Marilyn Monroe - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:20:44Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:20
Redak 194:		Redak 194:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commons\|Marilyn Monroe}}~~

	*[http://www.marilynmonroe.com Službena stranica]		*[http://www.marilynmonroe.com Službena stranica]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:21:51Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:21
Redak 195:		Redak 195:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{Commons\|Marilyn Monroe}}		{{Commons\|Marilyn Monroe}}
	~~{{wikicitat}}~~
	*[http://www.marilynmonroe.com Službena stranica]		*[http://www.marilynmonroe.com Službena stranica]
	*[http://www.marilynmonroecollection.com Kolekcija Marilyn Monroe]		*[http://www.marilynmonroecollection.com Kolekcija Marilyn Monroe]

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T08:19:32Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 08:19
Redak 35:		Redak 35:
	=== Njezina majka ===		=== Njezina majka ===

	[[~~File~~:Marilyn Monroe Birth Certificate.jpg\|thumb\|Izvod iz matične knjige rođenih za Marilyn Monroe, rođene 1926. kao Norma Jean Mortenson.]]		[[Datoteka:Marilyn Monroe Birth Certificate.jpg\|thumb\|Izvod iz matične knjige rođenih za Marilyn Monroe, rođene 1926. kao Norma Jean Mortenson.]]
	Marilyn Monroe rođena je kao Norma Jeane Mortenson<ref name="birth">[https://web.archive.org/web/20070614011519/http://www.geocities.com/marilynmonroesplace/birth.jpg Birth Certificate]</ref> u sirotištu okružne [[bolnica\|bolnice]] u [[Los Angeles]]u.<ref name="bio1">[http://www.marilynmonroe.com/about/bio.html Biography from marlynmonroe.com - Page 1]</ref><ref>[http://encarta.msn.com/encyclopedia_761552273/Monroe_Marilyn.html Marilyn Monroe from encarta.msn.com]</ref> Prema zapisima njezina biografa Freda Lawrencea Guilesa, njezina ju je baka, Della Monroe Grainger, [[krštenje\|krstila]] pod imenom Norma Jean Baker.<ref name="bio1"/> Dana [[23. veljače]] [[1956.]] promijenila je ime u Marilyn Monroe.<ref>[http://www.marilynmonroe.com/about/facts.html Fast Facts from marilynmonroe.com]</ref>		Marilyn Monroe rođena je kao Norma Jeane Mortenson<ref name="birth">[https://web.archive.org/web/20070614011519/http://www.geocities.com/marilynmonroesplace/birth.jpg Birth Certificate]</ref> u sirotištu okružne [[bolnica\|bolnice]] u [[Los Angeles]]u.<ref name="bio1">[http://www.marilynmonroe.com/about/bio.html Biography from marlynmonroe.com - Page 1]</ref><ref>[http://encarta.msn.com/encyclopedia_761552273/Monroe_Marilyn.html Marilyn Monroe from encarta.msn.com]</ref> Prema zapisima njezina biografa Freda Lawrencea Guilesa, njezina ju je baka, Della Monroe Grainger, [[krštenje\|krstila]] pod imenom Norma Jean Baker.<ref name="bio1"/> Dana [[23. veljače]] [[1956.]] promijenila je ime u Marilyn Monroe.<ref>[http://www.marilynmonroe.com/about/facts.html Fast Facts from marilynmonroe.com]</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T11:00:26Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 11:00
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Marilyn Monroe'''-->~~{{izdvojeni članak\|rujan 2007.}}~~		<!--'''Marilyn Monroe'''-->
	{{Filmski umjetnik		{{Filmski umjetnik
	\|ime = Marilyn Monroe		\|ime = Marilyn Monroe

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T03:49:45Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 03:49
Redak 29:		Redak 29:
	\|ostale_nagrade =		\|ostale_nagrade =
	}}		}}
	'''Marilyn Monroe''' ([[Los Angeles]], [[1. lipnja]] [[1926.]] – [[Hollywood]], [[4. kolovoza]] [[1962.]]) bila je [[SAD\|američka]] [[film]]ska [[glumica]], [[pjevačica]], model i pop-ikona, svojedobno i dobitnica [[Zlatni globus\|Zlatnoga globusa]] za najbolju glavnu glumicu.<ref>[http://www.imdb.com/name/nm0000054/awards Awards for Marilyn Monroe]</ref> Bila je poznata po svojim komičarskim vještinama pa je postala jedna od najvećih filmskih zvijezda pedesetih i ranih šezdesetih godina [[20. stoljeće\|20. stoljeća]]<ref>{{~~cite news~~ \| url = http://news.independent.co.uk/people/profiles/article364572.ece \| title = Marilyn Monroe: An icon at 80 \| publisher = Independent \| date = 2006-05-14}}</ref> te kulturna i modna ikona.<ref>http://www.tsl.pomona.edu/author.php?article=248</ref> Potkraj karijere okrenula se ozbiljnijim ulogama.<ref name="ECB"/> Međutim, tada se suočavala s razočaranjima u karijeri i osobnom životu. Njezina [[smrt]] bila je predmet raznih [[špekulacija]] i [[teorija urote\|teorija urota]].		'''Marilyn Monroe''' ([[Los Angeles]], [[1. lipnja]] [[1926.]] – [[Hollywood]], [[4. kolovoza]] [[1962.]]) bila je [[SAD\|američka]] [[film]]ska [[glumica]], [[pjevačica]], model i pop-ikona, svojedobno i dobitnica [[Zlatni globus\|Zlatnoga globusa]] za najbolju glavnu glumicu.<ref>[http://www.imdb.com/name/nm0000054/awards Awards for Marilyn Monroe]</ref> Bila je poznata po svojim komičarskim vještinama pa je postala jedna od najvećih filmskih zvijezda pedesetih i ranih šezdesetih godina [[20. stoljeće\|20. stoljeća]]<ref>{{Citiranje novina \| url = http://news.independent.co.uk/people/profiles/article364572.ece \| title = Marilyn Monroe: An icon at 80 \| publisher = Independent \| date = 2006-05-14}}</ref> te kulturna i modna ikona.<ref>http://www.tsl.pomona.edu/author.php?article=248</ref> Potkraj karijere okrenula se ozbiljnijim ulogama.<ref name="ECB"/> Međutim, tada se suočavala s razočaranjima u karijeri i osobnom životu. Njezina [[smrt]] bila je predmet raznih [[špekulacija]] i [[teorija urote\|teorija urota]].

