Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:38:59Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:38
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Marijan Kocković'''-->{{~~Likovni~~ umjetnik		<!--'''Marijan Kocković'''-->{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Marijan Kocković		\|ime = Marijan Kocković
	\|period = [[Moderna]]		\|period = [[Moderna]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-05T00:02:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Likovni umjetnik
|ime = Marijan Kocković
|period = [[Moderna]]
|slika = Marijan Kocković.jpg
|veličina = 250px
|opis =
|rođenje = [[23. srpnja]] [[1923.]] [[Zagreb]]
|smrt = [[30. svibnja]] [[1991.]] [[Dubrovnik]]
|vrsta = [[kiparstvo]] - [[tapiserija]]
|praksa =
|utjecao =
|utjecali =
|djela =
}}

'''Marijan Kocković''' ([[Zagreb]], [[23. srpnja]] [[1923.]] - [[ Dubrovnik]], [[30. svibnja]] [[1991.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je akademski [[kipar]].

== Životopis ==

Marijan Kocković je rođen 23. srpnja 1923. u Zagrebu kao najmlađe od sedmero djece učiteljice Olge i učitelja Stjepana Kockovića. U Zagrebu je završio osnovnu i srednju učiteljsku školu. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[1942.]] godine priključio se [[partizani|partizanskom]] pokretu gdje je nakon kratkog vremena postao politički komesar [[Trinaesta proleterska udarna brigada NOVJ-a|13. proleterske brigade]]. Tijekom rata je dva puta ranjavan, a po završetku rata s činom kapetana odlazi u [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavensku ratnu mornaricu]]na novu dužnost.

[[Datoteka:Crna Perla.jpg|lijevo|thumb|150px|Crna perla]]

Kiparstvom se počeo baviti [[1947.]] godine. Prvo je u Domu mornarice u [[Split]]u počeo s modeliranjem, pri čemu je značajnu ulogu odigrao splitski kipar [[Ivan Mirković]] čiji je atelier Marijan često posjećivao, a potom ga je iste godine, zbog talenta koji je posjedovao, mornarica kao stipendistu poslala na školovanje na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu]] kod profesora [[Grga Antunac|Grge Antunca]] i [[Frano Kršinić|Frane Kršinića]]. <ref name="Galerija">[http://www.gallerymarijan.com/cro/o_marijanu.htm Umjetnička galerija Marijan]</ref> Za vrijeme studija na Likovnoj akademiji, [[1949.]] godine pobijedio je na natječaju za spomenik palim borcima u [[Sisak|Sisku]] koji prikazuje žensku figuru uzdignute ruke s puškom. Zbog rada na spomeniku neredovito je dolazio Akademiju i tako propustio popuniti broj sati pa je izbačen s Akademije.<ref>[http://www.jutarnji.hr/marijan-kockovic--bio-je-omiljeni-titov-umjetnik----a-vec-je-desetljecima-nazalost-posve-zaboravljen-i-zanemaren/1081442/ Jutarnji - Marijan Kocković: 'Bio je omiljeni Titov umjetnik, a već je desetljećima posve zaboravljen i zanemaren'] <small>Preuzeto 29. siječnja 2013.</small></ref>

U želji da završi školovanje, [[1950.]] godine podnosi zahtjev za demobilizaciju te odlazi na Akademiju likovnih umjetnosti u [[Ljubljana|Ljubljanu]], gdje je bio u klasi profesora Petra Lobode. Diplomirao je [[1953.]] godine u klasi profesora Karela Putriha i to odličnim uspjehom.

Po svršetku Akademije odlazi u [[Sarajevo]] gdje je od [[1953.]] do [[1966.]] godine živio i radio kao profesor kiparstva i povijesti umjetnosti te slobodni umjetnik.

U Dubrovnik je doselio 1966. godine i odlučio tu ostati do kraja života. U gradskom predjelu [[Lapad]] je izgradio kuću s atelierom i malom galerijom čime je dobio osjećaj neovisnosti od likovne sredine u kojoj djeluje. Od [[1968.]] godine aktivno se počinje baviti i [[Tapiserija|tapiserijom]]. Od [[1970.]] godine po nekoliko mjeseci godišnje radio je i izlagao u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], a od [[1972.]] godine počeo je raditi i kao profesor skulpture na Ljetnoj školi Hope College Holland koja se održavala u Dubrovniku.

Nakon susreta sa Slobodankom Đokić, likovnom umjetnicom koja se bavila tekstilom i odijevanjem, ulazi [[1975.]] godine u treći brak u kojem će biti rođeni sinovi Marijan i Neven.

Marijan se osim kiparstvom bavio i pjesništvom pa su [[1978.]] godine u izdanju Grafičkog zavoda objvaljene njegove zbirke pjesama "S imenom tvojim" i "O ženi srcem i dlijetom".

Izvršio je samoubojstvo u Dubrovniku [[30. svibnja]] [[1991.]] godine, a dan nakon njega uslijed teške bolesti umrla je i njegova supruga.

== Izložbe i djela ==

Marijan je tijekom 45-godišnjeg perioda izlagao na preko 100 samostalnih i zajedničkih izložbi po cijelom svijetu i to u [[Kanada|Kanadi]], Sjedinjenim Američkim Državama, [[Rusija|Rusiji]], [[Japan|Japanu]] i diljem [[Europa|Europe]]. U svom stvaralačkom vijeku stvorio je 300 portreta u [[Mramor|mramoru]] i [[Bronca|bronci]], preko 350 skulptura u bronci, [[kamen]]u, [[drvo|drvu]] i [[Bakar|bakruˇ]], a ujedno je bio autor 250 tapiserija. Njegove skulpture i tapiserije namijenjene unutarnjem uređenju krasile su i dan danas krase neke od javnih zgrada, hotela i banaka po cijelom svijetu medu kojima [[Sears Tower]] u [[Chicago|Chicagu]], hotel Trelawny na [[Jamajka|Jamajci]], tvornica Storck u [[Njemačka|Njemačkoj]] te na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i Hrvatske. <ref name="Galerija"/>

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.gallerymarijan.com/cro/djela.htm Umjetnička galerija Marijan]

== Galerija djela ==

<gallery>
Slika:Beethoven.tif|<center>''Beethoven''</center>
Slika:Rovinj fontana.JPG|<center>''Fontana u Rovinju''</center>
Slika:Spomenik palom borcu u Rovinju.JPG|<center>''Spomenik palom borcu u Rovinju''</center>
Slika:Tapiserija Zodiac Vaga.tif|<center>''Tapiserija Zodiac''</center>
Slika:Tri Gracije.tif|<center>''Tri gracije''</center>
Slika:Spomenik Drvar.jpg|<center>''Spomenik u Drvaru''</center>.
</gallery>

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Kocković, Marijan}}
[[Kategorija:Hrvatski kipari]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]

Marijan Kocković - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica