https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Marijan_Haljini%C4%87Marijan Haljinić - Povijest promjena2026-07-20T11:05:46ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Marijan_Haljini%C4%87&diff=156425&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-23T08:39:03Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Marijan Haljinić'''-->{{Infookvir svećenik<br />
| ime_svećenika = fra Marijan Haljinić<br />
| pravo_ime =<br />
| slika = <br />
| slika_širina = <br />
| slika_opis = <br />
| datum_rođenja = sredinom 16. st.<br />
| mjesto_rođenja = [[Haljinići]]<br />
| datum_smrti = 19. srpnja 1606.<br />
| mjesto_smrti = [[Kraljeva Sutjeska]]<br />
| zaređen_za_svećenika =<br />
| djela_u_službi =<br />
| počasti_u_njegovo_ime =<br />
}}<br />
'''Marijan Haljinić''' ([[Haljinići]], sredina 16. st. - [[Kraljeva Sutjeska]], [[19. srpnja]] [[1606.]]), bio je [[Bosanski Hrvati|bosanski]] [[Franjevci|franjevac]] i provincijal [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]] (1583.-1586. i 1592.-1595.).<br />
<br />
== Životopis ==<br />
<br />
Rođen je u selu [[Haljinići]], sredinom 16. st. Osnovnu školu učio je, vjerojatno, u [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]], a nije isključeno da je tu završio i filozofsko-teološki studij. Bio je dvaput provincijal [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]] (1583.-1586. i 1592.-1595.)<br />
<br />
Supotpisnik je žalbe koju su [[1594.]] bosanski [[franjevci]] uputili prorektoru reda De Matteiju protiv biskupa fra Franje Baličevića. Za njegova dugog provincijalata, turske su vlasti dozvolile (1592.) da bosanski [[franjevci]] mogu, na osnovu starih povlastica, "svake tri godine sastati se i između sebe jednog glavara izabrati". Fra [[Julijan Jelenić]] piše da je sastavio djelo u kojem je odredio kako se ima pjevati misni Credo.<br />
<br />
O značaju, utjecaju i veličini [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]], u vrijeme provincijalata fra Marijana Haljinića, govore podaci o stanju Provincije, koje iznosi fra Franjo Gonzaga, generalni ministar Franjevačkog reda g. 1589.<br />
Podaci se odnose na nešto ranije vrijeme, jer se navedena godina tiče samo godine tiskanja njegova djela. Tada je, prema njemu, bilo u njoj četrnaest samostana, a od toga deset u samoj Bosni: Srebrenica, Sutjeska, Fojnica, Olovo, Visoko, Kreševo, Tuzla, Gradovrh, Modriča i Rama; tri u Dalmaciji: Visovac, Makarska, Zaostrog; i jedan u Slavoniji: Velika. <br />
<br />
Broj braće se u pojedinom samostanu kreće oko 6-7, ali za Fojnicu, gdje ih je moralo biti najviše, nije naveden. Župe ovdje nisu ni imenom, ni brojem navedene.<br />
<br />
== Unutarnje poveznice ==<br />
<br />
* [[Kraljeva Sutjeska (franjevački samostan)|Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska ]]<br />
* [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena]]<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
<br />
* [http://ks-samostan.net/ Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska] <br />
* [http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/index.php Franjevačka provincija Bosna Srebrena]<br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
* ''[[Hrvatski franjevački biografski leksikon]]'', , Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2010.<br />
* Jelenić, Julijan: ''Kultura i bosanski franjevci I.'' Sarajevo, 1912.<br />
* Jelenić, Julijan: ''Necrologium Bosnae Argentinae''. Sarajevo, 1917.<br />
* [[Juraj Božitković|Božitković, Juraj]]: ''Kritički ispit popisa bosanskih vikara i provincijala (1339.-1735.)''. Beograd, 1935.<br />
* [[Franjo Gonzaga|Gonzaga, Franciscus]]: De origine Seraphicae Religionis, Roma 1587.<br />
* [[Dominik Mandić|Mandić, Dominik]]: ''Franjevačka Bosna''. Rim, 1968.<br />
<br />
{{Vikari i provincijali Bosne Srebrene}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Haljinić, Marijan}}<br />
[[Kategorija:Provincijali Bosne Srebrene]]</div>WikiSysop