Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikisource' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T01:17:45Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikisource' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 01:17
Redak 68:		Redak 68:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{~~wikisource~~}}		{{HIEizvor}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:23:11Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:23
Redak 69:		Redak 69:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{wikisource}}		{{wikisource}}
	~~{{wikicitat}}~~

	* [http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/ Leksikon Marina Držića - mrežno izdanje]		* [http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/ Leksikon Marina Držića - mrežno izdanje]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T11:01:56Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 11:01
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Marin Držić'''-->~~{{izdvojeni članak\|srpanj 2017.}}~~		<!--'''Marin Držić'''-->
	[[Datoteka:Marin Drzic, Dubrovnik.JPG\|mini\|280px\|desno\|Spomenik u Dubrovniku]]		[[Datoteka:Marin Drzic, Dubrovnik.JPG\|mini\|280px\|desno\|Spomenik u Dubrovniku]]
	'''Marin Držić''' ([[Dubrovnik]], [[1508.]] – [[Mletci]], [[2. svibnja]] [[1567.]])<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/18597/ Natuknica o Marinu Držiću], [[Opća i nacionalna enciklopedija\|Opća i nac. enciklopedija]], pristupljeno 12. lipnja 2017.</ref> bio je hrvatski dramatik i lirik.		'''Marin Držić''' ([[Dubrovnik]], [[1508.]] – [[Mletci]], [[2. svibnja]] [[1567.]])<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/18597/ Natuknica o Marinu Držiću], [[Opća i nacionalna enciklopedija\|Opća i nac. enciklopedija]], pristupljeno 12. lipnja 2017.</ref> bio je hrvatski dramatik i lirik.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:16:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|srpanj 2017.}}
[[Datoteka:Marin Drzic, Dubrovnik.JPG|mini|280px|desno|Spomenik u Dubrovniku]]
'''Marin Držić''' ([[Dubrovnik]], [[1508.]] – [[Mletci]], [[2. svibnja]] [[1567.]])<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/18597/ Natuknica o Marinu Držiću], [[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nac. enciklopedija]], pristupljeno 12. lipnja 2017.</ref> bio je hrvatski dramatik i lirik.

== Životopis ==

Marin Držić rođen je 1508. godine u Dubrovniku. Držić dolazi iz poznate građanske trgovačke [[obitelj]]i, koja je za Držićeva života proživjela financijski slom, nećak je pjesnika i dramatičara [[Džore Držić]]a; djevojačko prezime majke je Kotruljević, iz koje dolazi poznati gospodarski pisac i diplomat [[Benko Kotruljević|Benko]]. Malo je podataka, a još manje vjerodostojnih podataka o pjesnikovu životu.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5528 hbl.lzmk.hr], Hrvatski biografski leksikon, pristupljeno 9. srpnja 2017.</ref><ref>''Upitne su vjerodostojnosti i brojni dokumenti koji su bili primiranim punktovima u rekonstrukciji Držićeva životopisa, a u čijem je nastanku sudjelovao sam pisac, kao što je orvi dokument koji uopće spominje Marina Držića, onaj o nadarbenom pravu iz 1526. godine kad budući pisac postaje klerikom...'', Viktoria Franić Tomić, "Tko je bio Marin Držić", Matica hrvatske, Zagreb, 2011., st. 11</ref> O njegovu osnovnom obrazovanju nema podataka. Najstariji dokumenti o Držiću povezani su s njegovim imenovanjem [[1526.]] godine na mjesto jednog od dvojice rektora [[crkva|crkve]] Svih svetih (zvane Domino) u [[Dubrovnik]]u. Držić je u to vrijeme svećenički pripravnik. U veljači [[1538.]] godine Držić je izabran za orguljaša u [[Dubrovačka katedrala|dubrovačkoj katedrali]], a nekoliko mjeseci poslije Vijeće umoljenih dodjeljuje mu novčanu potporu za daljnju naobrazbu.

Godine [[1541.]] boravi kao student u [[Siena|Sieni]], gdje Senat, [[12. lipnja]], prihvaća njegovu kandidaturu za [[rektor]]a studentskog doma, uz što se vezala funkcija prorektora [[Sveučilište|Sveučilišta]] (u ono vrijeme tu su funkciju obavljali [[student]]i). Bio je to jednogodišnji mandat. Obavljajući rektorske dužnosti Držić dolazi u sukob s upraviteljem koji nadzire dom i sveučilište Collegio dei savi dello Studio, kao i s dijelom studenata. Uspijeva izboriti pristanak vlasti za vlastiti projekt novog statuta studentskoga doma. Usprkos zabrani skupova i predstava u privatnim kućama, što je u ono vrijeme u Sieni bilo obvezatno, u noći s 8. na 9. veljače [[1542.]], kao jedan od glumaca Držić sudjeluje u predstavi neidentificirane [[komedija|komedije]]. Za razliku od drugih, znatno strože kažnjenih sudionika, biva kažnjen samo ukorom. O tome što je Držić u [[Siena|Sieni]] studirao nema neposrednih dokaza, jedino se, na temelju postojećih informacija, može pretpostaviti da je to najvjerojatnije bilo [[kanonsko pravo]]. Ipak, poznato je da studij nije završio. Posljednji dokument koji se odnosi na Držićev boravak u [[Siena|Sieni]] vijest je od 25. lipnja 1542. o završetku njegova rektorskog mandata. Šestog siječnja 1543. Držić se nalazi u [[Ancona|Anconi]], gdje zajedno s drugim Dubrovčaninom posuđuje 100 tamošnjih dukata od stanovitog Firentinca, nakon čega ćemo ga sresti tek u siječnju 1546. u [[Dubrovnik]]u. Tijekom sljedećih godina obavlja funkciju rektora crkve Svih svetih, upravljajući istodobno svojim skromnim imanjem i obavljajući sitne državne poslove.
[[Datoteka:Drzich.jpg|mini|desno|Marin Držić]]
U prosincu 1545. Držić stupa kao komornik u službu [[austrija|austrijskog]] pustolova, grofa Christopha Rogendorfa. Odlazi s njime u [[Beč]], gdje ostaje do polovice travnja 1546. godine. U [[Dubrovnik]] se vraća polovicom svibnja. U kolovozu iste godine Rogendorf ponovno stiže u [[Dubrovnik]]. Držić ponovno stupa u njegovu službu, ovoga puta kao prevodilac i pravi mu društvo na putu u [[Carigrad]], gdje ga napušta i potkraj [[1546.]] vraća se u [[Dubrovnik]]. Odbacivanje službe tumači pred dubrovačkim vlastima domoljubnim razlozima - prisutnošću u grofovu okruženju sina dubrovačkog prognanika Miha Bučinčića, koji je ocrnjivao [[Dubrovačka republika|Republiku]]. Prije svibnja [[1550.]] Držić prima svećenički blagoslov. Godine [[1553.]] biva izabran za službenika u uredu za [[sol]]. [[1556.]] odbacuje prijedlog da ponovno preuzme tu službu. Tijekom čitava Držićeva života provlači se motiv materijalnih teškoća, velik dio posvećenih mu dokumenata, počinjući od [[1535.]] i završavajući s [[1562.]] godinom, govori o raznovrsnim novčanim obvezama, kao i uzimanim i na vrijeme neisplaćivanim dugovima.

U prosincu 1562. stiže u [[Venecija|Veneciju]], gdje se [[1563.]] spominje kao kapelan venecijanskog nadbiskupa. Iste godine pronalazimo ga u [[Dubrovnik]]u. U travnju ili svibnju [[1566.]] stiže u [[Firenca|Firencu]]. Ovdje upućuje četiri pisma Cosimu Mediciju i jedno pismo njegovu sinu Francescu. U njima predlaže da se svrgne, prema njegovu mišljenju, nesposobna i neodgovorna vlast u [[Dubrovnik]]u i ocrtava plan budućeg ustroja [[Dubrovačka republika|Republike]] u kojoj bi plemići trebali dijeliti vlast s predstavnicima puka pod protektoratom Medicija. Radi realizacije tih ciljeva moli, između ostalog, za financijsku pomoć i neveliku vojnu potporu. Ne dobivši odgovora, napušta [[Firenca|Firencu]]. Umire u [[Venecija|Veneciji]] 2. svibnja [[1567.]] godine i biva tamo pokopan u crkvi sv. Ivana i sv. Pavla. Živopisni piščev lik, brojne bjeline u njegovoj biografiji, a prije svega urotnička pisma pronađena [[1938.]] god., bili su razlog što je Držićeva biografija izazivala različite hipoteze i spekulacije i postala predmetom suprotstavljenih interpretacija. U ekstremnim inačicama Držićev lik ocrtava se ili kao lik neodgovornog pustolova koji neprestance trči za novcem, ili kao lik pobunjena plebejca koji se bori za bolji, pravedniji svijet.

== Stvaralaštvo ==

Kronologija Držićeva stvaralaštva u mnogim je točkama nesigurna. Sve informacije o njegovu književnom djelovanju odnose se na godine 1548-59. Na temelju raznovrsne dokumentacije rekonstruiran je sljedeći redoslijed njegovih dramskih djela: izgubljena [[komedija]] ''Pomet'', pastoralna [[drama]] u stihu ''Tirena'', 1549., rustikalna [[farsa]] u stihu ''Novela od Stanca'' 1550, rustikalno--mitološka [[drama]] u stihu ''Venere i Adon'' 1551, ''Tirena'', 1551, [[komedija]] u prozi ''Dundo Maroje'', 1551, [[komedija]] u prozi ''Skup'' 1555?. Vrijeme premijere ''Pjerina'', komedije sačuvane u fragmentima, nije se dalo utvrditi. Izvođači Držićevih drama bile su amaterske družine: između ostalog, družina Pomet, družine Garzarija i Od Bidzara, sastavljene od mladih plemića, te družine koja se zvala Njarnjasi i koja je izvodila pastorale.
Godine [[1551.]] pojavila se jedina Držićeva knjiga objavljena za njegova života. Nije sačuvan nijedan primjerak tog izdanja, ali valja pretpostaviti da je ono istovjetno s dvama sljedećim izdanjima ([[Venecija]] 1607., 1630.) i sadržavalo je Držićevu ljubavnu [[lirika|liriku]], kao i tri dramska djela: ''Tirenu'', ''Pripovijes kako se Venere božica užeže u ljubav lijepoga Adona u komediju stavljena'' i ''Novelu od Stanca''. Preostala Držićeva djela sačuvala su se, često u nepotpunu obliku, u rukopisima, od kojih najstariji potječu iz druge polovice 16. st. Jedina Držićeva tragedija jest "Hekuba", koja je bila njegovo zadnje djelo, dozvolu za izvođenje dobila je 1559. godine.

Držićevo stvaralaštvo nailazilo je na priznanje suvremenika, ali je i pobuđivalo prijepore i dvojbe. Nakon praizvedbe ''Tirene'' Držić je čak optužen za plagijat čijom je žrtvom trebao biti [[Mavro Vetranović]]. Ovaj je ipak odlučno to zanijekao te je napisao pjesmu podrške u kojoj brani Držića nazvanu "Pjesanca Marinu Držiću u pomoć". Držićeva lirska [[poezija ]] nastavlja se na raniji hrvatski petrarkizam. Glavno područje njegova stvaralaštva bijaše [[drama]]. Držićev dramski opus tvore dva temeljna odvjetka: idilični i komediografski. Osnovu Držićevih [[drama]] predstavlja antiteza: suprotstavljanje pastoralnih ili mitoloških motiva rustikalnim motivima, viših stilova nižima, stiha prozi, svijeta poezije realnome svijetu. Držićevo komediografsko stvaralaštvo većim dijelom predstavlja, za [[renesansa|renesansu]] karakteristična, regularna [[komedija]], tzv. ''commedia erudita''. Držić je pisac visoke književne kulture, upoznat s antičkom tradicijom (posebice s [[Plaut]]om, odomaćenim u [[Dubrovnik]]u), kao i sa suvremenom talijanskom [[komedija|komedijom]] i talijanskom novelistikom koja je toj komediji bila važnim izvorom inspiracije.

== Utjecaj ==

Držićevi su najveći umjetnički dosezi u [[komedija]]ma ''[[Dundo Maroje]]'' i ''[[Skup (drama)|Skup]]''. Karakterističnim za njegovo stvaralaštvo je [[renesansa|renesansni]] vitalizam, uz sjene sumnje i ironiju koja nagovješćuje manirističko razdoblje. Držić nije kreator podijeljenih ličnosti, nije tvorac nezaboravnih karaktera - iako ih nije poznavao, (niti je mogao, zbog kronologije) najbliži su mu komediografi poput Bena Jonsona ili Lope de Vege, čija djela obiluju energijom nabijenim skiciranim likovima, a ne ličnostima. Možemo samo žaliti što se od njegova djela nije sačuvalo više, a ni što on sam nije utrošio više energije u vlastitu istinsku vokaciju, umjesto u bizarne [[politika|političke]] projekte. Sudimo li po jeziku, njegov je virtuozan, njegovan, a opet bujan idiom pokazao svu raskoš i potenciju [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] sredine 16. stoljeća, i u tom stoljeću, predstavljenom najviše [[poezija|poezijom]], on je praktički jedini [[proza|prozni]] autor čiji izraz doživljavamo kao moderan i posve razumljiv, bez nezgrapnosti i artificijelnosti koja je pratila kasniju hrvatsku [[proza|prozu]]. Suprotstavljanje visoke retorike i pučke burleske daje životnost i tečnost njegovu izričaju- nešto što je hrvatska [[proza]] ponovo polučila tek u drugoj polovici 19. stoljeća. «Otkriven» ponovo u 19. stoljeću, Marin Držić je najživotniji hrvatski [[renesansa|renesansni]] [[pisac]] i temelj hrvatskoga dramskoga repertoara.

Bio je književni uzor hrvatskom književniku [[Antun Sasin|Antunu Sasinu]].

== Djela ==

'''Dramska djela'''

* ''Pomet'' (izgubljena komedija), 1548., ispred Kneževa dvora
* ''Tirena'' (pastoralna drama u stihu), 1549., ispred Kneževa dvora, predstava prekinuta zbog nevremena; zahvaljujući nedavnomu otkriću primjerka prvoga, za autorova života tiskanoga izdanja ''Tirene'' iz 1551. u Milanu, utvrđeno je kako je ona također igrana 1548. godine, po nekim mišljenjima prije ''Pometa'', te je ta pastorala zapravo Držićev kazališni ''prvijenac''
* ''[[Novela od Stanca]]'' (pokladna igra), 1550., palača Frana Kabužića, svadba Martolice Džamanjića
* ''Venere i Adon'' ili ''Pripovijes kako se Venere božica užeže u ljubav lijepoga Adona u komediju stavljena'' (rustikalno-mitološka drama u stihu), 1551., palača Sinčićevića, svadba Vlaha Držića
* ''[[Dundo Maroje]]'' (komedija u prozi), 1551., vijećnica Kneževa dvora
* ''Džuho Kerpeta'' (pastoralno-rustikalna drama u prozi ili komedija, sačuvana u nevelikim fragmentima), 1554.(?), svadba Rafa Gučetića
* ''Skup'' (komedija u prozi), 1555.(?), svadba Saba Gajčina
* ''Grižula'' ili ''Plakir'' (rustikalno-mitološka drama u prozi i stihu), 1556., svadba Vlaha Sorkočevića
* ''Tripče de Utolče'' (komedija u prozi), (?)
* ''Arkulin'' (komedija u prozi), (?)
* ''Pjerin'' (komedija sačuvana u fragmentima), (?), svadba Džona Miškinova
* ''Hekuba'' ( tragedija, adaptacija Euripidove tragedije na temelju talijanske preradbe L. Dolcea) 1559.

'''Poezija'''

* ''Pjesni''
* ''U smrt od Fjore Martinove Šumičić''
* ''Epithaphio''
* ''Svitlom i vridnomu vlastelinu Sabu Nikulinovu Marin Držić''
* ''Tužba Ljubmira od komedije Tirene''
* ''Prolog drugi komedije prikazane u Držić na piru''

'''Neknjiževni spisi'''

* ''Predstavka senatu Sijenske Republike''
* ''Jedan rektorski dopis iz Siene''
* ''Izjava u parnici braće Primovića''
* ''Politička pisma''

== TV i film o Držiću ==

* "[[Hrvatski velikani]]: Marin Držić", osma je epizoda TV serije o hrvatskim velikanima [[Robert Knjaz|Roberta Knjaza]] snimljena za [[HRT]] 2016. godine. Pristup gdje ponajbolji poznavatelji Držića govore o njemu većinom izvan studija, dio na lokacijama u Dubrovniku stvorio je dinamičnu TV emisiju. Knjazovim riječima: ''Iako je sadržaj važniji od forme, forma je ono što prodaje proizvod. Bismo li imali istu gledanost Velikana da je nekoliko stručnjaka sjedilo 55 minuta za stolom u studiju i pričalo o temi Jelačića?''<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/604/televizija-je-opasno-oruzje-26635/ www.matica.hr], Vijenac, br. 604., 27. travnja 2017., pristupljeno 14. lipnja 2017.</ref> O Držiću govore [[Slobodan Prosperov Novak]], sveučilišni profesor i suurednik [[LZMK]]-ovog leksikona o Držiću objavljenog 2009. godine, [[Viktoria Franić Tomić]], autorica studije "Tko je bio Marin Držić" u izdanju [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] iz 2011. godine, i drugi. Sadržaj je moguće pogledati na HRT-ovim mrežnim stranicama.<ref>https://hrti.hrt.hr/video/show/3238053/hrvatski-velikani-marin-drzic-dokumentarna-serija-88-hd</ref>
* film [[libertas (2006.)|Libertas, snimljen 2006.]] u režiji Veljka Bulajića

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikisource}}
{{wikicitat}}

* [http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/ Leksikon Marina Držića - mrežno izdanje]
* [http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0502%20Drzic.html HRT o Marinu Držiću]
* [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/PIfranicTomic Tko je bio Marin Držić?]
* [http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/244-leksikon-marina-drzica-s-bibliografijom Leksikon Marina Držića]
* [http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/1055-drzic-marin Hrvatska enciklopedija - Marin Držić]
* [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1469 Krležijana - Krleža o Marinu Držiću]

{{Renesansni književnici}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Držić, Marin}}
[[Kategorija:Dubrovački književnici]]
[[Kategorija:Dubrovački pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Renesansni književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski komediografi]]

Marin Držić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikisource' u '{{HIEizvor'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica