WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T14:25:26Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 14:25
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Marija Tudor'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Marija Tudor'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = Marija Tudor		\| ime = Marija Tudor
	\| slika = [[Datoteka:Mary_I_of_England.jpg\|232px]]		\| slika = [[Datoteka:Mary_I_of_England.jpg\|232px]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T06:59:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Marija Tudor
| slika = [[Datoteka:Mary_I_of_England.jpg|232px]]
| opis =
| titula = engleska kraljica
| vladavina = 19. srpnja 1553. - 17. studenog 1558.
| krunidba =
| prethodnik = [[Jane Grey]]
| nasljednik = [[Elizabeta I.]]
| regent =
| titula1 =
| vladavina1 =
| krunidba1 =
| prethodnik1 =
| nasljednik1 =
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| titula4 =
| vladavina4 =
| krunidba4 =
| prethodnik4 =
| nasljednik4 =
| regent4 =
| nasljeđe = -
| supruga =
| supruge =
| suprug = [[Filip II., kralj Španjolske|Filip II.]]
| supruzi =
| djeca =
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Dinastija Tudor|Tudor]]
| vladarska himna =
| otac = [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrik VIII.]]
| majka = [[Katarina Aragonska]]
| datum rođenja = 18. veljače 1516.
| datum smrti = 17. studenog 1558.
| datum pokopa = 14. prosinca 1558.
| mjesto pokopa = Westminsterska opatija, [[London]]
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[Katoličanstvo|katoličanstvo]]
}}

'''Marija I. Tudor''' (Placentia Palace, Greenwich [[18. veljače]] [[1516.]] – St, James's Palace, [[17. studenog]] [[1558.]]), [[Engleska|engleska]] kraljica te druga supruga [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II.]] Pretposljednja je vladarica iz [[Dinastija Tudor|dinastije Tudor]] poznata po svojem pokušaju obnavljanja [[Katolicizam|katoličanstva]] u [[Engleska|Engleskoj]] tijekom kojeg su pogubljena 283 istaknuta engleska [[Protestantizam|protestanta]] zbog čega joj je nadjenut nadimak ''Krvava Marija'' (''Bloody Mary'').

== Kraljeva kći ==

Bila je kći [[Engleska|engleskog]] kralja [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]] i njegove prve žene [[Katarina Aragonska|Katarine Aragonske]], te, po majci, unuka katoličkih kraljeva koji su ujedini tada najmoćniju europsku silu, Španjolsku, [[Ferdinand II. Aragonski|Ferdinanda II.]] i [[Izabela I. Kastiljska|Izabele]].

Bila je vrlo napredno, ali boležljivo dijete lošeg vida i problema sa sinusima zbog kojih je patila od jakih glavobolja. S devet godina je postala službena nasljednica svog oca [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]] premda je on silno želio imati muškog nasljednika.

=== Obrazovanje ===
Za njezin odgoj brinula se njezina majka [[Katarina Aragonska|Katarina]] koja ju je sama podučavala [[latinski jezik]], a uz pomoć [[Španjolska|španjolskih]] učitelja učila je i [[grčki jezik]], znanosti i glazbu. No, to nije značilo da su bile neprestano zajedno. Henrik je vrlo brzo poslao malu princezu u vlastito kućanstvo kako bi se posvetilo opsežnom, intenzivnom obrazovanju te izučavala nekoliko lekcija o upravljanju državom.

=== Očev alat za diplomaciju ===
Već kada je navršila dvije godine, njezin otac [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrik VIII.]] obećao je njezinu ruku sinu [[Francuska|francuskog]] kralja [[Franjo I., kralj Francuske|Franje I.]]. Nakon tri godine to obećanje je razvrgnuto, a Marija je obećana caru [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]] [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu V.]], no i taj je ugovor razvrgnut. Nakon toga je sklopljen novi ugovor prema kojem se Marija trebala udati za francuskog kralja [[Franjo I., kralj Francuske|Franju I.]], a ne za njegovog sina, no pripreme za vjenčanje omela je [[kraljeva "velika stvar"]].

=== Poništenje braka roditelja ===
Marijin se život uvelike pogoršao željom njezina oca [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]] da dobije muškog nasljednika, te poništenjem braka sa njezinom majkom [[Katarina Aragonska|Katarinom Aragonskom]]. [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrik]] se potom oženio s [[Ana Boleyn|Anom Boleyn]] što je rezultiralo raskolom s [[Papa|papom]] i [[Katolička crkva|Katoličkom crkvom]]. Marija je tako postala dijete iz nepostojećeg braka i time nezakonita.

Izaslanstvo Vijeća je obavijestilo princezu Mariju o [[Thomas Cranmer|Cranmerovoj]] presudi. Hrabro im je rekla da neće za kraljicu prihvatiti nikoga osim svoje majke, na što su joj izaslanici zabranili svaku komunikaciju s Katarinom i nisu joj dopustili ni da pošalje oproštajno pismo. Za Mariju bio je to početak dugih i tužnih godina punih iskušenja. Ana Boleyn ju je zbog te nepokolebljivosti mrzila. Prvo ju pokušavala podmititi srdačnim pismima, pozivima na dvor i obećanjima da će ju pomiriti s ocem. Marija joj je britko odgovarala da ne poznaje ni jednu drugu kraljicu Engleske osim svoje majke, no ako će se "Madam Boleyn" zauzeti za nju kod oca, ona će joj biti zahvalna. Anu je to razbjesnilo, ali pozvala ju je još jednom. Marija ju je odbila, pa je Ana počela prijetiti. No, to je prošlo bez željenog učinka. Ana je javno obznanila da će slomiti Marijin ponos utemeljen u njezinoj "neobuzdanoj španjolskoj krvi".

Mariji je slijedom svih tih događaja oduzeta titula princeze, odstranjena je sa dvora. Njezino je kućanstvo razbaštinjeno. Morala je služiti kao dvorska dama svoje polusestre [[Elizabeta I.|Elizabete]]. Usprkos bujici crnih i tjeskobnih misli te povrijeđenosti, Marija je zavoljela svoju polusestru.

=== Majčina smrt ===
[[Datoteka:Trial of Catherine of Aragon.jpg|mini|258x258px|Suđenje o poništenju braka [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]] i [[Katarina Aragonska|Katarine Aragonske]], Marijinih roditelja.]]
Nije joj bilo dopušteno da viđa svoju majku [[Katarina Aragonska|Katarinu]], pa čak niti da prisustvuje njenom pogrebu [[1536.]] godine. Odvojenost od majke je bitno narušilo Marijino zdravlje. Usprkos brojnih preklinjanjima njezine majke da posjeti bolesnu kćer, kralj to nikada nije odobrio iz straha da će podignuti vojsku na njega. Naime, Katarina Aragonska je čitav život, kao kći dotadašnjih najvećih europskih monarha, uživala velik utjecaj i popularnost diljem Europe. Henrik se bojao što bi njih dvije mogle postići jednom kada se ujedine u uroti protiv njega.

Marija je zapravo htjela pobjeći iz Engleske, no majka joj je to zabranila sve do svoje smrti. Nakon njezine smrti, kraljica Ana se pokušala pomiriti s njom, predosjećajući da će joj njezina blagost ubrzo biti potrebna. Međutim, to je bilo nemoguće. Marija je krivila Anu za sve nedaće koje su snašle nju i njezinu voljenu majku. Također je bila svjesna činjenice da je Ana strogo zabranila Henriku da komunicira s njom.

=== Jane Seymour ===
Još dok je radila kao sluškinja u kućanstvu [[Katarina Aragonska|Katarine Aragonske]], Jane je uspjela uspostaviti prijateljstvo s njom i njezinom kćeri Marijom. Tijekom kraljeve "velike stvari" pružila im je utjehu tople prijateljice. Postavši kraljicom godinama kasnije, [[Jane Seymour]] je obećala španjolskom veleposlaniku, [[Eustace Chapuys|Eustaceu Chapuysu]], da će se boriti za Marijina nasljedna prava, na što joj je on rekao da je u Mariji stekla dragocjenu kćer koja će ju voljeti više od vlastite djece koju bi imala s Henrikom.

Marija je na dvoru u to doba uživala veliku popularnost, na položaju do kraljice.

=== Ana Klevska ===
Isprva skeptična s uvjerenom luterankom, Marija nije bila oduševljena novom kraljicom. Međutim, ubrzo su se, kao dvije vršnjakinje, sprijateljile. Navodno je Marija dijelom bila zaslužna za Anin preobrat na katoličanstvo.
[[Datoteka:Mary I by Master John.jpg|mini|Marija, 1544. godine]]

=== Katarina Howard ===
Nađeni su zapisi koji tvrde da se Marija nije odnosila s jednakim poštovanjem prema svojoj novoj maćehi, koja je usto bila i mlađa od nje. Nije su smatrala jednako dostojanstvenom kao njezinu prethodnicu.

=== Katarina Parr ===
[[Katarina Parr]], potkraj Henrikove vladavine, ponovno je uspjela okupiti čitavu obitelj i pomiriti [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika]] sa svojim kćerima pa su [[1544.]] ''Zakonom o naslijeđivanju'' Marija i [[Elizabeta I.|Elizabeta]] ponovno uvrštene u nasljednu liniju prve po redu nakon [[Edvard VI.|Eduarda]].

== Kraljeva sestra ==
Nakon što je [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrik VIII.]] umro [[1547.]] godine, naslijedio ga je sin [[Edvard VI.|Eduard VI.]], prvi engleski [[Protestantizam|protestantski]] vladar koji je, putem ''Regentskog vijeća'' i svoga ''Lorda protektora,'' svog ujaka [[Edward Seymour|Edwarda Seymoura]], u vjerski i politički život [[Engleska|Engleske]] počeo uvoditi, ponekad i nasilnim metodama, [[Protestantizam|protestantske]] običaje i pravila. Kako je Marija bila predana vjernica [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] od nje je zatraženo da svoje vjerske običaje prakticira isključivo u vlastitoj kapeli. Kada su joj vlasti potpuno zabranile da prakticira svoju katoličku vjeru, Marija se obratila caru [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]] [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu V.]] koji je Engleskoj zaprijetio ratom ako se Mariji i dalje budu narušavale vjerske slobode. Nakon toga se na dvoru više nisu mješali u njezine vjerske običaje i slobode.

== Kraljičina rođakinja ==
[[Datoteka:Streathamladyjayne.jpg|mini|[[Jane Grey]], kraljica od 9 dana.]]
[[Edvard VI.]] umro je vrlo rano i prije svoje smrti sastavio je oporuku prema kojoj su Marija i [[Elizabeta II.|Elizabeta]] ponovno bile isključene iz nasljedne linije zbog toga što su bile rođene u poništenim brakovima [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]], pa je sljedeća u nasljednoj liniji bila gospa [[Frances Brandon]], kćer njihove pokojne tete [[Marija Tudor, kraljica Francuske|Marije]]. [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrikova]] sestra Marija je bila majka protestantice [[Jane Grey]], a sve iz razloga kako ne bi došlo do restauracije [[Katolicizam|katolicizma]] u Engleskoj. Povjesničari i pravni stručnjaci osporavaju pravnu valjanost ove oporuke iz više razloga, među kojima su najjači argumenti to što je oporuku sastavio tada maloljetni i teško bolesni [[Edvard VI.|Eduard VI.]] i to što je bila u protivnosti sa ''Zakonom o naslijeđivanju'' (''Act of succesion'') donesenim u vrijeme [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]]

Jane Grey je bila štićenica Eduardovog ujaka [[Thomas Seymour|Thomasa Seymoura]], koji je gorljivo zagovarao brak između Eduarda i Jane. Time je Seymour htio ojačati protestantizam u Engleskoj te svoj vlastiti utjecaj. Međutim, već je odavno bio smaknut. Jane je bila napredno i bistro dijete koja je imala teško djetinjstvo.

Dana [[6. srpnja]] [[1553.]] godine, naslijedila je englesku krunu, što je proklamirano dana [[10. srpnja]] [[1553.]] godine. U trenutku proglašenja [[Jane Grey]] kraljicom, tada u narodu mnogo popularnija Marija pobjegla je u [[Suffolk]], skupila vojsku od 20.000 ljudi i do [[19. srpnja]] umarširala u [[London]] i svrgnula [[Jane Grey]] s trona. Jane je od tada poznata kao kraljica koja je vlada točno devet dana. U trenutku Marijinog ulaska u London, Jane su već svi njezini pobornici bili napustili.

