Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.*)↵}}' u ''

2026-03-13T12:38:15Z

Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:38
Redak 137:		Redak 137:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|commons =~~
	~~\|commonshr =~~
	~~\|commonscat = Marko Marulić~~
	~~\|commonscathr = Marko Marulić~~
	~~\|wikizvor =~~
	~~\|wikizvor_autor = Marko Marulić~~
	~~\|wječnik =~~
	~~\|wikiknjige =~~
	~~\|wikicitat =~~
	}}

	=== Mrežne stranice ===		=== Mrežne stranice ===

Suradnik10: /* Ustanove, manifestacije, časopisi i sl. posvećene Maruliću */

2025-06-11T02:14:33Z

Ustanove, manifestacije, časopisi i sl. posvećene Maruliću

←Starija inačica		Inačica od 11. lipanj 2025. u 02:14
Redak 123:		Redak 123:
	*[[Marulianum]]<ref>[https://marulianum.knjizevni-krug.hr/ Marulianum]. Pristupljeno 11. lipnja 2025.</ref>		*[[Marulianum]]<ref>[https://marulianum.knjizevni-krug.hr/ Marulianum]. Pristupljeno 11. lipnja 2025.</ref>
	*[[Marulićevi dani]]		*[[Marulićevi dani]]
			*Hrvatsko odličje, [[Red Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: /* Prijevodi s drugih jezika */

2025-06-11T01:29:43Z

Prijevodi s drugih jezika

←Starija inačica		Inačica od 11. lipanj 2025. u 01:29
Redak 117:		Redak 117:
	== Prijevodi s drugih jezika ==		== Prijevodi s drugih jezika ==
	Na hrvatski je oko 1500. godine preveo djelo [[Toma Kempenac\|Tome Kempenca]] ''Od naslidovan`ja Isukarstova i od pogarjen`ja tašćin segasvitnjih''.<ref>[http://kgzdzb.arhivpro.hr/index.php?doctype=4&docid=11014744&vrstadok=4 Knjižnice grada Zagreba] Thomas a Kempis: Od naszleduvanya Kristussevoga: knige chetiri</ref>		Na hrvatski je oko 1500. godine preveo djelo [[Toma Kempenac\|Tome Kempenca]] ''Od naslidovan`ja Isukarstova i od pogarjen`ja tašćin segasvitnjih''.<ref>[http://kgzdzb.arhivpro.hr/index.php?doctype=4&docid=11014744&vrstadok=4 Knjižnice grada Zagreba] Thomas a Kempis: Od naszleduvanya Kristussevoga: knige chetiri</ref>

			== Ustanove, manifestacije, časopisi i sl. posvećene Maruliću ==
			*[[Marul Art festival]]
			*[[Colloquia Maruliana]]
			*[[Marulianum]]<ref>[https://marulianum.knjizevni-krug.hr/ Marulianum]. Pristupljeno 11. lipnja 2025.</ref>
			*[[Marulićevi dani]]

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-22T22:18:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik
| Ime = Marko Marulić
| boja = #FFA500
| slika = Marko Marulic (Zagreb).jpg
| veličina = 250px
| opis slike =
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[18. kolovoza]] [[1450.]] [[Split]], [[Hrvatska]]
| smrt = [[5. siječnja]] [[1524.]] [[Split]], [[Hrvatska]]
| zanimanje =
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| vrsta =
| teme =
| period = [[humanizam]]|
| suprug =
| djeca =
| djela = ''[[Judita (Marko Marulić)|Judita]]'' ''[[Davidijada|Davidias]]'' ''[[De institutione bene vivendi]]'' ''[[Molitva suprotiva Turkom]]''
| auto =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}

'''Marko Marulić''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Marcus Marulus Spalatensis'') ([[Split]], [[18. kolovoza]] [[1450.]] – [[Split]], [[5. siječnja]] [[1524.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je književnik i kršćanski humanist, ''otac hrvatske književnosti''. Često mu se dodijeva i etnik "Splićanin". Ostavio je bogat i raznovrstan opus, koji se odlikuje iznimnom književnom stilizacijom, znanjem i vještinom te sposobnošću prilagodbe raznovrsnoj čitateljskoj publici.<ref>[http://www.nsk.hr/sje%C4%87anje-na-marula-%E2%80%93-oca-hrvatske-knji%C5%BEevnosti/ NSK – Sjećanje na Marula] ,pristupljeno 4. siječnja 2013.</ref>

Većinu svojih djela pisao je na [[Latinski jezik|latinskom]], ali je ostavio i značajan opus na [[Hrvatski jezik|hrvatskome]] te nekoliko kratkih spisa na [[Talijanski jezik|talijanskome jeziku]]. U svojim latinskim djelima potpisuje se kao "Marcus Marulus Spalatensis" ili "Marcus Marulus Delmata", a u hrvatskim kao "Marko Pečenić".<ref name="ProleksisMarulić">[http://proleksis.lzmk.hr/36559/ Proleksis – Marko Marulić], pristupljeno 5. studenog 2013.</ref> Književni uzori su mu bili [[Biblija]], [[Starogrčka književnost|antička književnost]] i [[patrologija]].<ref name="HE">[http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/1039-marulic-marko Hrvatska enciklopedija – Marko Marulić], pristupljeno 5. studenog 2013.</ref>

Prva uporaba riječi [[psihologija]] pripisuje se Maruliću u njegovu djelu ''Psichiologia de ratione animae humanae''.<ref>http://www.matis.hr/eng/izlog_opsirnije.php?sw=ljudi&id=252</ref>

Vodi se kao [[sluga Božji]] [[Splitsko-makarska nadbiskupija|mjesne splitske Crkve]], a nadbiskup [[Frane Franić]] pokrenuo je za njega svojedobno postupak [[beatifikacija|beatifikacije]], koji je zbog neimenovanja postulatora još uvijek neaktivan. Veličinu Marulićeva stvaralaštva potvrđuje činjenica da je [[Thomas More]] čitao Marulićev ''Evanđelistar'' (1516.) u tamnici neposredno prije smrti te da je [[Franjo Saleški]] uvijek sa sobom nosio njegove ''Institucije'' (1506.).<ref> Grbić, Ines: Sin Crkve samo takav!, ''[[Glas Koncila]]'', br. 2360 (15. rujna 2019.) </ref>

Odlukom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] (1996.) [[22. travnja]] obilježava se kao Dan hrvatske knjige u spomen na Marka Marulića koji je na taj dan 1501. dovršio ''[[Judita (Marko Marulić)|Juditu]]''.<ref> [https://narod.hr/kultura/dan-hrvatske-knjige-u-spomen-na-marka-marulica-pogledajte-virtualnu-izlozbu-nsk-o-ocu-hrvatske-knjizevnosti Dan hrvatske knjige u spomen na Marka Marulića: Pogledajte virtualnu izložbu NSK o ocu hrvatske književnosti] ''Narod'', 22. travnja 2020. (pristupljeno 13. lipnja 2020.) </ref>

== Životopis ==

Rođen je u [[split]]skoj plemićkoj obitelji [[Marulići|Marulić]] koja se od [[1436.]] nazivala i Pecenić ili Pečenić.<ref>Kuzmanić, Mario-Nepo, str. 87.</ref> Oblik Marulić nalazi se u [[Judita (Marko Marulić)|Juditi]]. U Splitu je završio humanističku školu, no ne zna se točno gdje je studirao, prema nekim pretpostavkama u [[Padova|Padovi]]. Bavio se odvjetništvom u rodnome gradu i obavljao razne gradske dužnosti: egzaminatora, sudca, izvršitelja oporuka. Središnja je osoba splitskoga humanističkoga kruga.<ref name="ProleksisMarulić"/><ref name="HE"/>

O Marulićevim su se mladenačkim godinama stvorila dva oprečna mišljenja: s jedne je strane [[Frano Božićević|Franjo Božičević Natalis]] u Marulićevoj biografiji napisao da je u mladosti živio raskalašeno. Prema drugoj je priči Marulić od početka živio poluisposničkim životom.
[[Datoteka:Marko Marulic Split 0807.jpg|mini|Spomenik Marku Maruliću u Splitu. Svečano otkrivanje spomenika bilo je 26. srpnja 1925. godine, povodom otvorenja željezničke pruge Zagreb – Split i održavanja velike Jadranske izložbe. Na postamentu je s prednje strane kipar [[Ivan Meštrović]] uklesao: Marko Marulić 1450. – 1524., a sa stražnje: ''Ivan Meštrović svoje djelo poklonio''. Ploču su 1942. godine čekićima razmrskali talijanski fašisti.]]

Bio je aktivan u pomaganju hrvatskim knezovima protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. I pjesnikovi pozivi na borbu protiv Turaka zrače hrvatskim rodoljubljem. Hrvati su mu glavni predstavnici borbe protiv Osmanlija, pa poimence [[Mađari|Ugre]] i ne spominje u svojoj pjesmi "Molitva suprotiva Turkom". Povremeno je putovao u [[Venecija|Mletke]] i [[Rim]], a neko je vrijeme proveo na [[Šolta|Šolti]], u [[Nečujam|Nečujmu]] što u ''Ribanju i ribarskom prigovaranju'' spominje i [[Petar Hektorović]].

Marulića se naziva ocem hrvatske književnosti, učenim pjesnikom, ''poeta doctus'' te kršćanskim pjesnikom, ''poeta christianus''. Životopis mu je napisao [[Frano Božičević|Frano Božičević Natalis]], nazvanu ''Vita Marci Maruli Spalatensis'' ("Život Marka Marulića iz Splita").

== Stvaralaštvo ==

=== Forma ===
Marulić preuzima [[srednji vijek|srednjovjekovne]] sadržaje, ali postavlja ih u nove oblike, vjerojatno utjecajem pokreta laičke pobožnosti, tzv. ''devotio moderna''. Marulićeva povezanost sa hrvatskom srednjovjekovnom književnom baštinom očituje se u odjecima [[glagoljica|glagoljičke]] [[Pariška pjesmarica|Pariške pjesmarice]] u njegovim stihovima.<ref> Malić, Dragica, 2011.: [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100513 Odjeci najstarije hrvatske pjesmarice u Marulićevim stihovima] ''Colloquia Maruliana'' 20 (20): 75–102. </ref>

Jezik mu je splitska [[čakavsko narječje|čakavica]] s umjerenim [[staroslavenski jezik|staroslavizmima]], [[Dubrovnik|raguzeizmima]] i [[štokavsko narječje|štokavizmima]], dok [[latinski]] odražava srednjovjekovlje i u [[leksem|leksiku]] i u stilu. Djela su mu trojezična, s opusom na latinskom (80%), hrvatskom i [[talijanski jezik|talijanskom]] (3 pisma i 2 [[sonet]]a).

=== Tematika ===

Pisao je prozna i pjesnička djela na [[latinski jezik|latinskome]] i [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Kao [[kršćanstvo|kršćanski]] humanist nastojao je uskladiti [[antika|antičku]] mudrost i [[poetika|poetiku]] s [[biblija|biblijskim]] profetizmom i kršćanskom duhovnošću. U svojim djelima nadahnjivao se Biblijom i [[hagiografija|hagiografijom]], antičkim klasicima i crkvenim ocima, suvremenim zbivanjima i kršćanskim [[moral]]nim načelima. [[Europa|Europsku]], ali i svjetsku slavu stekao je duhovnim i moralističkim spisima na latinskom jeziku koji su u [[16. stoljeće|XVI.]] i [[17. stoljeće|XVII. st.]] doživjeli brojna izdanja i prijevode i bili medu najčitanijim onodobnim duhovnim djelima. Glavni je predstavnik religioznog nadahnuća među [[humanizam|humanistima]]. <ref> [https://ika.hkm.hr/novosti/dr-parlov-marko-marulic-je-sveti-sin-crkve-njegova-crkvenost-i-religioznost-namjerno-se-presucivala/ Dr. Parlov: „Marko Marulić je sveti sin Crkve! Njegova crkvenost i religioznost namjerno se prešućivala“] ''Hrvatska katolička mreža'', 3. rujna 2019. (pristupljeno 13. lipnja 2020.) </ref>

== Djela ==

Marko Marulić u doba turskih napada na dalmatinske gradove piše djelo Judita kojim želi ohrabriti Splićane i građane ostalih dalmatinskih gradova da se odupru osmanlijskoj opasnosti.
Sredinom travnja 2019. franjevci opservanti su u samostanskoj knjižnici pronašli trideset knjiga Marka Marulića, među njima i inkunabule (tiskane do 1500. godine) iz osobne biblioteke Marka Marulića, s njegovim bilješkama na marginama i nekoliko ilustracija. Nađeno je trideset inkunabula i knjiga tiskanih od 1471. do 1522. godine različitog sadržaja: nekoliko izdanja Biblije, klasična rimska djela, izdanja s područja teologije, pravne znanosti, čak i medicine i dr.
Uočio se i Marulićev sitnoslikarski dar, jer su u knjigama našli brojne crtane ukrase, manicule i vitice, inicijale i dva veća crteža. Vijest je pred uskim krugom zainteresiranih štovatelja i stručnjaka za Marulovo djelo iznio Zvonko Pandžić. Djela su otkrivena nakon što se nedavno prije otkrića prionulo ka sistematizaciji knjižnica i arhiva u suradnji s Gradskom knjižnicom Marka Marulića. Dotad su djela bila klasificirana po sustavu veličine knjige, stare knjige, kodeksi i nova izdanja. U ime franjevaca opservanata bili su zaduženi fra Šime Škibola i Bernardin Škunca, te jedna knjižničarka. Znali su da je Marulić oporučno samostanu na Poljudu ostavio nekoliko knjiga iz svoje knjižnice. Dolaskom Zvonka Pandžića mnogo se promijenilo, Pandžić je prema Marulićevu rukopisu na marginama otkrio da je mnogo više ostavljeno knjiga nego se mislilo, te je zasad izdvojio trideset takvih volumena. Vjerojatno je nešto ostavio i konventualcima u crkvi sv. Frane na obali, gdje je bio pokopan, premda im nije oporučno ostavio građu.<ref>(): [https://kamenjar.com/senzacija-iz-poljudskog-samostana-pronadeno-30-knjiga-marka-marulica/ ''Senzacija iz poljudskog samostana: pronađeno 30 knjiga Marka Marulića''], Kamenjar.com. 19. travnja 2019. Pristupljeno 10. svibnja 2019.</ref>

=== Hrvatska djela===
[[Datoteka:Herceg-stjepan-kosača-home07880.JPG|mini|Spomenik u Mostaru, na Trgu hrvatskih velikana, podignut od strane Matice hrvatske]]

[[Datoteka:Marko Marulic Denkmal, Vukovar.JPG|thumb|Spomenik u [[Vukovar]]u.]]
* ''[[Judita (Marko Marulić)|Judita]]'' (napisana [[1501.]], objavljena [[1521.]]), ''u versi haruacchi slozhena..'', religiozni je [[ep]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]] i [[čakavsko narječje|čakavskome narječju]], nadahnut [[Stari zavjet|starozavjetnom]] junakinjom [[judita|Juditom]], onodobnim zbivanjima ([[Osmansko Carstvo|osmanlijski]] prodor u hrvatske zemlje), a istodobno je i tumač [[kršćanstvo|kršćanskog]] svjetonazora. Marulić u Juditi spaja bibilijske motive zajedno sa motivima kraja u kojemu živi (motiv kićenja splitskih žena u razdoblju u kojemu je on živio). Znameniti stih kojim je pisana Judita Marulić preuzima od <nowiki>''starih poeta'', a način pisanja od starohrvatskih pisaca, tzv. ''začinjavaca''</nowiki>.
* ''[[Suzana (Marko Marulić)|Suzana]]'' – [[Biblija|biblijska]] poema u 780 [[stih]]ova, na kraju djela spominje hrvatske knjige, a tematizira biblijsku priču [[babilon]]skoj [[Židov]]ki lažno optuženoj za preljub.
* ''[[Molitva suprotiva Turkom]]'' – pjesma u 172 dvostruko [[rima|rimovana]] [[dvanaesterac (stih)|dvanaesterca]] [[Turska|protuturske]] tematike, napisana između [[1493.]] i [[1500.]] U pjesmi je skriven [[akrostih]] ''Solus Deus potes nos liberare de tribulatione inimicorum Turcorum sua potentia infinita'', "Samo nas Bog, svojom svemoćnom rukom, može spasiti od nevolje naših neprijatelja Turaka", koji je otkrio [[Luko Paljetak]]. Pretpostavlja se da su na nj utjecali [[Juraj Šižgorić]] svojom ''Elegijom o pustošenju Šibenskog polja'' te srednjovjekovna pjesma ''Spasi, Marije, tvojih vjernih'' iz [[Tkonski zbornik|Tkonskog zbornika]]. Marulić je ovim djelom utjecao na [[Petar Zoranić|Zoranićeve]] ''Planine'' u kojima pjeva ''ganku pastira Marula'' aludirajući na Turce, zatim na [[Petar Lučić|Petra Lučića]] i djelo ''Molitva Bogu protiv Turkom'' te na [[Primož Trubar|Primoža Trubara]] i djelo ''Pjesni zuper Turke''.
* ''Tuženje grada Hjerosolima'' – lamenti protuturske tematike.
* ''Dobri nauci'', ''Divici Mariji'', ''Od uskarsa Isusova'', ''Utiha nesriće'' (dijaloška pjesma), ''Od uzvišenja Gospina'', ''Svrh muke Isukrstove'', ''Uredi duhovni'', ''Stumačenje Kata'' – nabožne i moralističke pjesme.
* ''Spovid koludric od sedam smartnih grihov'', ''Anka satira'', ''Poklad i korizma'' – svjetovna poezija, pjesme posvećene sestri Biri.
* ''Oficij Blažene Dive Marije'', ''Od naslidovanja Isukarstova'' – prijevodi s latinskog, potonji iz izvornika [[Toma Kempenski|Tome Kempenskog]], ''De imitatione Christi''.
* ''Govoren'je svetoga Bernarda od duše osujene'' – dramski tekst.
* dva pisma Katarini Obirtić – uz prozne dijelove u ''Juditi'', jedini prozni hrvatski tekstovi.
* ''Čten’je života i muke blaženoga i sfetoga Dujma'' – žića o životu [[Sveti Dujam|sv. Dujma]]
* ''Čten’je života i muke blaženoga Staša mučenika'' – žića o životu [[Sveti Anastazije|Svetog Anastazije (Staša)]]
* ''Čten’je prinesen’ja telez svetoga Staša i svetoga Dujma iz Solina grada u Split grad''
* Pjesma u čast sv. Lovrinca

Djela koja se obično pripisuju Maruliću:
* ''Prikazanje historije svetoga Panucija'' – [[drama|dramski]] tekst kao adaptacija [[talijanski jezik|talijanskog]] predloška [[Feo Balcari|Fea Balcarija]].
* ''Skazan'je od nevoljnoga dne od suda ognjenoga'' – dramski tekst.

=== Latinska djela ===
[[Datoteka:MarkoMarulicLipovacSantiago.jpg|240px|minijatura|desno|Spomenik Marku Maruliću u Čileu]]
[[Datoteka:Spomenik Marku Maruliću u Kninu.JPG|thumb|mini|Spomenik Marku Maruliću u [[Knin]]u]]
* ''Davidias'' ("[[Davidijada]]") [[religioznost|religiozni]] je junačko-[[povijest|povijesni]] [[ep]] u 14 knjiga sa 6765 [[heksametar]]a. Ep je napisan po [[Vergilije]]vu uzoru u klasičnom latinskom jeziku, s nekim primjesama biblijskog i [[vulgarni latinitet|srednjovjekovnog latiniteta]] i posjeduje znatne [[umjetnost|umjetničke]] kvalitete. U djelu spaja biblijske (priča o kralju [[David]]u) i [[antika|antičke]] motive, ali s izrazito kršćanskom tendencijom, pri čemu je cijelo djelo [[alegorija]]: David je Krist, a [[Šaul]] Židovi, a na kraju se djela nalazi ključ za otkrivanje analogije, ''Tropologica Davidias expositio''. Prvi je put izdana kasne [[1954.]] godine.
* ''De humilitate et gloria Christi'' ("[[O poniznosti i slavi Krista]]") – kristološka je rasprava iz [[1518.]] godine u kojem dokazuje Židovima da je [[Krist]] obećani [[Mesija]].
* ''De institutione bene vivendi per exempla sanctorum'' ("[[Pouke za čestit život prema primjerima svetaca]]") – moralistički je spis [[Biblija|biblijskoga]] i [[Hagiografija|hagiografskog]] nadahnuća, zbirka poučnih pričica i anegdota, religiozno, moralno i poučno djelo u šest knjiga iz [[1498.]] godine. To je njegovo u svijetu najprevođenije djelo, koje je za njegova života prevedeno čak i na [[japanski jezik]], a tiskano je šezdesetak puta (četiri puta za života).
* ''De ultimo Christi iudicio'' ("O posljednjem sudu Kristovu") – [[retorika|retorički]] najdotjeraniji Marulićev tekst, nastao oko [[1520.]] godine, a prvi je put izdano [[1901.]] godine.
* ''De veteris instrumenti viris illustribus commentarium'' ("[[Sažeti prikaz slavnih muževa Starog Zavjeta]]") – kompendij je [[Stari zavjet|Starog zavjeta]] iz [[1517.]] godine, prvi put izdano [[1901.]] godine.
* ''Dialogus de Hercule a Christocolis superato'' ("Dijalog o Herkulu kojega su nadvisili Kristovi štovatelji") – [[dijalog]] je nastao oko [[1519.]] godine, a tiskan je [[1524.]] godine. U dijalogu Pjesnik i Teolog raspravljaju o uporabi [[mitologija|mitologije]] ([[Heraklo]]) i alegorije u pjesništvu. U posveti se Marulić divi [[Erazmo Roterdamski|Erazmu Roterdamskom]].
[[Datoteka:Marko_Marulic_Evangelistarium.jpg|lijevo|mini|200px| Naslovnica Evangelistariuma (Evanđelistara) iz 1571.]]
* ''Epistola Marci Maruli Spalatensis ad Adrianum VI.'' ("Pismo Marka Marulića Splićanina Hadrijanu VI.") – pismo je [[Hadrijan VI.|Hadrijanu VI.]] kao apel za uspostavu sloge među [[katolicizam|katoličkim]] vladarima da se zajedno odupru [[Osmansko Carstvo|Turcima]].
* ''Evangelistarium'' ("[[Evanđelistar (Marko Marulić)|Evanđelistar]]") – sustavna je moralistička rasprava u sedam knjiga, nastala u razdoblju od [[1480.]] do [[1500.]], tiskana šezdesetak puta. U djelu se govori o [[etika|etičkim]] načelima i [[moral]]nim dužnostima kakva se očekuju od jednog kršćanina, a temelj su tri kreposti: [[vjera]], [[nada (osjećaj)|nada]] i [[ljubav]].
* ''Grata salutatrix'' – [[elegija|elegijska]] je [[poslanica]] [[Frano Božićević|Frani Božičeviću Natalisu]].
* ''In epigrammata priscorum commentarius'' – tumač starih natpisa nastao poslije [[1503.]] godine, posvećen [[Dmine Papalić|Dmini Papaliću]].
* ''In somnum diurnum'' – tužaljka je [[Frano Martinčić|Frani Martinčiću]].
* ''Regum Dalmatiae et Croatiae gesta'' – slobodan je prijevod dijela ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisa popa Dukljanina]]'', tzv. ''Hrvatske kronike'', nastao [[1510.]], a prvi put izdan [[1666.]] godine, posvećen [[Dmine Papalić|Dmini Papaliću]].
* ''Repertorium'' ("Repertorij"), ''Multa et varia'' ("Sve i svašta") – izvadci su iz Biblije te antičkih i humanističkih djela, prvi put tiskani [[1998.]] godine.
* ''Quinquaginta parabolae'' ("Pedeset prispodoba") zbirka je pripovjedaka iz [[1510.]] godine posvećena [[Toma Niger|Tomi Nigeru]], a uzor su [[Novi zavjet|novozavjetne]] priče.
* ''Vita divi Hieronimi'' ("Život sv. Jeronima") – djelo iz [[1507.]] godine, a prvi je put izdana kasne [[1994.]] godine. Priložena mu je [[polemika|polemička]] rasprava protiv onih koji tvrde da je [[sveti Jeronim]] bio [[Talijan]].
* ''Marci Maruli eiusdem Epigrammata'' ("Epigrami", poznatiji kao "[[Glasgowski stihovi]]") – ciklus 141 epigrama nastajao kroz dulje vrijeme, otkriven tek 1995. u prijepisu, ''Hunterovom kodeksu'' u [[Glasgow]]u, a na hrvatski preveden i objavljen 1999., zanimljiv zbog svojih počesto vulgarnih tema, inspiriranima [[Katul]]om i [[Ovidije]]m

Marulić je pisao i druge latinske pjesme: [[elegija|elegije]], [[epigram]]e, [[poslanica|poslanice]], [[stih]]ovane svetačke životopise, [[himna|himne]], čak i [[ljubav]]ne pjesme. Poznate su pjesme ''Carmen de doctrina'' u osamdesetak izdanja te ''Hymnus ad deum''.

Samo po naslovu poznata djela:
* ''Psichiologia de ratione animae humanae'' ("[[Psihologija o temelju ljudske duše]]") – djelo je samo sačuvanog naslova iz popisa Marulićevih radova u [[Frano Božičević Natalis|Natalisovoj]] biografiji. Prema tomu sadržava prvo spominjanje termina "[[psihologija]]" u književnim izvorima<ref>[http://www.psihologija.hr/dokumenti/873Marko_Marulic_autor_je_imena_psihologija.doc Članak Krune Krstića na stranicama Hrvatskoga psihološkoga društva]</ref>, dakle čak šezdesetak godina prije [[Njemačka|njemačkog]] [[Filozofija|filozofa]] [[Rudolf Gockel|Rudolfa Gockela]] (Rudolf Goclenius, [[1590.]] rabeći grčki alfabet),<ref>http://www.lzmk.hr/izdanjeZavodNatuknica.aspx?id=141</ref> kojeg se u literaturi obično spominje kao tvorca navedenog pojma.
* ''Quaestiones utriusque testamenti, de pace Italia carmen heroicum''

=== Prijevodi na druge jezike ===

* ''Judit'', [[mađarski jezik|mađarski]] prijevod iz [[1999.]] godine.

== Prijevodi s drugih jezika ==
Na hrvatski je oko 1500. godine preveo djelo [[Toma Kempenac|Tome Kempenca]] ''Od naslidovan`ja Isukarstova i od pogarjen`ja tašćin segasvitnjih''.<ref>[http://kgzdzb.arhivpro.hr/index.php?doctype=4&docid=11014744&vrstadok=4 Knjižnice grada Zagreba] Thomas a Kempis: Od naszleduvanya Kristussevoga: knige chetiri</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=Bibliografija+Marka+Maruli%C4%87a Bibliografije Marka Marulića] u [[Hrčak (portal)|Hrčku]]
* [https://hrcak.srce.hr/colloquia-maruliana Colloquia Maruliana] Godišnjak Književnog kruga Split za proučavanje Marulićeva stvaralaštva
* Kuzmanić, Mario-Nepo, Splitski plemići, prezime i etnos, Split, 1998.'' {{ISBN|953-163-106-9}}''
* Marulić, Marko, Leksikon hrvatskih pisaca, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
* Pandžić, Zvonko, Nepoznata proza Marka Marulića. O novootkrivenim i novoatribuiranim hrvatskim rukopisima. Zagreb, Tusculanae Editiones, 2009., 173 str.'' {{ISBN|987-953-95144-6-2}}.

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Marko Marulić
|commonscathr = Marko Marulić
|wikizvor =
|wikizvor_autor = Marko Marulić
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

=== Mrežne stranice ===
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=77819 Recenzija, Prikaz. K rješenju marulićevskoga pitanja.(Filologija, No.54, Travanj 2010.)]
* [http://www.youtube.com/watch?v=cQ9CCiVSOYg NEPOZNATA PROZA MARKA MARULIĆA, Zvonko Pandžić, 2009 (00:32:43)]
* [http://www.hnk.ffzg.hr/marul.htm Hrvatski nacionalni korpus: pretraživa cjelokupna Marulićeva hrvatska djela]
* Književni krug Split: [http://www.knjizevni-krug.hr/marulianum/mm_index.asp Marko Marulić], [http://www.knjizevni-krug.hr/marulianum/index.asp Marulianum]
* [http://virtualna.nsk.hr/marulic/author/rpetrusic/ Virtualna izložba Marko Marulić] NSK
* [http://marulianum.storia.unipd.it/ projekt VALMAR: Valorizzazione e recupero degli scritti e dei luoghi dell'umanista spalatino Marko Marulić/Marcus Marulus (talijanski, ali s bibliografijom Marulićevih djela, rukopisa i sekundarne literature te s nekim Marulićevim tekstovima u pdf formatu).]
* [http://www.croatianhistory.net/gif/marulg.jpg Marulićeva vlastoručna bilješka u inkunabuli "Transitus"] iz [http://www.croatianhistory.net/etf/kurziv.html Male početnice kurzivne glagoljice]

{{Renesansni književnici}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Marulić, Marko}}
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Renesansni književnici]]
[[Kategorija:Dalmatinsko komunalno plemstvo]]
[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]

Marko Marulić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: /* Ustanove, manifestacije, časopisi i sl. posvećene Maruliću */

Suradnik10: /* Prijevodi s drugih jezika */

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 05:51
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Marko Marulić'''-->{{~~Književnik~~		<!--'''Marko Marulić'''-->{{Infookvir književnik
	\| Ime = Marko Marulić		\| Ime = Marko Marulić
	\| boja = #FFA500		\| boja = #FFA500

Marko Marulić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: /* Ustanove, manifestacije, časopisi i sl. posvećene Maruliću */

Suradnik10: /* Prijevodi s drugih jezika */

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.*)↵}}' u ''