	== Djetinjstvo ==		== Djetinjstvo ==
Redak 43:		Redak 43:
	Kad se vratila u [[Los Angeles]], udala se za Martina Edwarda Mortensona (1897.-1981.) [[11. listopada]] [[1924.]] Razveli su se nakon samo šest mjeseci. Prema knjizi ''My Sister Marilyn'', Martinov otac, koji se isto zvao Martin, rođen je u Haugesundu, u [[Norveška\|Norveškoj]], a imigrirao je u [[SAD\|Sjedinjene Države]] oko [[1880.]] gdje se oženio sa Stellom Higgins. Njihov sin rođen je u Valleju, u [[Kalifornija\|Kaliforniji]].		Kad se vratila u [[Los Angeles]], udala se za Martina Edwarda Mortensona (1897.-1981.) [[11. listopada]] [[1924.]] Razveli su se nakon samo šest mjeseci. Prema knjizi ''My Sister Marilyn'', Martinov otac, koji se isto zvao Martin, rođen je u Haugesundu, u [[Norveška\|Norveškoj]], a imigrirao je u [[SAD\|Sjedinjene Države]] oko [[1880.]] gdje se oženio sa Stellom Higgins. Njihov sin rođen je u Valleju, u [[Kalifornija\|Kaliforniji]].

	Mnogi biografi, kao što je Donald H. Wolfe u knjizi ''The Last Days of Marilyn Monroe'', vjeruju kako je biološki otac Norme Jeane bio Charles Stanley Gifford, prodavač u filmskom studiju RKO Pictures gdje je Gladys radila kao montažerka. Na Monroeinom rodnom listu kao otac je naveden Gladysin drugi muž, Martin Edward Mortenson.<ref>{{~~cite news~~ \|first= \|last= \|authorlink= \|coauthors= \|title= Birth of Marilyn Monroe Shown to Be Legitimate \|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D02E1DC1639F930A25751C0A967948260 \|quote= Eighteen years after Marilyn Monroe's death, the widely held belief that the movie star was born illegitimate has been disproved. Authorities say they have found copies of her birth certificate at the home of a dead man they believe was her father. Martin Edward Mortensen, 85 years old, died on Tuesday, apparently of a heart attack, Lisle Ford, a Riverside County coroner's investigator, said. He said that he had found copies of Monroe's birth certificate at Mortensen's apartment, as well as marriage and divorce papers for Mortensen and Gladys Baker, Monroe's mother. The birth certificate states that Marilyn Monroe was born Norma Jean Mortensen on [[June 1]] [[1926.]], in [[Los Angeles]]. Her father is listed as Edward Mortensen, address unknown, age 29. Monroe died in Los Angeles on [[August 5]] [[1962.]], apparently a suicide from an overdose of [[barbiturate]]s. \|publisher=[[Associated Press]] \|date=[[February 13]] [[1981.]] \|accessdate = 2007-07-21 }}</ref> Kako je Mortenson ostavio Gladys prije rođenja Norme Jeane, neki biografi smatraju kako bi on mogao biti otac. U intervjuu za Lifetime, James Dougherty, njen prvi muž, rekao je da je Norma Jeane vjerovala da joj je Gliford otac. Tko god bio njezin otac, nije imao nikakvu ulogu u njezinom životu.		Mnogi biografi, kao što je Donald H. Wolfe u knjizi ''The Last Days of Marilyn Monroe'', vjeruju kako je biološki otac Norme Jeane bio Charles Stanley Gifford, prodavač u filmskom studiju RKO Pictures gdje je Gladys radila kao montažerka. Na Monroeinom rodnom listu kao otac je naveden Gladysin drugi muž, Martin Edward Mortenson.<ref>{{Citiranje novina \|first= \|last= \|authorlink= \|coauthors= \|title= Birth of Marilyn Monroe Shown to Be Legitimate \|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D02E1DC1639F930A25751C0A967948260 \|quote= Eighteen years after Marilyn Monroe's death, the widely held belief that the movie star was born illegitimate has been disproved. Authorities say they have found copies of her birth certificate at the home of a dead man they believe was her father. Martin Edward Mortensen, 85 years old, died on Tuesday, apparently of a heart attack, Lisle Ford, a Riverside County coroner's investigator, said. He said that he had found copies of Monroe's birth certificate at Mortensen's apartment, as well as marriage and divorce papers for Mortensen and Gladys Baker, Monroe's mother. The birth certificate states that Marilyn Monroe was born Norma Jean Mortensen on [[June 1]] [[1926.]], in [[Los Angeles]]. Her father is listed as Edward Mortensen, address unknown, age 29. Monroe died in Los Angeles on [[August 5]] [[1962.]], apparently a suicide from an overdose of [[barbiturate]]s. \|publisher=[[Associated Press]] \|date=[[February 13]] [[1981.]] \|accessdate = 2007-07-21 }}</ref> Kako je Mortenson ostavio Gladys prije rođenja Norme Jeane, neki biografi smatraju kako bi on mogao biti otac. U intervjuu za Lifetime, James Dougherty, njen prvi muž, rekao je da je Norma Jeane vjerovala da joj je Gliford otac. Tko god bio njezin otac, nije imao nikakvu ulogu u njezinom životu.

	=== Posvojitelji ===		=== Posvojitelji ===
Redak 111:		Redak 111:
	Kako je bio financijski opterećen produkcijom ''Kleopatre'', s [[Elizabeth Taylor]] u glavnoj ulozi, Fox je otpustio Monroe i zamijenio je s [[Lee Remick]]. Međutim, [[Dean Martin]], koji je u svojem ugovoru imao klauzulu da može birati glumce s kojima će surađivati, nije htio nikog do Monroe. Studio ju je vratio.<ref name="tran">[http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0308/05/lkl.00.html CNN Larry King Live - Panel Discusses Marilyn Monroe]</ref>		Kako je bio financijski opterećen produkcijom ''Kleopatre'', s [[Elizabeth Taylor]] u glavnoj ulozi, Fox je otpustio Monroe i zamijenio je s [[Lee Remick]]. Međutim, [[Dean Martin]], koji je u svojem ugovoru imao klauzulu da može birati glumce s kojima će surađivati, nije htio nikog do Monroe. Studio ju je vratio.<ref name="tran">[http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0308/05/lkl.00.html CNN Larry King Live - Panel Discusses Marilyn Monroe]</ref>

	Monroe je dala veliki intervju za ''Life'', u kojem je otkrila kako je bila ogorčena kad su je u [[Hollywood]]u počeli etiketirati kao glupu plavušu te kako je voljela svoju publiku.<ref>{{~~cite news~~ \| url = http://www.marilyn-monroe-memorabilia.com/marilyninterview.htm \| title = Marilyn Monroe's Last Interview \| first = Richard \| last = Meryman \| date= 1962\|accessdate = 2006-08-01 }}</ref> Snimila je i fotosession za ''Vogue'', a počela je raditi na svom sljedećem filmskom projektu s [[Gene Kelly\|Geneom Kellyjem]] i [[Frank Sinatra\|Frankom Sinatrom]], prema biografiji Donalda Spota. Osim toga, namjeravala je nastupiti u biografskom filmu o [[Jean Harlow]]. Drugi projekti u kojima je trebala nastupiti bili su ''What a Way to Go!'' (u kojem će je zamijenila [[Shirley MacLaine]]), ''Poljubi me, budalo'', komedija s Deanom Martinom u glavnoj ulozi ([[Kim Novak]] preuzela je Monroeinu ulogu) i mjuzikl ''A Tree Grows In Brooklyn''.<ref name="BBC1"/>		Monroe je dala veliki intervju za ''Life'', u kojem je otkrila kako je bila ogorčena kad su je u [[Hollywood]]u počeli etiketirati kao glupu plavušu te kako je voljela svoju publiku.<ref>{{Citiranje novina \| url = http://www.marilyn-monroe-memorabilia.com/marilyninterview.htm \| title = Marilyn Monroe's Last Interview \| first = Richard \| last = Meryman \| date= 1962\|accessdate = 2006-08-01 }}</ref> Snimila je i fotosession za ''Vogue'', a počela je raditi na svom sljedećem filmskom projektu s [[Gene Kelly\|Geneom Kellyjem]] i [[Frank Sinatra\|Frankom Sinatrom]], prema biografiji Donalda Spota. Osim toga, namjeravala je nastupiti u biografskom filmu o [[Jean Harlow]]. Drugi projekti u kojima je trebala nastupiti bili su ''What a Way to Go!'' (u kojem će je zamijenila [[Shirley MacLaine]]), ''Poljubi me, budalo'', komedija s Deanom Martinom u glavnoj ulozi ([[Kim Novak]] preuzela je Monroeinu ulogu) i mjuzikl ''A Tree Grows In Brooklyn''.<ref name="BBC1"/>

	Monroein zadnji dom bio je u Brentwoodu u [[Los Angeles]]u. Spremačica ju je našla mrtvu [[5. kolovoza]] [[1962.]] Objavljeno je kako je uzrok smrti bilo predoziranje tabletama za spavanje. Ostala su pitanja o okolnostima i o tome koliko je vremena prošlo kad ju je spremačica našla. Osim toga, postoje neke teorije zavjere koje govore kako su za njezinu smrt odgovorni John i Robert Kennedy.		Monroein zadnji dom bio je u Brentwoodu u [[Los Angeles]]u. Spremačica ju je našla mrtvu [[5. kolovoza]] [[1962.]] Objavljeno je kako je uzrok smrti bilo predoziranje tabletama za spavanje. Ostala su pitanja o okolnostima i o tome koliko je vremena prošlo kad ju je spremačica našla. Osim toga, postoje neke teorije zavjere koje govore kako su za njezinu smrt odgovorni John i Robert Kennedy.
Redak 131:		Redak 131:
	[[Joe DiMaggio]] vidio je [[1951.]] Monroeinu sliku s dva igrača Chicago White Soxa, ali ju nije pozvao sve do [[1952.]] Ona je napisala u ''My Story'' da ga nije htjela upoznati, bojeći se da se on uklapa u stereotip američkog sportaša. Vjenčali su se u gradskoj vijećnici [[San Francisco\|San Francisca]] [[14. siječnja]] [[1954.]] Tijekom medenog mjeseca, posjetili su [[Japan]], a nju su zamolili da posjeti [[Koreja\|Koreju]]. U četiri dana je održala deset nastupa na vrlo niskim tempereturama za sto tisuća vojnika koji su tamo služili. Biografi su naglasili da DiMaggio, koji je ostao u Japanu, nije bio sretan ženinom odlukom jer je htio da to bude intimni put.		[[Joe DiMaggio]] vidio je [[1951.]] Monroeinu sliku s dva igrača Chicago White Soxa, ali ju nije pozvao sve do [[1952.]] Ona je napisala u ''My Story'' da ga nije htjela upoznati, bojeći se da se on uklapa u stereotip američkog sportaša. Vjenčali su se u gradskoj vijećnici [[San Francisco\|San Francisca]] [[14. siječnja]] [[1954.]] Tijekom medenog mjeseca, posjetili su [[Japan]], a nju su zamolili da posjeti [[Koreja\|Koreju]]. U četiri dana je održala deset nastupa na vrlo niskim tempereturama za sto tisuća vojnika koji su tamo služili. Biografi su naglasili da DiMaggio, koji je ostao u Japanu, nije bio sretan ženinom odlukom jer je htio da to bude intimni put.

	[[14. rujna]] [[1954.]] ona je snimila sada već kultnu scenu u kojoj joj vjetar diže haljinu za film ''[[Sedam godina vjernosti]]'' u [[New York\|njujorškom]] kazalištu Trans-Lux. Bill Kobrin, tadašnji Foxov dopisnik s istočne obale, rekao je kako je [[Billy Wilder]] htio da to postane medijski cirkus: "... svaki put kad bi se haljina digla, publika bi se uzbudila, a DiMaggio bi poludio." Par se poslije posvađao u predvorju hotela.<ref>{{~~cite news~~ \| title = Meet Marilyn Monroe photographer Saturday \| url = http://www.thedesertsun.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20060626/UPDATE/60626018 \| first = Denise \| last = Goolsby \| publisher = The Desert Sun \| date = [[2006-06-26]]\|accessdate = 2006-08-01 }}</ref> Ona je zatražila razvod zbog mentalnog nasilja 274 dana nakon vjenčanja.		[[14. rujna]] [[1954.]] ona je snimila sada već kultnu scenu u kojoj joj vjetar diže haljinu za film ''[[Sedam godina vjernosti]]'' u [[New York\|njujorškom]] kazalištu Trans-Lux. Bill Kobrin, tadašnji Foxov dopisnik s istočne obale, rekao je kako je [[Billy Wilder]] htio da to postane medijski cirkus: "... svaki put kad bi se haljina digla, publika bi se uzbudila, a DiMaggio bi poludio." Par se poslije posvađao u predvorju hotela.<ref>{{Citiranje novina \| title = Meet Marilyn Monroe photographer Saturday \| url = http://www.thedesertsun.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20060626/UPDATE/60626018 \| first = Denise \| last = Goolsby \| publisher = The Desert Sun \| date = [[2006-06-26]]\|accessdate = 2006-08-01 }}</ref> Ona je zatražila razvod zbog mentalnog nasilja 274 dana nakon vjenčanja.