== Prva kraljica Engleske ==

Kako engleska povijest često odbacije tezu da je [[Jane Grey]] zakonito naslijedila krunu, Mariju smatraju svojom prvom kraljicom.
[[Datoteka:PAUL DELAROCHE - Ejecución de Lady Jane Grey (National Gallery de Londres, 1834).jpg|mini|Pogubljenje [[Jane Grey]], portret [[Paul Delaroche|Paula Delarochea]] iz 1834. godine.]]
U početku svoje vladavine Marija je težila da bude milosrdna vladarica te je pustila mladu [[Jane Grey]] na slobodu jer je smatrala da je krunu bila preuzela pod prisilom. Svečanost na kojoj je Marija okrunjena održana je [[1. listopada]] [[1553.]] Prva njezina odluka kao kraljice bila je da je ponovno, retroaktivno, učinila brak svoje majke [[Katarina Aragonska|Katarine Aragonske]] sa kraljem [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrikom VIII.]] valjanim.

=== Wyattova pobuna ===
U siječnju [[1554.]] godine došlo je do [[Protestantizam|protestantske]] pobune pod vodstvom [[Thomas Wyatt|Thomasa Wyatta]] koja je [[Jane Grey]] željela vratiti na prijestolje. Toje Mariju natjeralo da tada šesnaestogodišnju [[Jane Grey]] i njenog muža prvo zatoči u [[London Tower]], te ubrzo i pogubi dana [[12. veljače]] [[1554.]] godine. U isto vrijeme, pritisnuta pobunom, zatočila je i vlastitu polusestru [[Elizabeta I.|Elizabetu]].

=== Restauracija katoličanstva u Engleskoj ===
Tijekom svoje vladavine Marija je svu svoju pažnju posvetila tome kako bi na neki način poništila posljedice [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrikovog]] raskola sa [[Papa|papom]] i [[Katolička crkva|Katoličkom crkvom]], pravne i vjerske posljedice vladavine njezina polubrata [[Edvard VI.|Eduarda VI.]], te kako bi [[Engleska crkva|Englesku crkvu]] vratila u okrilje [[Katolička crkva|Katoličke crkve]]. U tome pravcu parlament je poništio sve zakone iz doba [[Edvard VI.|Eduarda VI.]], a glavne protagoniste prethodne [[Protestantizam|protestantske]] vlasti progonila je svim sredstvima, pa je oko tri stotine njih i dala pogubiti spaljivanjem na lomači. Najpoznatiji među njima bili su [[Hugh Latimer]], [[Nicholas Ridley]], [[John Hooper]], [[John Philpot]], [[John Bradford]] i [[Thomas Cranmer]], sve pristaše reformatora [[John Wycliffe|Johna Wycliffea]].

Bezuspješno je pokušavala provest novčanu reformu te vratiti zemljoposjede katoličkim samostanima kojima je sve bilo oduzeto u doba [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]] i njegovog savjetnika [[Thomas Cromwell|Thomasa Cromwella]].

=== Rat protiv Francuske ===
Na vanjskopolitičkom planu Marija se, na nagovor svog supruga [[Filip II., kralj Španjolske|Filipa]] uključila u rat protiv [[Francuska|Francuske]] koji je završio pogubno za interese [[Engleska|Engleske]] jer je izgubljen i posljednji komadić francuskog teritorija kojim je vladala Engleska, grad [[Calais]] i okolica. To je bio težak udarac na Marijinu vladavinu i ponos engleskoga naroda koji se jasno sjećao zahtjeva za francusko prijestolje kralja [[Eduard III.|Eduarda III.]]

== Nesretan brak ==
[[Datoteka:Felipe of Spain and MariaTudor.jpg|mini|Kraljevski par, Marija i [[Filip II., španjolski kralj|Filip]].]]
Čim je zasjela na dugoočekivano englesko prijestolje, car [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] je predložio Mariji da se uda za sina jedinca, Filipa. Oboje su vukli korijene od [[John od Gaunta, 1. vojvoda od Lancastera|Johna od Gaunta]]. To se nije svidjelo ni engleskom plemstvu, a ni puku koji je strahovao od španjolskog preuzimanja prijestolja. Bojali su se da će onda Filip uvesti inkviziciju ili Englesku uvesti u mnogobrojne ratove koji su se tada vodili.

Nakon što je Wyattovu pobunu uspješno svladala, vjenčala se sa, tada jedanaest godina mlađim, [[Filip II., kralj Španjolske|Filipom]], a isti je prema bračnom ugovoru postao i ''iure uxoris'' kralj [[Engleska|Engleske]] ali sve suverene poluge vlasti ostale su - barem na površini - u Marijinim rukama. Nakon što je čitav život strahovala da će umrijeti neudana i bez djece, Marija se ubrzo zaljubila u [[Filip II., kralj Španjolske|Filipa]] koji ju je smatrao neprivlačnom i nakon čestranest mjeseci otputovao u [[Španjolska|Španjolsku]]. Zbog ovog vjenčanja Marija je u narodu izgubila početnu potporu i postala izrazito nepopularna. Bilo je očigledno da ju suprug manipulira.

Tijekom svog braka patila je od [[Sindrom lažne trudnoće|sindroma lažne trudnoće]], bila napuštena od voljenoga supruga. Prije je postala tragična osoba nego tiranin kakvom ju opisuju mnogi povjesničari. Prije smrti sročila je oporuku u kojoj je navela da će njezin suprug [[Filip II., kralj Španjolske|Filip]] biti regent njihovom djetetu do njegove punoljetnosti.

Navodno je već tada Filip bacio oko na [[Elizabeta I.|Elizabetu]], smatrajući ju intrigantnom. Čak ju je zaprosio, planirajući novi brak s njom.

== Odnos s Elizabetom ==
Odnos kćeri [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]] je od Elizabetinog rođenja bilo komplicirano, ali prožeto - ponekad potisnutom - ljubavlju i solidarnosti. Tijekom života [[Ana Boleyn|Ane Boleyn]], Elizabetine majke, Marija ju je služila. Nakon Aninog uhićenja i pogubljenja, Marija je počela propitkivati Elizabetino porijeklo, sumnjajući da su uopće sestre. To je bio rezultat čiste mržnje prema Elizabetinoj majci. No, kada je Marija ponovno zadobila očevu ljubav, ubrzo je vratila i svoju polusestru u njegovu milost.

Tijekom svoje vladavine, Mariju su uvjeravali da njezina lukava, protestantska polusestra planira urotu protiv nje. Unatoč Elizabetinim nastojanjima da udovolji svojoj sestri i kraljici, to Mariji nikada nije bilo sasvim dovoljno. Nakon izvjesnog vremena je Marija naredila njezino uhićenje, strahujući od Elizabetinog puča. Međutim, nikada se njezina pobuna nije mogla dokazati.

[[Elizabeta I.|Elizabeta]] će ostaviti upute da ju zakopaju pokraj voljene sestre.

== Smrt ==
Umrla je [[17. studenog]] [[1558.]], najvjerojatnije od [[Karcinom|karcinoma]] [[Jajnici|jajnika]], a kako nije imala toliko željenog djeteta, naslijedila ju je polusestra [[Elizabeta I.|Elizabeta]]. Za malo više od četrdeset godina će njezina sestra i nasljednica pokraj nje biti i zakopana.

== Zaostavština ==
Mariju se najviše pamti po njezinoj predanoj pobožnosti koju je naslijedila od svojih roditelja, prvenstveno [[Katarina Aragonska|Katarine Aragonske]], kćeri [[Katolički kraljevi|katoličkih kraljeva]]. Iako su poznata njezina masovna pogubljenja i spaljivanja krivovjernika, njezine se brojke zapravo ne mogu mjeriti s brojkama u doba njezina oca, [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]]

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Jane Grey|Jane Grey]]
|gl_članak_funkcija = [[Popis engleskih i britanskih vladara|Kralj Engleske]]
|nasljednik = [[Elizabeta I.|Elizabeta I.]]
}}

{{Engleski vladari}}
[[Kategorija:Engleski vladari]]
[[Kategorija:Tudori]]
[[Kategorija:Sicilske kraljice]]

Marija Tudor - Povijest promjena

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica