Marelica - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:00:40Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:00
Redak 19:		Redak 19:
	[[Datoteka:Cvijet marelice - prašnici.jpg\|mini\|desno\|240px\|Cvijet marelice]]		[[Datoteka:Cvijet marelice - prašnici.jpg\|mini\|desno\|240px\|Cvijet marelice]]
	[[Datoteka:Marelica Kečkemetska ruža - nezreli plodovi.jpg\|mini\|desno\|240px\|Nezreli plodovi na grani]]		[[Datoteka:Marelica Kečkemetska ruža - nezreli plodovi.jpg\|mini\|desno\|240px\|Nezreli plodovi na grani]]
	~~{{commons\|Prunus armeniaca}}~~
	'''Marelica''' (barakokula, kajsija, [[Latinski jezik\|lat.]] ''Prunus armeniaca''), je kontinentalna koštuničava voćka koja zajedno sa [[šljiva]]ma, [[badem]]ima, [[breskva]]ma, [[višnja]]ma i [[trešnja]]ma pripada rodu Prunus porodice [[Rosaceae]].		'''Marelica''' (barakokula, kajsija, [[Latinski jezik\|lat.]] ''Prunus armeniaca''), je kontinentalna koštuničava voćka koja zajedno sa [[šljiva]]ma, [[badem]]ima, [[breskva]]ma, [[višnja]]ma i [[trešnja]]ma pripada rodu Prunus porodice [[Rosaceae]].

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{sr icon}}' u '{{srp oznaka}}'

2025-06-02T03:09:28Z

Zamjena teksta - '{{sr icon}}' u '{{srp oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 03:09
Redak 38:		Redak 38:

	== Proizvodnja i upotreba ==		== Proizvodnja i upotreba ==
	Prema statističkim podacima iz 2005. godine, najviše marelica se proizvodi u [[Turska\|Turskoj]] (390.000 tona godišnje<ref>[http://www.actahort.org/members/showpdf?booknrarnr=717_56 -{The tendencies of Apricot producers}-]</ref>), [[Iran]]u (285.000) i [[Italija\|Italiji]] (232.000). Osim za potrebe prehrane stanovništva, marelica se koristi kao dekorativna vrsta, a njeno drvo je visoke mehaničke i dekorativne kvalitete.<ref>Јовановић Б. 1972. Род -{''Prunus'' L.}- У: Flora SR Srbije U: Flora SR Srbije IV. SANU: Beograd.</ref>. Na području bivše SFRJ, područje gdje su se najviše uzgajale marelice 1960-ih godina je bila [[Subotičko-horgoška pješčara]] u [[Bačka\|Bačkoj]] <ref name="Acta Horticulturae">{{~~sr icon~~}} [http://www.pubhort.org/actahort/books/11/11_43.htm Acta Horticulturae 11] Suzbijanje bolesti i štetočina kajsije na Subotičko-horgoškoj peščari</ref>.		Prema statističkim podacima iz 2005. godine, najviše marelica se proizvodi u [[Turska\|Turskoj]] (390.000 tona godišnje<ref>[http://www.actahort.org/members/showpdf?booknrarnr=717_56 -{The tendencies of Apricot producers}-]</ref>), [[Iran]]u (285.000) i [[Italija\|Italiji]] (232.000). Osim za potrebe prehrane stanovništva, marelica se koristi kao dekorativna vrsta, a njeno drvo je visoke mehaničke i dekorativne kvalitete.<ref>Јовановић Б. 1972. Род -{''Prunus'' L.}- У: Flora SR Srbije U: Flora SR Srbije IV. SANU: Beograd.</ref>. Na području bivše SFRJ, područje gdje su se najviše uzgajale marelice 1960-ih godina je bila [[Subotičko-horgoška pješčara]] u [[Bačka\|Bačkoj]] <ref name="Acta Horticulturae">{{srp oznaka}} [http://www.pubhort.org/actahort/books/11/11_43.htm Acta Horticulturae 11] Suzbijanje bolesti i štetočina kajsije na Subotičko-horgoškoj peščari</ref>.

	Hranjiva vrijednost i sastav ploda mijenjaju se sušenjem ili termičkom obradom. U sastav ploda ulaze pojedini [[vitamini]], kao i [[polifenoli]]. Najzastupljenija kiselina u plodovima kajsije je [[limunska kiselina]].		Hranjiva vrijednost i sastav ploda mijenjaju se sušenjem ili termičkom obradom. U sastav ploda ulaze pojedini [[vitamini]], kao i [[polifenoli]]. Najzastupljenija kiselina u plodovima kajsije je [[limunska kiselina]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T23:26:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
|boja = lightgreen
|naziv = Marelica
|slika = Apricots.jpg
|slika_širina = 240px
|slika_opis = Zreli plodovi marelice
|regnum = [[Plantae]]
|divisio = [[Magnoliophyta]]
|classis = [[Magnoliopsida]]
|ordo = [[Rosales]]
|familia = [[Rosaceae]]
|genus = ''[[Prunus]]''
|species = '''''P. armeniaca'''''
|dvoimeno = ''Prunus armeniaca''
|dvoimeno_autorstvo = <small>[[Carolus Linnaeus|L.]]</small>
}}
[[Datoteka:Turkey.Pasa Baglari005.jpg|mini|240px|Drvo marelice u središnjoj [[Kapadocija|Kapadociji]], [[Turska]]]]
[[Datoteka:Cvijet marelice - prašnici.jpg|mini|desno|240px|Cvijet marelice]]
[[Datoteka:Marelica Kečkemetska ruža - nezreli plodovi.jpg|mini|desno|240px|Nezreli plodovi na grani]]
{{commons|Prunus armeniaca}}
'''Marelica''' (barakokula, kajsija, [[Latinski jezik|lat.]] ''Prunus armeniaca''), je kontinentalna koštuničava voćka koja zajedno sa [[šljiva]]ma, [[badem]]ima, [[breskva]]ma, [[višnja]]ma i [[trešnja]]ma pripada rodu Prunus porodice [[Rosaceae]].

== Opis ==

Marelica raste kao [[grm]] ili nisko drvo, visoko 8–12 m, sa stablom promjera do 40 cm. Oblik krošnje je okrugao, ponekad plosnat. Kora stabla je tamnosiva, uzdužno ispucala. Mlade grane i lisne drške su često crvenkaste boje. [[List]]ovi su ovalni, dugi 5–10 cm, široki 5–8 cm, sa špicastim vrhom i nazubljenim rubom. Lisne drške su duge 2–4 cm.

Cvjetovi imaju kratku cvjetnu dršku, pa često imaju izgled sjedećih cvjetova. Razvijaju se usamljeno ili u parovima, najčešće prije listanja biljke. Promjer cvijeta je 2—4,5 cm. Marelica je samooplodna, rijetko stranooplodna biljka. Najvažniji oprašivač je [[pčela]].

Plod je koštunica, podsjeća na malu [[breskva|breskvu]], promjera 1,5—2,5 cm, žute do narančaste boje, ponekad i crvene na strani izloženoj suncu. Jedna [[sjemenka]] se nalazi unutar tvrde koštice.

== Podrijetlo i status ==
Središte nastanka i prirodno područje ove vrste teško je definirati, tijekom ranog pripitomljavanja (3 stoljeća pr. Kr.)<ref>-{Huxley A. (ed) 1992. New RHS Dictionary of Gardening 1: 203-205. Macmillan {{ISBN|0-333-47494-5}}}-</ref>. Marelice najvjerojatnije potječu iz predjela [[Srednja Azija|Srednje Azije]] i [[Kina|sjeveroistočne Kine]], iz oblasti u blizini [[Rusija|ruske]] granice. Moguće je da prirodno područje vrste obuhvaća i [[Koreja|Korejski]] [[poluotok]] i [[Japan]]. Marelica, iako to njeno botaničko ime sugerira, ne potječe iz [[Armenija|Armenije]]. U Armeniju su kajsije stigle poslije 3000 godina, šireći se duž [[Put Svile|Puta svile]]. Odatle su je [[Stari Rim|Rimljani]], oko 70. godine prije nove ere, proširili po cijeloj [[Europa|Europi]]<ref>-{Rieger M. 2006. Introduction to Fruit Crops. Haworth Press. {{ISBN|1-56022-259-X}}}-</ref>.

Danas, divlje (nepripitomljene) jedinke marelice rastu u vrlo malim grupama u [[Kina|Kini]], [[Kazahstan]]u, [[Kirgistan]]u i [[Uzbekistan]]u<ref>-{Participants of the FFI/IUCN SSC Central Asian regional tree Red Listing workshop, Bishkek, Kyrgyzstan (11-13 July 2006) 2007. ''Armeniaca vulgaris''. In: IUCN 2007. 2007 [[IUCN Red List of Threatened Species]]. <www.iucnredlist.org>.}- Preuzeto 11. srpnja 2008.</ref>. Tijekom male brojnosti ovih populacija, vrsta ''Prunus armeniaca'' smatra se ugroženom.

Uzgojene sorte marelica raširene su širom planeta. Najbolje uspijeva u područjima s blagom, [[mediteran]]skom klimom, tijekom čega se u takvim područjima intenzivno komercijalno uzgaja.

== Proizvodnja i upotreba ==
Prema statističkim podacima iz 2005. godine, najviše marelica se proizvodi u [[Turska|Turskoj]] (390.000 tona godišnje<ref>[http://www.actahort.org/members/showpdf?booknrarnr=717_56 -{The tendencies of Apricot producers}-]</ref>), [[Iran]]u (285.000) i [[Italija|Italiji]] (232.000). Osim za potrebe prehrane stanovništva, marelica se koristi kao dekorativna vrsta, a njeno drvo je visoke mehaničke i dekorativne kvalitete.<ref>Јовановић Б. 1972. Род -{''Prunus'' L.}- У: Flora SR Srbije U: Flora SR Srbije IV. SANU: Beograd.</ref>. Na području bivše SFRJ, područje gdje su se najviše uzgajale marelice 1960-ih godina je bila [[Subotičko-horgoška pješčara]] u [[Bačka|Bačkoj]] <ref name="Acta Horticulturae">{{sr icon}} [http://www.pubhort.org/actahort/books/11/11_43.htm Acta Horticulturae 11] Suzbijanje bolesti i štetočina kajsije na Subotičko-horgoškoj peščari</ref>.

Hranjiva vrijednost i sastav ploda mijenjaju se sušenjem ili termičkom obradom. U sastav ploda ulaze pojedini [[vitamini]], kao i [[polifenoli]]. Najzastupljenija kiselina u plodovima kajsije je [[limunska kiselina]].

Osim ploda, [[sjemenka]] kajsije se koristi u prehrambenoj industriji, najčešće kao zamjena za sjemenku [[badem]]a. Od ove sjemenke se spravlja talijanski liker amareto. Ulje iz sjemenka kajsije se ponegdje upotrebljava kao jestivo [[ulje]].

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.gutenberg.org/dirs/1/1/3/6/11369/11369.txt The Mirror of Literature, Amusement, and Instruction]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Voće]]
[[Kategorija:Prunus]]