	Godinama kasnije obratila mu se za pomoć. U veljači [[1961.]], njezin psihijatar poslao ju je u psihijatrijsku kliniku Payne Whitney, gdje je, prema Donaldu Spotu, smještena u odjel za najteže slučajeve. Kako se nije mogla sama odjaviti, nazvala je DiMaggija, koji ju je izveo. Poslije mu se pridružila na [[Florida\|Floridi]]. Njihova priča o tome kako su "samo dobri prijatelji" nisu zaustavili glasine o tome kako su se ponovno vjenčali.		Godinama kasnije obratila mu se za pomoć. U veljači [[1961.]], njezin psihijatar poslao ju je u psihijatrijsku kliniku Payne Whitney, gdje je, prema Donaldu Spotu, smještena u odjel za najteže slučajeve. Kako se nije mogla sama odjaviti, nazvala je DiMaggija, koji ju je izveo. Poslije mu se pridružila na [[Florida\|Floridi]]. Njihova priča o tome kako su "samo dobri prijatelji" nisu zaustavili glasine o tome kako su se ponovno vjenčali.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T08:33:10Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T00:24:35Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T06:52:44Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-12T09:51:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 08:33
Redak 73:		Redak 73:
	=== Filmska zvijezda ===		=== Filmska zvijezda ===
	[[Datoteka:Marilyn Monroe, The Prince and the Showgirl, 1.jpg\|lijevo\|300px\|mini\|Marilyn Monroe u filmu ''[[Princ i plesačica]]'' ([[1957.]])]]		[[Datoteka:Marilyn Monroe, The Prince and the Showgirl, 1.jpg\|lijevo\|300px\|mini\|Marilyn Monroe u filmu ''[[Princ i plesačica]]'' ([[1957.]])]]
	Monroe je potvrdila kako se može nositi s ulogama u visokobudžetnim filmovima kad je nastupila u ''[[Niagara (1953)\|Niagari]]'' [[1953.]] Filmski kritičari pisali su o Monroeinoj vezi s kamerom koliko i o zlokobnoj priči.<ref>{{~~Citiraj web~~ \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/niagara/ \| title = ''Niagara'' (1953)\|work = [[Rotten Tomatoes]] \| accessdate = 2006-08-01 }}</ref> Igrala je neuravnoteženu ženu koja planira ubojstvo svog muža.		Monroe je potvrdila kako se može nositi s ulogama u visokobudžetnim filmovima kad je nastupila u ''[[Niagara (1953)\|Niagari]]'' [[1953.]] Filmski kritičari pisali su o Monroeinoj vezi s kamerom koliko i o zlokobnoj priči.<ref>{{Citiranje weba \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/niagara/ \| title = ''Niagara'' (1953)\|work = [[Rotten Tomatoes]] \| accessdate = 2006-08-01 }}</ref> Igrala je neuravnoteženu ženu koja planira ubojstvo svog muža.

	==== ''Playboyjeva'' ljepotica ====		==== ''Playboyjeva'' ljepotica ====
Redak 85:		Redak 85:
	U filmu ''Muškarci više vole plavuše'', Monroe se pojavila kao sponzoruša i plesačica Lorelei Lee, a scena u kojoj pjeva "Diamond Are a Girl's Best Friend" inspirirala je pjevačice kao što su [[Madonna]],<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=p0FDGnAIWpk Diamonds Are A Girl's Best Friend - Marilyn Monroe Songs]</ref> [[Kylie Minogue]]<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=T10VecAun-Y&feature=PlayList&p=20D3B963FEA3D0B3&index=2 Kylie Minogue and - Diamonds Are A Girl's Best Friend (Live)]</ref> i [[Geri Halliwell]].		U filmu ''Muškarci više vole plavuše'', Monroe se pojavila kao sponzoruša i plesačica Lorelei Lee, a scena u kojoj pjeva "Diamond Are a Girl's Best Friend" inspirirala je pjevačice kao što su [[Madonna]],<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=p0FDGnAIWpk Diamonds Are A Girl's Best Friend - Marilyn Monroe Songs]</ref> [[Kylie Minogue]]<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=T10VecAun-Y&feature=PlayList&p=20D3B963FEA3D0B3&index=2 Kylie Minogue and - Diamonds Are A Girl's Best Friend (Live)]</ref> i [[Geri Halliwell]].

	U filmu ''Kako se udati za milijunaša'', Monroe se udružila s [[Lauren Bacall]] i [[Betty Grable]]. Glumila je kratkovidnu glupu plavušu, a iako je uloga bila stereotipna, kritičari su primijetili njezin komičarski timing.<ref>{{~~Citiraj web~~ \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/how_to_marry_a_millionaire/ \| title = ''How to Marry a Millionaire'' (1953) \| publisher = [[Rotten Tomatoes]] \| accessdate = 2006-08-01 }}</ref>		U filmu ''Kako se udati za milijunaša'', Monroe se udružila s [[Lauren Bacall]] i [[Betty Grable]]. Glumila je kratkovidnu glupu plavušu, a iako je uloga bila stereotipna, kritičari su primijetili njezin komičarski timing.<ref>{{Citiranje weba \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/how_to_marry_a_millionaire/ \| title = ''How to Marry a Millionaire'' (1953) \| publisher = [[Rotten Tomatoes]] \| accessdate = 2006-08-01 }}</ref>

	Njezina dva sljedeća filma, ''[[Rijeka bez povratka]]'' i [[mjuzikl]] ''[[Nema biznisa do šoubiznisa (1954)\|Nema biznisa do šoubiznisa]]'', nisu bili uspješni. Monroeovoj su dosadile uloge koje joj je dodjeljivao Zanuck. Nakon završetka snimanja filma ''[[Sedam godina vjernosti]]'' početkom [[1955.]], raskinula je svoj ugovor i otišla studirati glumu u [[New York]] kod [[Lee Strasberg\|Leeja Strasberga]].<ref name="ECB"/> Fox nije pristao na njezine zahtjeve te je inzistirao da se vrati za produkcije filmova koje je smatrala neumjesnima, kao što su ''Djevojka u ružičastim tajicama'' (koji nikad nije snimljen), ''The Girl in the Red Velvet Swing'' i ''Kako biti jako, jako popularan''.		Njezina dva sljedeća filma, ''[[Rijeka bez povratka]]'' i [[mjuzikl]] ''[[Nema biznisa do šoubiznisa (1954)\|Nema biznisa do šoubiznisa]]'', nisu bili uspješni. Monroeovoj su dosadile uloge koje joj je dodjeljivao Zanuck. Nakon završetka snimanja filma ''[[Sedam godina vjernosti]]'' početkom [[1955.]], raskinula je svoj ugovor i otišla studirati glumu u [[New York]] kod [[Lee Strasberg\|Leeja Strasberga]].<ref name="ECB"/> Fox nije pristao na njezine zahtjeve te je inzistirao da se vrati za produkcije filmova koje je smatrala neumjesnima, kao što su ''Djevojka u ružičastim tajicama'' (koji nikad nije snimljen), ''The Girl in the Red Velvet Swing'' i ''Kako biti jako, jako popularan''.
Redak 101:		Redak 101:
	=== Kasnije godine ===		=== Kasnije godine ===

	[[1959.]] je donijela najveći hit njene karijere, komediju [[Billy Wilder\|Billyja Wildera]] ''[[Neki to vole vruće]]'', u kojoj je nastupila s [[Tony Curtis\|Tonyjem Curtisom]] i [[Jack Lemmon\|Jackom Lemmonom]]. Kad je snimanje završilo, Wilder je javno pričao o njezinom teškom ponašanju na setu. Ubrzo se, međutim, Wilderov stav ublažio te ju je počeo hvaliti kao veliku komičarku. ''Neki to vole vruće'' smatra se jednim od najboljih filmova ikad snimljenih,<ref>{{~~Citiraj web~~ \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/some_like_it_hot/ \| title = ''Some Like It Hot'' (1959) \| work = [[Rotten Tomatoes]]\|accessdate = 2006-08-01 }}</ref> a Monroe je za svoju izvedbu dobila [[Zlatni globus]] kao [[Zlatni globus za najbolju glumicu - komedija ili mjuzikl\|najbolja glumica u mjuziklu ili komediji]].		[[1959.]] je donijela najveći hit njene karijere, komediju [[Billy Wilder\|Billyja Wildera]] ''[[Neki to vole vruće]]'', u kojoj je nastupila s [[Tony Curtis\|Tonyjem Curtisom]] i [[Jack Lemmon\|Jackom Lemmonom]]. Kad je snimanje završilo, Wilder je javno pričao o njezinom teškom ponašanju na setu. Ubrzo se, međutim, Wilderov stav ublažio te ju je počeo hvaliti kao veliku komičarku. ''Neki to vole vruće'' smatra se jednim od najboljih filmova ikad snimljenih,<ref>{{Citiranje weba \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/some_like_it_hot/ \| title = ''Some Like It Hot'' (1959) \| work = [[Rotten Tomatoes]]\|accessdate = 2006-08-01 }}</ref> a Monroe je za svoju izvedbu dobila [[Zlatni globus]] kao [[Zlatni globus za najbolju glumicu - komedija ili mjuzikl\|najbolja glumica u mjuziklu ili komediji]].

	Nakon tog filma, Monroe je snimila ''[[Volimo se]]'' redatelja [[George Cukor\|Georgea Cukora]], s [[Yves Montand\|Yvesom Montandom]]. Monroe je bila prisiljena snimiti film zbog obaveza prema studiju 20th Century Fox. Iako film nije bio ni financijski ni kritički uspjeh, u njemu je otpjevala jednu od legendarnih glazbenih brojeva, pjesmu [[Cole Porter\|Colea Portera]] "My Heart Belongs to Daddy".		Nakon tog filma, Monroe je snimila ''[[Volimo se]]'' redatelja [[George Cukor\|Georgea Cukora]], s [[Yves Montand\|Yvesom Montandom]]. Monroe je bila prisiljena snimiti film zbog obaveza prema studiju 20th Century Fox. Iako film nije bio ni financijski ni kritički uspjeh, u njemu je otpjevala jednu od legendarnih glazbenih brojeva, pjesmu [[Cole Porter\|Colea Portera]] "My Heart Belongs to Daddy".

	[[Arthur Miller]] napisao je ono što će postati posljednja dovršena suradnja Monroe i [[Clark Gable\|Clarka Gablea]], ''[[Neprilagođeni (1960)\|Neprilagođeni]]''. Iscrpljujuće snimanje odvijalo se u vrućoj pustinji u [[Nevada\|Nevadi]]. Monroe, Gable i [[Montgomery Clift]] ostvarili su izvedbe koje suvremeni kritičari smatraju izvrsnima.<ref>{{~~Citiraj web~~ \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/misfits \| title = ''The Misfits'' (1961) \| work = Rotten Tomatoes\|accessdate = 2006-08-01 }}</ref> Tabloidi su okrivljivali nju zbog smrti Clarka Gablea od srčanog udara, tvrdeći kako ga je gnjavila na setu.<ref>[http://www.ew.com/ew/article/0,,312338,00.html Frankly, We Gave A Damn]</ref> Gable je, međutim, inzistirao da sam izvodi kaskaderske scene, a bio je i strastveni pušač. Nakon Gableove smrti, Monroe je nazočila krštenju njegova sina.		[[Arthur Miller]] napisao je ono što će postati posljednja dovršena suradnja Monroe i [[Clark Gable\|Clarka Gablea]], ''[[Neprilagođeni (1960)\|Neprilagođeni]]''. Iscrpljujuće snimanje odvijalo se u vrućoj pustinji u [[Nevada\|Nevadi]]. Monroe, Gable i [[Montgomery Clift]] ostvarili su izvedbe koje suvremeni kritičari smatraju izvrsnima.<ref>{{Citiranje weba \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/misfits \| title = ''The Misfits'' (1961) \| work = Rotten Tomatoes\|accessdate = 2006-08-01 }}</ref> Tabloidi su okrivljivali nju zbog smrti Clarka Gablea od srčanog udara, tvrdeći kako ga je gnjavila na setu.<ref>[http://www.ew.com/ew/article/0,,312338,00.html Frankly, We Gave A Damn]</ref> Gable je, međutim, inzistirao da sam izvodi kaskaderske scene, a bio je i strastveni pušač. Nakon Gableove smrti, Monroe je nazočila krštenju njegova sina.

	Monroe se vratila u [[Hollywood]] kako bi nastavila snimanje komedije Georgea Cukora, ''Something's Got to Give'', nikad završeni film koji je postao legendaran zbog problema na setu, a pokazao se kao skupi debakl za Fox. U svibnju [[1962.]] je ostvarila posljednji poznati javni nastup, pjevajući ''Happy Birthday, Mr. President'' na televizijskoj rođendanskoj proslavi predsjednika [[JFK\|Johna F. Kennedyja]].		Monroe se vratila u [[Hollywood]] kako bi nastavila snimanje komedije Georgea Cukora, ''Something's Got to Give'', nikad završeni film koji je postao legendaran zbog problema na setu, a pokazao se kao skupi debakl za Fox. U svibnju [[1962.]] je ostvarila posljednji poznati javni nastup, pjevajući ''Happy Birthday, Mr. President'' na televizijskoj rođendanskoj proslavi predsjednika [[JFK\|Johna F. Kennedyja]].

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 00:24
Redak 73:		Redak 73:
	=== Filmska zvijezda ===		=== Filmska zvijezda ===
	[[Datoteka:Marilyn Monroe, The Prince and the Showgirl, 1.jpg\|lijevo\|300px\|mini\|Marilyn Monroe u filmu ''[[Princ i plesačica]]'' ([[1957.]])]]		[[Datoteka:Marilyn Monroe, The Prince and the Showgirl, 1.jpg\|lijevo\|300px\|mini\|Marilyn Monroe u filmu ''[[Princ i plesačica]]'' ([[1957.]])]]
	Monroe je potvrdila kako se može nositi s ulogama u visokobudžetnim filmovima kad je nastupila u ''[[Niagara (1953)\|Niagari]]'' [[1953.]] Filmski kritičari pisali su o Monroeinoj vezi s kamerom koliko i o zlokobnoj priči.<ref>{{~~cite~~ web \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/niagara/ \| title = ''Niagara'' (1953)\|work = [[Rotten Tomatoes]] \| accessdate = 2006-08-01 }}</ref> Igrala je neuravnoteženu ženu koja planira ubojstvo svog muža.		Monroe je potvrdila kako se može nositi s ulogama u visokobudžetnim filmovima kad je nastupila u ''[[Niagara (1953)\|Niagari]]'' [[1953.]] Filmski kritičari pisali su o Monroeinoj vezi s kamerom koliko i o zlokobnoj priči.<ref>{{Citiraj web \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/niagara/ \| title = ''Niagara'' (1953)\|work = [[Rotten Tomatoes]] \| accessdate = 2006-08-01 }}</ref> Igrala je neuravnoteženu ženu koja planira ubojstvo svog muža.

	==== ''Playboyjeva'' ljepotica ====		==== ''Playboyjeva'' ljepotica ====
Redak 85:		Redak 85:
	U filmu ''Muškarci više vole plavuše'', Monroe se pojavila kao sponzoruša i plesačica Lorelei Lee, a scena u kojoj pjeva "Diamond Are a Girl's Best Friend" inspirirala je pjevačice kao što su [[Madonna]],<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=p0FDGnAIWpk Diamonds Are A Girl's Best Friend - Marilyn Monroe Songs]</ref> [[Kylie Minogue]]<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=T10VecAun-Y&feature=PlayList&p=20D3B963FEA3D0B3&index=2 Kylie Minogue and - Diamonds Are A Girl's Best Friend (Live)]</ref> i [[Geri Halliwell]].		U filmu ''Muškarci više vole plavuše'', Monroe se pojavila kao sponzoruša i plesačica Lorelei Lee, a scena u kojoj pjeva "Diamond Are a Girl's Best Friend" inspirirala je pjevačice kao što su [[Madonna]],<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=p0FDGnAIWpk Diamonds Are A Girl's Best Friend - Marilyn Monroe Songs]</ref> [[Kylie Minogue]]<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=T10VecAun-Y&feature=PlayList&p=20D3B963FEA3D0B3&index=2 Kylie Minogue and - Diamonds Are A Girl's Best Friend (Live)]</ref> i [[Geri Halliwell]].

	U filmu ''Kako se udati za milijunaša'', Monroe se udružila s [[Lauren Bacall]] i [[Betty Grable]]. Glumila je kratkovidnu glupu plavušu, a iako je uloga bila stereotipna, kritičari su primijetili njezin komičarski timing.<ref>{{~~cite~~ web \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/how_to_marry_a_millionaire/ \| title = ''How to Marry a Millionaire'' (1953) \| publisher = [[Rotten Tomatoes]] \| accessdate = 2006-08-01 }}</ref>		U filmu ''Kako se udati za milijunaša'', Monroe se udružila s [[Lauren Bacall]] i [[Betty Grable]]. Glumila je kratkovidnu glupu plavušu, a iako je uloga bila stereotipna, kritičari su primijetili njezin komičarski timing.<ref>{{Citiraj web \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/how_to_marry_a_millionaire/ \| title = ''How to Marry a Millionaire'' (1953) \| publisher = [[Rotten Tomatoes]] \| accessdate = 2006-08-01 }}</ref>

	Njezina dva sljedeća filma, ''[[Rijeka bez povratka]]'' i [[mjuzikl]] ''[[Nema biznisa do šoubiznisa (1954)\|Nema biznisa do šoubiznisa]]'', nisu bili uspješni. Monroeovoj su dosadile uloge koje joj je dodjeljivao Zanuck. Nakon završetka snimanja filma ''[[Sedam godina vjernosti]]'' početkom [[1955.]], raskinula je svoj ugovor i otišla studirati glumu u [[New York]] kod [[Lee Strasberg\|Leeja Strasberga]].<ref name="ECB"/> Fox nije pristao na njezine zahtjeve te je inzistirao da se vrati za produkcije filmova koje je smatrala neumjesnima, kao što su ''Djevojka u ružičastim tajicama'' (koji nikad nije snimljen), ''The Girl in the Red Velvet Swing'' i ''Kako biti jako, jako popularan''.		Njezina dva sljedeća filma, ''[[Rijeka bez povratka]]'' i [[mjuzikl]] ''[[Nema biznisa do šoubiznisa (1954)\|Nema biznisa do šoubiznisa]]'', nisu bili uspješni. Monroeovoj su dosadile uloge koje joj je dodjeljivao Zanuck. Nakon završetka snimanja filma ''[[Sedam godina vjernosti]]'' početkom [[1955.]], raskinula je svoj ugovor i otišla studirati glumu u [[New York]] kod [[Lee Strasberg\|Leeja Strasberga]].<ref name="ECB"/> Fox nije pristao na njezine zahtjeve te je inzistirao da se vrati za produkcije filmova koje je smatrala neumjesnima, kao što su ''Djevojka u ružičastim tajicama'' (koji nikad nije snimljen), ''The Girl in the Red Velvet Swing'' i ''Kako biti jako, jako popularan''.
Redak 101:		Redak 101:
	=== Kasnije godine ===		=== Kasnije godine ===

	[[1959.]] je donijela najveći hit njene karijere, komediju [[Billy Wilder\|Billyja Wildera]] ''[[Neki to vole vruće]]'', u kojoj je nastupila s [[Tony Curtis\|Tonyjem Curtisom]] i [[Jack Lemmon\|Jackom Lemmonom]]. Kad je snimanje završilo, Wilder je javno pričao o njezinom teškom ponašanju na setu. Ubrzo se, međutim, Wilderov stav ublažio te ju je počeo hvaliti kao veliku komičarku. ''Neki to vole vruće'' smatra se jednim od najboljih filmova ikad snimljenih,<ref>{{~~cite~~ web \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/some_like_it_hot/ \| title = ''Some Like It Hot'' (1959) \| work = [[Rotten Tomatoes]]\|accessdate = 2006-08-01 }}</ref> a Monroe je za svoju izvedbu dobila [[Zlatni globus]] kao [[Zlatni globus za najbolju glumicu - komedija ili mjuzikl\|najbolja glumica u mjuziklu ili komediji]].		[[1959.]] je donijela najveći hit njene karijere, komediju [[Billy Wilder\|Billyja Wildera]] ''[[Neki to vole vruće]]'', u kojoj je nastupila s [[Tony Curtis\|Tonyjem Curtisom]] i [[Jack Lemmon\|Jackom Lemmonom]]. Kad je snimanje završilo, Wilder je javno pričao o njezinom teškom ponašanju na setu. Ubrzo se, međutim, Wilderov stav ublažio te ju je počeo hvaliti kao veliku komičarku. ''Neki to vole vruće'' smatra se jednim od najboljih filmova ikad snimljenih,<ref>{{Citiraj web \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/some_like_it_hot/ \| title = ''Some Like It Hot'' (1959) \| work = [[Rotten Tomatoes]]\|accessdate = 2006-08-01 }}</ref> a Monroe je za svoju izvedbu dobila [[Zlatni globus]] kao [[Zlatni globus za najbolju glumicu - komedija ili mjuzikl\|najbolja glumica u mjuziklu ili komediji]].

	Nakon tog filma, Monroe je snimila ''[[Volimo se]]'' redatelja [[George Cukor\|Georgea Cukora]], s [[Yves Montand\|Yvesom Montandom]]. Monroe je bila prisiljena snimiti film zbog obaveza prema studiju 20th Century Fox. Iako film nije bio ni financijski ni kritički uspjeh, u njemu je otpjevala jednu od legendarnih glazbenih brojeva, pjesmu [[Cole Porter\|Colea Portera]] "My Heart Belongs to Daddy".		Nakon tog filma, Monroe je snimila ''[[Volimo se]]'' redatelja [[George Cukor\|Georgea Cukora]], s [[Yves Montand\|Yvesom Montandom]]. Monroe je bila prisiljena snimiti film zbog obaveza prema studiju 20th Century Fox. Iako film nije bio ni financijski ni kritički uspjeh, u njemu je otpjevala jednu od legendarnih glazbenih brojeva, pjesmu [[Cole Porter\|Colea Portera]] "My Heart Belongs to Daddy".

	[[Arthur Miller]] napisao je ono što će postati posljednja dovršena suradnja Monroe i [[Clark Gable\|Clarka Gablea]], ''[[Neprilagođeni (1960)\|Neprilagođeni]]''. Iscrpljujuće snimanje odvijalo se u vrućoj pustinji u [[Nevada\|Nevadi]]. Monroe, Gable i [[Montgomery Clift]] ostvarili su izvedbe koje suvremeni kritičari smatraju izvrsnima.<ref>{{~~cite~~ web \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/misfits \| title = ''The Misfits'' (1961) \| work = Rotten Tomatoes\|accessdate = 2006-08-01 }}</ref> Tabloidi su okrivljivali nju zbog smrti Clarka Gablea od srčanog udara, tvrdeći kako ga je gnjavila na setu.<ref>[http://www.ew.com/ew/article/0,,312338,00.html Frankly, We Gave A Damn]</ref> Gable je, međutim, inzistirao da sam izvodi kaskaderske scene, a bio je i strastveni pušač. Nakon Gableove smrti, Monroe je nazočila krštenju njegova sina.		[[Arthur Miller]] napisao je ono što će postati posljednja dovršena suradnja Monroe i [[Clark Gable\|Clarka Gablea]], ''[[Neprilagođeni (1960)\|Neprilagođeni]]''. Iscrpljujuće snimanje odvijalo se u vrućoj pustinji u [[Nevada\|Nevadi]]. Monroe, Gable i [[Montgomery Clift]] ostvarili su izvedbe koje suvremeni kritičari smatraju izvrsnima.<ref>{{Citiraj web \| url = http://www.rottentomatoes.com/m/misfits \| title = ''The Misfits'' (1961) \| work = Rotten Tomatoes\|accessdate = 2006-08-01 }}</ref> Tabloidi su okrivljivali nju zbog smrti Clarka Gablea od srčanog udara, tvrdeći kako ga je gnjavila na setu.<ref>[http://www.ew.com/ew/article/0,,312338,00.html Frankly, We Gave A Damn]</ref> Gable je, međutim, inzistirao da sam izvodi kaskaderske scene, a bio je i strastveni pušač. Nakon Gableove smrti, Monroe je nazočila krštenju njegova sina.

	Monroe se vratila u [[Hollywood]] kako bi nastavila snimanje komedije Georgea Cukora, ''Something's Got to Give'', nikad završeni film koji je postao legendaran zbog problema na setu, a pokazao se kao skupi debakl za Fox. U svibnju [[1962.]] je ostvarila posljednji poznati javni nastup, pjevajući ''Happy Birthday, Mr. President'' na televizijskoj rođendanskoj proslavi predsjednika [[JFK\|Johna F. Kennedyja]].		Monroe se vratila u [[Hollywood]] kako bi nastavila snimanje komedije Georgea Cukora, ''Something's Got to Give'', nikad završeni film koji je postao legendaran zbog problema na setu, a pokazao se kao skupi debakl za Fox. U svibnju [[1962.]] je ostvarila posljednji poznati javni nastup, pjevajući ''Happy Birthday, Mr. President'' na televizijskoj rođendanskoj proslavi predsjednika [[JFK\|Johna F. Kennedyja]].

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 06:52
Redak 174:		Redak 174:

	== Literatura ==		== Literatura ==
	*{{~~cite book~~ \| last = Baty \| first = S. Paige \| title=American Monroe: The Making of a Body Politic \| publisher=University of California Press\| year=1995 \|isbn=0-520-08806-9}} Examines Monroe's stature as an icon.		*{{Citiranje knjige \| last = Baty \| first = S. Paige \| title=American Monroe: The Making of a Body Politic \| publisher=University of California Press\| year=1995 \|isbn=0-520-08806-9}} Examines Monroe's stature as an icon.
	*{{~~cite book~~ \| last = Belmont \| first = Georges \| title=Marilyn Monroe and the Camera\| publisher=Te Neues Publishing Company\| year=2000 \| id={{ISBN\|3-8238-5467-4}}}} Monroe's "love affair" with the camera.		*{{Citiranje knjige \| last = Belmont \| first = Georges \| title=Marilyn Monroe and the Camera\| publisher=Te Neues Publishing Company\| year=2000 \| id={{ISBN\|3-8238-5467-4}}}} Monroe's "love affair" with the camera.
	*{{~~cite book~~ \| last = Churchwell \| first = Sarah \| title=The Many Lives of Marilyn Monroe\| publisher=Metropolitan Books\| year=2004 \| id={{ISBN\|0-8050-7818-5}}}} Explores Western Civilization's fixation with Monroe.		*{{Citiranje knjige \| last = Churchwell \| first = Sarah \| title=The Many Lives of Marilyn Monroe\| publisher=Metropolitan Books\| year=2004 \| id={{ISBN\|0-8050-7818-5}}}} Explores Western Civilization's fixation with Monroe.
	*{{~~cite book~~ \| last = Clayton \| first = Marie \| title=Marilyn Monroe: Unseen Archives \| publisher=Barnes & Noble Inc. \| year=2004 \| id={{ISBN\|0-7607-4673-7}}}}		*{{Citiranje knjige \| last = Clayton \| first = Marie \| title=Marilyn Monroe: Unseen Archives \| publisher=Barnes & Noble Inc. \| year=2004 \| id={{ISBN\|0-7607-4673-7}}}}
	*{{~~cite book~~ \| last = Cunningham \| first = Ernest W. \| title=The Ultimate Marilyn \| publisher=Renaissance Books\| year=1997 \| id={{ISBN\|1-58063-003-0}}}} A compendium of facts, fantasies and scandals about Marilyn Monroe.		*{{Citiranje knjige \| last = Cunningham \| first = Ernest W. \| title=The Ultimate Marilyn \| publisher=Renaissance Books\| year=1997 \| id={{ISBN\|1-58063-003-0}}}} A compendium of facts, fantasies and scandals about Marilyn Monroe.
	*{{~~cite book~~ \| last = Evans \| first = Mike \| title=Marilyn: The Ultimate Book \| publisher=MQ Publications \| year=2004 \| id=ASIN B000FL52LG}}		*{{Citiranje knjige \| last = Evans \| first = Mike \| title=Marilyn: The Ultimate Book \| publisher=MQ Publications \| year=2004 \| id=ASIN B000FL52LG}}
	*{{~~cite book~~ \| last = Gilmore \| first = John \| title=Inside Marilyn Monroe: A Memoir \| publisher=Ferine Books \| year=2007 \| id={{ISBN\|0-9788968-0-7}}}} Examination of Monroe's personal and professional life.		*{{Citiranje knjige \| last = Gilmore \| first = John \| title=Inside Marilyn Monroe: A Memoir \| publisher=Ferine Books \| year=2007 \| id={{ISBN\|0-9788968-0-7}}}} Examination of Monroe's personal and professional life.
	*{{~~cite book~~ \| last = Guiles \| first = Fred Lawrence \| title=Norma Jean: The Life of Marilyn Monroe \| publisher=Paragon House Publishers\| year=1993 \| id={{ISBN\|1-55778-583-X}}}} Reissue of a biography cited in this article.		*{{Citiranje knjige \| last = Guiles \| first = Fred Lawrence \| title=Norma Jean: The Life of Marilyn Monroe \| publisher=Paragon House Publishers\| year=1993 \| id={{ISBN\|1-55778-583-X}}}} Reissue of a biography cited in this article.
	*{{~~cite book~~ \| last = Mailer \| first = Norman \| title=Marilyn: A Biography \| publisher=Grosset & Dunlap\| year=1973 \| id={{ISBN\|0-448-01029-1}}}} His controversial take on Monroe.		*{{Citiranje knjige \| last = Mailer \| first = Norman \| title=Marilyn: A Biography \| publisher=Grosset & Dunlap\| year=1973 \| id={{ISBN\|0-448-01029-1}}}} His controversial take on Monroe.
	*''My Sister Marilyn'', Miracle, Berniece Baker and Mona Raw Baker. Publisher: Algonquin Books; first edition (1994) Hardcover: 238 pages {{ISBN\|1565120701}}		*''My Sister Marilyn'', Miracle, Berniece Baker and Mona Raw Baker. Publisher: Algonquin Books; first edition (1994) Hardcover: 238 pages {{ISBN\|1565120701}}
	*{{~~cite book~~ \| last = Monroe \| first = Marilyn \| title=My Story \| publisher=Cooper Square Press\| year=2000 \| id={{ISBN\|0-8154-1102-2}}}} Reprint of her memoirs, ghost-written by Ben Hecht; introduction by Andrea Dworkin.		*{{Citiranje knjige \| last = Monroe \| first = Marilyn \| title=My Story \| publisher=Cooper Square Press\| year=2000 \| id={{ISBN\|0-8154-1102-2}}}} Reprint of her memoirs, ghost-written by Ben Hecht; introduction by Andrea Dworkin.
	*{{~~cite book~~ \| last = Rollyson \| first = Carl E. \| title=Marilyn Monroe: A Life of the Actress \| publisher=Da Capo Press\| year=1993 \| id={{ISBN\|0-306-80542-1}}}} Scholarly look at her films.		*{{Citiranje knjige \| last = Rollyson \| first = Carl E. \| title=Marilyn Monroe: A Life of the Actress \| publisher=Da Capo Press\| year=1993 \| id={{ISBN\|0-306-80542-1}}}} Scholarly look at her films.
	*{{~~cite book~~ \| last = Spoto \| first = Donald \| title=Marilyn Monroe: The Biography \| publisher=Cooper Square Press\| year=2001 \| id={{ISBN\|0-8154-1183-9}}}} Biography cited in this article.		*{{Citiranje knjige \| last = Spoto \| first = Donald \| title=Marilyn Monroe: The Biography \| publisher=Cooper Square Press\| year=2001 \| id={{ISBN\|0-8154-1183-9}}}} Biography cited in this article.
	*{{~~cite book~~ \| last = Smith \| first = Matthew \| title=Marilyn's Last Words: Her Secret Tapes and Mysterious Death \| publisher=Carroll & Graf Publishers \| year=2004 \| id={{ISBN\|0-7867-1380-1}}}} Alleged transcripts of Monroe's therapy sessions.		*{{Citiranje knjige \| last = Smith \| first = Matthew \| title=Marilyn's Last Words: Her Secret Tapes and Mysterious Death \| publisher=Carroll & Graf Publishers \| year=2004 \| id={{ISBN\|0-7867-1380-1}}}} Alleged transcripts of Monroe's therapy sessions.
	*Steinem, Gloria (1988). ''Marilyn: Norma Jeane'', photos by George Barris. Signet. (1988) {{ISBN\|0451155963}}		*Steinem, Gloria (1988). ''Marilyn: Norma Jeane'', photos by George Barris. Signet. (1988) {{ISBN\|0451155963}}
	*{{~~cite book~~ \| last = Taylor \| first = Roger G. \| title=Marilyn in Art\| publisher=Chaucer Press\| year=2006 \|isbn=1-904957-02-1}} Examines Monroe's influence on numerous artists.		*{{Citiranje knjige \| last = Taylor \| first = Roger G. \| title=Marilyn in Art\| publisher=Chaucer Press\| year=2006 \|isbn=1-904957-02-1}} Examines Monroe's influence on numerous artists.
	*{{~~cite book~~ \| last = Victor \| first = Adam \| title=The Complete Marilyn Monroe \| publisher=Thames and Hudson Ltd \| year=1999 \| id={{ISBN\|0-500-01978-9}}}}		*{{Citiranje knjige \| last = Victor \| first = Adam \| title=The Complete Marilyn Monroe \| publisher=Thames and Hudson Ltd \| year=1999 \| id={{ISBN\|0-500-01978-9}}}}
	*Vitacco-Robles, Gary (2003). ''Cursum Perficio: Marilyn Monroe's Brentwood Hacienda: The Story of Her Final Months.'' IUniverse. {{ISBN\|0-595-01082-2}}		*Vitacco-Robles, Gary (2003). ''Cursum Perficio: Marilyn Monroe's Brentwood Hacienda: The Story of Her Final Months.'' IUniverse. {{ISBN\|0-595-01082-2}}