maghreb Arabe Presse] službena novinska agencija, na arapskom, francuskom, engleskom i španjolskom

{{Arapska liga}}
{{Afrika}}
{{Frankofonija}}
{{OIK}}
[[Kategorija:Maroko| ]]
[[Kategorija:Države članice Arapske lige]]