WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T03:23:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
{{točnost}}
[[Datoteka:Muromian-map.png|mini|300px|desno|Približni zemljovid [[Varjazi|nevarjaških]] kultura u europskom dijelu Rusije u 9. stoljeću. Područje naroda Mari je prikazano rozo.]]
'''Marijci''' ili '''Mari''', prije '''Čeremisi'''<ref>[https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38932 Marijci], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 12. travnja 2021.</ref> ([[Marijski jezik|marijski]]: ''мари, марий, мары, маре, мере, мӓрӹ'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''Марийцы, черемисы'') narod su iz grupe [[Povolški Finci|Povolških Finaca]] srodni [[Mordvini]]ma. Sami sebe oni nazivaju Mari (=ljudi), pravoslavne su vjere, a do Drugog svjetskog rata bilo je još i nekrštenih. Njihovo područje prostire se između [[Vjatka|Vjatke]] i [[Vetluga (rijeka)|Vetluge]], gdje im se danas nalazi rapublika [[Marij El]].

Marijci se dijele na Brdske Marijci{{Nedostaje izvor}} na uzvisinama s južne strane [[Volga|Volge]] ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Горные марийцы'') i na Livadske{{Nedostaje izvor}} ili Šumske Marijce{{Nedostaje izvor}} ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Луговые марийцы'') koji su mnogo brojniji a nastanjeni su na šumovitoj sjevernoj obali Volge. Postoji i grupa Marijaca obično nazivanih Istočni Marijci{{Nedostaje izvor}} ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Восточные марийцы''),<ref>[http://www.rusin.fi/eastmari/eng/overvm.htm The Mari]</ref> danas većinom u [[Baškirija|Baškiriji]], odnosno između [[Ufa (rijeka)|Ufe]] i [[Kama (rijeka)|Kame]], osobito uz [[Bjelaja (pritok Kame)|Bjelaju]], te u [[Tatarstan]]u i [[Udmurtija|Udmurtiji]].

Ime Marijci povezuje se još sa starim plemenima koja spominje Jornandes u 6. stoljeću. Od 8 do 13. stoljeća oni su u bliskoj vezi s [[Povolški Bugari|Povolškim Bugarima]], a kasnije potpadaju pod [[Tatari|Tatare]], pa su nakon pada [[Kazanj]]a [[1552.]] došli u sklop [[Rusija|ruske države]]. Otada i počinje njihovo pokrštavanje. Njima se ovo ne sviđa pa dio Marijaca u 17. stoljeću odseli podno [[Ural (gorje)|Urala]], gdje još možda ima nekrštenih Marijaca.

Marijci su ratari ([[1897.]] 98,8 %). Brdskim Marijcima uz to je važno i [[pčelarstvo]] bez košnica; [[ribarstvo]] na rijekama s upotrebom mreža, osti i ograda u koje se riba treba satjerati. U lovu se služe zamkama, a do Drugog svjetskog rata još i [[luk i strijela|lukom i strijelom]]. Osim navedenim poslom, Marijci se bave i splavarstvom, izgradnjom čunova i poslovima vezanim uz šumu, osobitom obradom drveta, a i još možda paljenjem katrana. Žene su zabavljene tekstilnim poslom ([[konoplja]], manje [[lan]]). Marijci su nekim svojim proizvodima nadaleko trgovali, to su: košare, tokovi za kose, sjekire i drugo.

[[Datoteka:Mari2.jpg|mini|Skupina Marijaca]]
Sela Marijaca su malena, raštrkana, ponekad dobro zaštićena zelenilom, tek kasnije su pod ruskim utjecajem zbijena. Kuće (pört) su brvnare s rubovima postavljenim unakrst, u većini slučajeva dvosobne, prizemlje je visoko, namijenjeno stoci a krovovi su pokriveni daskama. Gospodarskim objektima pripadaju i ljetna kuhinja (kúdê) s ognjištem u sredini, ''hambar'' (klät) na stupovima, staje za konje i goveda, suše i sušnica i parno kupatilo. [[Narodna nošnja|Nošnja]] Istočnih Marijaca slična je [[Tatari|tatarskoj]] i [[baškiri|baškirskoj]], dok su zapadni više pod ruskim utjecajem.

[[Datoteka:Mari1.jpg|mini|Marijci]]
Marijci uživaju u slanim i kiselim jelima, osobito u tjestenini s raznim nadjevima (kógê'lê; Rusi ih zovu pirogi). Kêšál (rus. kysel') je jelo od ukiseljena brašna, a tu je i 'lapaš', kuhano [[kiselo mlijeko]] sa [[zobeno brašno|zobenim brašnom]]. [[Meso]], [[konj]]sko i [[ovca|ovčje]] jede se samo na žrtvenim i vjerskim svečanostima. Od pića Marijci izrađuju [[pivo]], [[medovina|medovinu]] i [[rakija|rakiju]] od [[slad]]a i [[raž]]i poznatu kao ''[[kumiška]]'' ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Кумышка'').

[[Glazbeni instrumenti]] koje poznaju su rogovi od kore drveta, neku vrstu citre s 15 – 20 žica koje oni zovu ''küs'l'e'', od gusly, koje ponegdje sviraju samo žene. Imaju i [[gajde]].

Obitelji Marijaca su [[patrijarhat]]ske, a nekoliko srodnih obitelji obično naseljavaju jedno selo koje nosi ime po njima. Žene nisu potpuno ravnopravne, i ne mogu sudjelovati na nekim svečanostima, a može biti i ustupljena, možda kojem rođaku dok je muž odsutan. Postoji i običaj da djevojke sakrivene u kući trubljenjem u rogove najavljuju da je u kući udavača spremna za udaju. Svadbe su im veoma svečane, a svatovske povorke kreću se na kolima. U starija vremena kod Marijaca je bilo i otmica, a za djevojku se davala otkupnina.

Pogrebni su im običaji dosta zanimljivi, a neki podsječaju i na [[Slaveni|slavenske]]. Mrtvaca skidaju s kreveta na slamu i čuva ga mrtvačka straža, dok se prilikom odlaska sprovoda na pragu kolje kokoš. Svoje mrtve Marijci odvode na saonicama, a nekada čak i po ljeti. Mrtvi na drugi svijet odlazi s popudbinom koja se sastoji od hrane, oruđa, posuđa i svega što će mu tamo trebati, dobije čak i štap, kojim se može braniti od bijesnih pasa.

Marijci su mnogobošci, u prvom je redu Jumê, dobri nebeski bog čije ime znači 'nebo'. Tu je još cijeli niz duhova i božanstava (kod Brdskih Marijaca 70), svima im se prikazuju žrtve uz zamršeni ceremonijal. Poznati su šumski duhovi [[targêldêš]], ''[[ovda]]'', s nogama okrenutim natrag, oni su porijeklom od ljudi poginulih u šumi. Postoje još bogovi groma, munje, vjetra, oblaka, vezanih uz prirodu. Kod Marijaca, kao i kod [[Haida]] Indijanaca iz [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]] vjeruje se da sve stvari, sve živo i neživo ima dušu i sve su one žive. Svaka ta stvar ima posebnu dušu (ört) i potrebno joj je iskazivati poštovanje.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Marij El]]
[[Kategorija:Povolški Finci]]
[[Kategorija:Etničke grupe Rusije]]

Marijci - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica