WikiSysop: bnz

2022-03-23T12:51:43Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 12:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Maraški petak'''-->'''~~Maraški petak''' je [[katoličanstvo u Hrvatskoj\|hrvatski]] katolički zavjetni blagdan Čudotvornog [[sv. Križ\|svetog Križa]].<ref name="GK">():[http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=36013&act=view Vrboska: Biskup Štambuk predvodio proslavu »Maraškog petka«], Glas Koncila, 8. ožujka 2014.</ref> Zove se Maraški petak, jer se slavi prvog petka u mjesecu ožujku.		Maraški petak''' je [[katoličanstvo u Hrvatskoj\|hrvatski]] katolički zavjetni blagdan Čudotvornog [[sv. Križ\|svetog Križa]].<ref name="GK">():[http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=36013&act=view Vrboska: Biskup Štambuk predvodio proslavu »Maraškog petka«], Glas Koncila, 8. ožujka 2014.</ref> Zove se Maraški petak, jer se slavi prvog petka u mjesecu ožujku.

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T04:54:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Maraški petak''' je [[katoličanstvo u Hrvatskoj|hrvatski]] katolički zavjetni blagdan Čudotvornog [[sv. Križ|svetog Križa]].<ref name="GK">():[http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=36013&act=view Vrboska: Biskup Štambuk predvodio proslavu »Maraškog petka«], Glas Koncila, 8. ožujka 2014.</ref> Zove se Maraški petak, jer se slavi prvog petka u mjesecu ožujku.

== Povijest ==
1614. je godine bilo kulminiralo pitanje osamostaljenje župe [[Vrboska|Vrboska]], koje se vuklo još od 1504. godine.<ref name="KT">Stipo Marčinković: [http://katolicki-tjednik.com/vijest.asp?n_UID=2909 Proslavljen Maraški petak], Katolički tjednik, </ref>

Radilo se o odnosu Vrbanja i Vrboske, luke sela Vrbanja. Zbog osamostaljivanja nastale su dvije vjerničke frakcije vođene dvjema bratovštinama. Jedna je bila za osamostaljenje i odvajanje Vrboske od vrbanjske župe, a druga da stvari ostanu kakve jesu. Prva je bila je uz crkvu sv. Marije („crkva-tvrđava“), a druga uz crkvu sv. Lovre. Nekakvo je rješenje nađeno 1558. uvođenjem sustava dvojne pastorizacije, pa je župna crkva svake godine bila u drugom mjestu, crkva sv. Lovre jedne godine, druge godine crkva sv. Marije. [[Kapelan]]i tih dviju bratovština naizmjence su bili župnici.<ref name="KT"/> Ipak, nisu se nikako mogle složiti u razmiricama koje su izbile oko osamostaljenja župe, a nesloga je izrasla u pravu netrpeljivost. <ref name="GK"/>

[[11. travnja]] [[1614.]] godine zbilo se [[čudo]]. U svojoj je kući djevojčica Katarina Ordinanović, kći pomorca Petra Ordinanovića (danas izumrle obitelji) primijetila da s raspela na zidu u njihovoj obiteljskoj kući padaju krvave suze. Križ u [[Vrboska|Vrboskoj]] proplakao je krvavim suzama zbog te nesloge. Ubrzo je taj događaj protumačen kao poziv na pomirenje dviju zavađenih strana. <ref name="GK"/>

Zaprepašteni ukućani pozvali su mještane. U kuću je došao župnik te su u svečanom ophodu prenijeli raspelo u crkvu-tvrđavu sv. Marije.<ref name="IKA">[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=67566 Maraški petak u Vrboskoj], 5. veljače 2004., IKA V - 67566/3</ref>

Pučka legenda dodala je još neke događaje. Kad se je križ nosio u crkvicu, udrila je [[šćiga]] (vrsta plime), pa se nije moglo mostom preko kanala (kanal dijeli Vrbosku na dva dijela - Podve i Pjacu), pa je ophod morao na drugi kraj ići obalom. Zbog tad aktualnog bjesnećeg neprijateljstva između dviju bratovština Podva i Pjace, Kristove su krvave suze povezane s ovim čudesnim događajem: šćiga je prisilila mještane ići istim putem, simbolično ujedinivši to sukobima razjedeno mjesto.<ref name="IKA"/> Ljudi su na to sve suze sa sv. Križa i šćigu protumačili "''kao Božji poziv na pomirenje i pokoru zavađenih strana''", što se je i zbilo,<ref name="IKA"/> Stoga je blagdan štovanja Svetog križa imao izrazito pokorničko značenje''". Vrboska je od tada bila i ostala [[hodočašće|hodočasničko]] središte hvarskim otočanima, ali i širem pučanstvu.<ref name="GK"/>

Hvarski biskup [[Cedulin]] odlučio je da se premjesti sv. Križ te je 11. travnja 1614. iz kuće Petra Ordinanovića u procesiji premješten u Gospinu crkvu. Postavljen je na pokrajnji oltar gdje mu je bilo izvorno mjesto štovanja. Blagdan se je prvotno slavio u Gospinoj crkvi, a danas u u župnoj crkvi sv. Lovre gdje je i sv. Križ. U starim je vremenima bio izrazito pokorničke naravi, pa je Vrboska prvog petka u ožujku bila hodočasničko središte. Veliki intenzitet štovanja križa zadržao se je do danas.<ref name="KT"/>
Vjernici čudotvornost sv. Križa vide u zaštiti od bombardiranja u drugom svjetskom ratu. <ref name="KT"/>

Fra Ljudevit Matković iz Vrboske napisao je pjesmu ''Zdravo križu'' koja je postala je svojevrsna himna i izričaj [[pasionska baština|pasionske baštine]] otoka Hvara.<ref name="KT"/>

Zid obiteljske kuće Ordinanovića na Podvi, na kojemu je visio križ postoji još i danas.<ref name="KT"/>

Iako je sv. Lovre zaštitnik mjesta, Maraški je petak veći blagdan u Vrboskoj.<ref name="KT"/>

== Križ ==
Današnji izgled križa potječe iz 1782. godine. Tad ga je zlatar Božo Nicolini okovao u srebro i zlato. 1895. je godine hrvatski kipar [[Ivan Rendić]] u župnoj crkvi sv. Lovre za sv. Križ izradio monumentalno [[svetohranište]]-[[kustodija|kustodiju]]. <ref name="KT"/>

== Citati ==
{{citat|Iz njezinog krila olakšavao je križeve života Križ sveti“|[[Rajmund Kupareo]]<ref name="KT"/>}}

== Pokorničke pjesme ==
*[[:s:Sin se Božji karvlju znoji, da grišnike s njon posvoji|Sin se Božji karvlju znoji, da grišnike s njon posvoji]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Kršćanski blagdani]]
[[Kategorija:Hvar]]
[[Kategorija:Katoličanstvo u Hrvatskoj]]

Maraški petak - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica