WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T06:48:43Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 06:48
Redak 6:		Redak 6:

	Marija Leszczyńska rodila se 23. lipnja 1703. godine kao druga kći [[Poljsko-Litavska Unija\|poljsko-litvanskog]] kralja Stanislava I. Leszczyńskoga i kraljice Katarine Opalińske. Njezin je otac postao [[kralj\|kraljem]] jedino zahvaljujući potpori [[Karlo XII.\|Karla XII. Švedskog]]. Rođena je u Trzebnici u Poljskoj gdje je dobila titulu princeze. Godine [[1709.]] stanje se u zemlji promijenilo. Prijašnji kralj [[August II. Jaki]], kojeg je Stanislav svrgnuo s prijestolja, preuzeo je krunu i prognao obitelj Leszczyński iz kraljevstva. Stanislav je sa ženom Katarinom i dvjema kćerima Anom i šestogodišnjom Marijom prebjegao u grad [[Kristianstad]] smješten na jugu [[Švedska\|Švedske]].<ref>		Marija Leszczyńska rodila se 23. lipnja 1703. godine kao druga kći [[Poljsko-Litavska Unija\|poljsko-litvanskog]] kralja Stanislava I. Leszczyńskoga i kraljice Katarine Opalińske. Njezin je otac postao [[kralj\|kraljem]] jedino zahvaljujući potpori [[Karlo XII.\|Karla XII. Švedskog]]. Rođena je u Trzebnici u Poljskoj gdje je dobila titulu princeze. Godine [[1709.]] stanje se u zemlji promijenilo. Prijašnji kralj [[August II. Jaki]], kojeg je Stanislav svrgnuo s prijestolja, preuzeo je krunu i prognao obitelj Leszczyński iz kraljevstva. Stanislav je sa ženom Katarinom i dvjema kćerima Anom i šestogodišnjom Marijom prebjegao u grad [[Kristianstad]] smješten na jugu [[Švedska\|Švedske]].<ref>
	{{~~cite book~~		{{Citiranje knjige
	\| author = Lundh-Eriksson, Nanna		\| author = Lundh-Eriksson, Nanna
	\| title = Hedvig Eleonora		\| title = Hedvig Eleonora

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-12T01:13:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[file:Maurice-Quentin de La Tour, Portrait de Marie Leczinska, reine de France (1748) - 02.jpg|mini|''Portret Marije Leszczyńske'', rad [[Maurice Quentin de La Tour|Mauricea Quentina de La Toura]], [[Versailles]]]]

'''Marija Leszczyńska''' ([[Trzebnica]], 23. lipnja 1703. – [[Dvorac Versailles|Versailles]], [[Pariz|Pariz]], 24. lipnja 1768.), francuska kraljica. Rođena je kao '''Marija Karolina Sofija Felicija Leszczyńska''' ([[poljski jezik|polj.]] ''Maria Karolina Zofia Felicja Leszczyńska''), a u Francuskoj je znana kao ''Marie Lecinska''. Potjecala je iz poljske kraljevske [[dinastija|dinastije]] Leszczyńskih. Bila je žena kralja [[Luj XV., kralj Francuske|Luja XV. Omiljenog]] i kraljica koja je najduže vladala [[Francuska|Francuskom]]. Na [[prijestolje|prijestolju]] se održala pune 43 godine, sve do svoje smrti 1768. godine. Bila je popularna i omiljena među pukom.

== Poljska princeza ==

Marija Leszczyńska rodila se 23. lipnja 1703. godine kao druga kći [[Poljsko-Litavska Unija|poljsko-litvanskog]] kralja Stanislava I. Leszczyńskoga i kraljice Katarine Opalińske. Njezin je otac postao [[kralj|kraljem]] jedino zahvaljujući potpori [[Karlo XII.|Karla XII. Švedskog]]. Rođena je u Trzebnici u Poljskoj gdje je dobila titulu princeze. Godine [[1709.]] stanje se u zemlji promijenilo. Prijašnji kralj [[August II. Jaki]], kojeg je Stanislav svrgnuo s prijestolja, preuzeo je krunu i prognao obitelj Leszczyński iz kraljevstva. Stanislav je sa ženom Katarinom i dvjema kćerima Anom i šestogodišnjom Marijom prebjegao u grad [[Kristianstad]] smješten na jugu [[Švedska|Švedske]].<ref>
{{cite book
| author = Lundh-Eriksson, Nanna
| title = Hedvig Eleonora
| publisher = Wahlström & Widstrand
| year = 1947.
| language = švedskom
| isbn=
}}</ref> Ondje im je švedski kralj Karlo XII. pružio utočište. Marija je ondje naučila govoriti [[švedski jezik]]. Godine [[1714.]] Karlo XII. pružio im je azil u [[Njemačka|njemačkoj]] pokrajini Zweibrückenu kamo je obitelj i otišla. Ondje je Marijina starija sestra Ana umrla u dobi od 18 godine zbog upale pluća. Obitelj Leszczyński naposljetku se smjestila u francuskoj pokrajini [[Elzas]]u smještenoj u blizini pokrajine Zweibrückena. Nećak kralja [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV.]] i regent uime malodobnog kralja [[Luj XV., kralj Francuske|Luja XV.]], Filip II., vojvoda Orleanski, pružio im je poveću gradsku kuću za boravak. Ondje je ugledao Mariju Leszczyńsku, koju je uz dogovor s ocem Stanislavom odveo u kraljevsku palaču [[Versailles]] gdje se udala za francuskog kralja.

== Vjenčanje ==

[[file:MariaLeszczynska03.jpg|mini|left|Marija Leszczyńska]]

Marija se u dobi od 21 godinu udala za petnaestogodišnjeg kralja Luja XV. iz dinastije Burbonskih. Vjenčanje se održalo u rujnu [[1725.]] godine u dvorcu [[Fontainebleau]]u. Marija i Luj odmah su se zaljubili. Na raskošnu je vjenčanju prisustvovalo mnogo [[plemstvo|plemića]] iz svih krajeva [[Europa|Europe]]. Lujeva nevjesta nosila je skupocjenu haljinu ukrašenu kraljevskim [[dragulji]]ma i dijademama.

Istu večer poslije vjenčanja kraljevski je par konzumirao svoj brak. Godine [[1727.]] Marija je rodila svoje prvo dvoje djece, blizankinje Elizabetu i Henrijetu Anu. Luj je prema njoj bio ljubazan s obzirom da je bio šest godina mlađi. Ukupno su imali desetero djece od kojih ni jedno nije zasjelo na francusko prijestolje.

== Francuska kraljica ==

[[file:Maria_Leszczynska_Frankreich.jpg|mini|Maria Leszczyńska kao kraljica Francuske]]

Činom ženidbe od 5. rujna 1725. Marija Leszczyńska postala je kraljica apsolutističke Francuske. U narodu je bila voljena i podržavana. Iako je nikad nisu opisali kao ljepoticu, bila je obrazovana, skromna, uljudna i graciozna. Na svojeg muža nikad nije imala utjecaj i nije se upletala u politiku kraljevine.

Francuska je u interesu njezina oca, da bi on postao ponovo poljsko-litvanski kralj, vodila rat protiv [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] [[1733.]] – [[1738.]] Iako je njezin otac ponovo okrunjen za kralja, svrgnut je 1735. godine poslije čega je potpisao odreknuće od prijestolja. Stanislav je zauzvrat dobio titulu vojvode [[Lorena|Lorenskog]].

Francuska kraljica imala je sve više problema na kraljevskom dvoru. Izgubivši zanimanje za nju, kralj Luj XV. počeo je spavati s ljubavnicama. Zbog toga se Marija suočavala s mržnjom dvorskih dama koje su ljubovale s kraljem. Posebno je bio istaknut sukob s [[markiza de Pompadour|markizom de Pompadour]].

Marija je bila vjerodostojna katolkinja. Pomagala je siromašnom narodu i poticala ga. Onodobni Francuzi govorili su za nju: "Naša dobra kraljica!" Umrla je 24. lipnja 1768., jedan dan poslije svojeg 65. rođendana. Pokopana je u bazilici sv. Denisa u Parizu. Bila je baka budućih francuskih kraljeva [[Luj XVI., kralj Francuske|Luja XVI.]], [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luja XVIII.]] i [[Karlo X., kralj Francuske|Karla X.]]

== Izvori ==

{{izvori}}

=== Leksikografska vrela ===

* Marija Leszczyńska. 2013. Proleksis enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. http://proleksis.lzmk.hr/20879/ (pristupljeno 12. rujna 2014.).
* Marija Leszczyńska. 2013. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38916 (pristupljeno 12. rujna 2014.).

[[kategorija: francuske kraljice]]
[[kategorija: povijest Poljske]]

Marija Leszczyńska - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica