<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Maori</id>
	<title>Maori - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Maori"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Maori&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-02T03:54:28Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Maori&amp;diff=442748&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: bnz</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Maori&amp;diff=442748&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-03-23T12:47:42Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;bnz&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 23. ožujak 2022. u 12:47&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Maori&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&#039;&#039;&#039;&lt;/del&gt;Maori&#039;&#039;&#039; ili &#039;&#039;&#039;Māori&#039;&#039;&#039; [[Polinezijski narodi|polinezijski]] narod s [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] etnolingvistički srodni [[Tahićani]]ma i [[Havajci]]ma, koji se na područje [[South Island|Južnog]] i [[North Island|Sjevernog otoka]], doplovivši u [[kanu]]ima, naselio između 9. i 13. stoljeća iz područja [[Polinezija|Polinezije]]. Prvi svoj sukob s Europljanima imaju već [[1642.]] dolaskom [[Nizozemci|Nizozemca]] [[Abel Tasman|Abela Tasmana]], a u bici su ubijena četvorica pripadnika njegove družine. Godine [[1769.]] britanski istraživač [[James Cook]] uspostavlja prijateljske odnose s Maorima. Od 1800.-tih posjete europskim [[brod]]ova sve su učestalije. Dolaskom europskih naseljenika populacija Maora počinje opadati, i broj im je [[rat]]ovima i uvezenim [[bolest]]ima sveden na oko 100,000. Predstavnici maorskih poglavica i Britanaca sastaju se [[1840.]] i potpisuju ugovor u [[Waitangi]]u po kojemu postaju britanski građani i priznaju im se prava na zemlju.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Maori&#039;&#039;&#039; ili &#039;&#039;&#039;Māori&#039;&#039;&#039; [[Polinezijski narodi|polinezijski]] narod s [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] etnolingvistički srodni [[Tahićani]]ma i [[Havajci]]ma, koji se na područje [[South Island|Južnog]] i [[North Island|Sjevernog otoka]], doplovivši u [[kanu]]ima, naselio između 9. i 13. stoljeća iz područja [[Polinezija|Polinezije]]. Prvi svoj sukob s Europljanima imaju već [[1642.]] dolaskom [[Nizozemci|Nizozemca]] [[Abel Tasman|Abela Tasmana]], a u bici su ubijena četvorica pripadnika njegove družine. Godine [[1769.]] britanski istraživač [[James Cook]] uspostavlja prijateljske odnose s Maorima. Od 1800.-tih posjete europskim [[brod]]ova sve su učestalije. Dolaskom europskih naseljenika populacija Maora počinje opadati, i broj im je [[rat]]ovima i uvezenim [[bolest]]ima sveden na oko 100,000. Predstavnici maorskih poglavica i Britanaca sastaju se [[1840.]] i potpisuju ugovor u [[Waitangi]]u po kojemu postaju britanski građani i priznaju im se prava na zemlju.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Novozelandskim popisom [[2006.]] pod maorskim etničkim imenom izjasnilo se 565,329 osoba.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Novozelandskim popisom [[2006.]] pod maorskim etničkim imenom izjasnilo se 565,329 osoba.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Maori&amp;diff=48895&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Maori&amp;diff=48895&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-23T00:33:18Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Maori&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Maori&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Māori&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; [[Polinezijski narodi|polinezijski]] narod s [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] etnolingvistički srodni [[Tahićani]]ma i [[Havajci]]ma, koji se na područje [[South Island|Južnog]] i [[North Island|Sjevernog otoka]], doplovivši u [[kanu]]ima, naselio između 9. i 13. stoljeća iz područja [[Polinezija|Polinezije]]. Prvi svoj sukob s Europljanima imaju već [[1642.]] dolaskom [[Nizozemci|Nizozemca]] [[Abel Tasman|Abela Tasmana]], a u bici su ubijena četvorica pripadnika njegove družine. Godine [[1769.]] britanski istraživač [[James Cook]] uspostavlja prijateljske odnose s Maorima. Od 1800.-tih posjete europskim [[brod]]ova sve su učestalije. Dolaskom europskih naseljenika populacija Maora počinje opadati, i broj im je [[rat]]ovima i uvezenim [[bolest]]ima sveden na oko 100,000. Predstavnici maorskih poglavica i Britanaca sastaju se [[1840.]] i potpisuju ugovor u [[Waitangi]]u po kojemu postaju britanski građani i priznaju im se prava na zemlju.&lt;br /&gt;
Novozelandskim popisom [[2006.]] pod maorskim etničkim imenom izjasnilo se 565,329 osoba. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ime ==  &lt;br /&gt;
Riječ &amp;quot;Maori&amp;quot; nije etnonim u pravom smislu, i na [[maorski jezik|maorskom jeziku]] označava nešto &amp;quot;prirodno&amp;quot; ili  &amp;quot;one  koji se razlikuje od bogova ili duhova&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Jezik ==&lt;br /&gt;
Jezik [[maorski jezik|Maora]] ima nekoliko dijalekata, srodan je [[tahićanski jezik|tahićanskom]] s kojim pripada [[polinezijski jezici|polinezijskoj]] skupini [[malajsko-polinezijski jezici|malajsko-polinezijskih jezika]] i Velikoj [[austronezijski jezici|austronezijskoj]] porodici. Maorskim se služi između 50,000 i 70,000 Maora (1991 Fishman, p. 231) od populacije koja je iznosila oko 310,000.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jezik māori ima 5 samoglasnika (vokala) [[a]], [[e]], [[i]], [[o]], [[u]]  (svaki sa svojom dužom verzijom ā, ē, ī, ō, ū) i 10 suglasnika (konsonanata) [[p]], [[t]], [[k]], [[metar|m]], [[n]], ng, wh, [[r]], [[h]], [[w]]. Riječi uvijek završavaju sa samoglasnikom. Vidi [http://www.maorilanguage.net/alphabet/index.cfm Māori Alphabet]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Plemena ==&lt;br /&gt;
Na Sjevernom otoku naseljeni su: [[Ngai te Rangi]], [[Ngapuhi]], [[Ngarauru]], [[Ngati Apa]], [[Ngati Awa]], [[Ngati Hau]], [[Ngati Haua]], [[Ngati Kahu]], [[Ngati Kahungunu]], [[Ngati Mahuta]], [[Ngati Maniapoto]], [[Ngati Maru]], [[Ngati Paoa]], [[Ngati Porou]], [[Ngati Ranginui]], [[Ngati Raukawa]], [[Ngati Ruanui]], [[Ngati Tai]], [[Ngati Tama]], [[Ngati Tamatera]], [[Ngati Toa]], [[Ngati Tuwharetoa]], [[Ngati Whanaunga]], [[Ngati Whatua]], [[Rangitane]], [[Rongo Whakataa]], [[Taranaki]], [[Te Aitanga-a-Makahi]], [[Te Arawa]], [[Te Aupouri]], [[Te Rarawa]], [[Tuhoe]], [[Waikato]], [[Whakatohea]] i [[Whanau-a-Apanui]].&lt;br /&gt;
Južni otok: [[Ngai Tahu]] (Ngāi Tahu), [[Ngati Mamoe]], [[Poutini]] i [[Rangitane]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
Maorske legende govore da su na Aotearou (Aotearoa; danas Novi Zeland) došli iz zemlje &amp;quot;Hawaiki&amp;quot; prije nekih 1000 godina. Aotearoa znači &amp;quot;Land of the long white cloud&amp;quot;, vulkanski je bila aktivna a planinski vrhunci prekriveni snijegom. &lt;br /&gt;
Postoji nekoliko teorija o njihovom porijeklu. Prema Maorima, [[Hawaii]] i Hawaiki nisu isto a nisu ni blizu jedna drugoj. U novu domovinu dolaze u valovima na kanuima:&lt;br /&gt;
*[[Aotea]] na Taranaki i Waikato. Plemena  [[Ngā Rauru Kītahi]] i [[Ngāti Ruanui]]&lt;br /&gt;
*[[Arahura]] na South Island, pleme [[Ngāi Tahu]].&lt;br /&gt;
*[[Āraiteuru]], South Island, pleme Ngāi Tahu.&lt;br /&gt;
*[[Arautauta]], Bay of Plenty, pleme [[Te Whakatōhea]]. Na njemu je putovao Tarawa s dva morska čudovišta [[Taniwha]].&lt;br /&gt;
*[[Arawa]], Bay of Plenty, East Coast, Waikato, plemena: Ngāti Tūwharetoa i Te Arawa&lt;br /&gt;
*[[Hīnakipākau-o-te-rupe]], na Bay of Plenty. Na njemu su putovali [[Hoaki]] i Taukata, i donesli sušeni kūmara, ili slatki krumpir.&lt;br /&gt;
*[[Horouta]], istočna obala, plemena: [[Ngāti Ruapani]], [[Rongowhakaata]], [[Te Aitanga-a-Hauiti]], [[Te Aitanga-a-Māhaki]].&lt;br /&gt;
*[[Kahutara]], na [[Taranaki]]. 	&lt;br /&gt;
*[[Kāraerae]], na South Island 	&lt;br /&gt;
*[[Kurahaupō]], Northland, Taranaki, plemena: [[Ngati Apa]], [[Ngāti Kurī]], [[Ngati Ruanui]]&lt;br /&gt;
*[[Mahangaatuamatua]], na Bay of Plenty 	&lt;br /&gt;
*[[Māhuhu-ki-te-rangi]] (ili Māhuhu), na Auckland i Northland, plemena: [[Ngāti Whātua]]&lt;br /&gt;
*[[Mānuka]], South Island 	&lt;br /&gt;
*[[Māmari]], Northland, plemena: [[Ngā Puhi]], [[Te Aupōuri]], [[Te Rarawa]]&lt;br /&gt;
*[[Mataatua]], Bay of Plenty, Northland. Plemena: Ngā Puhi, Ngāi Te Rangi, Ngāti Awa, Ngāti Pūkenga, Te Whakatōhea&lt;br /&gt;
*[[Matahourua]], brod junaka Kupe, koji je otkrio Aotearoa ili Novi Zeland&lt;br /&gt;
*[[Moekākara]], Northland, pleme: [[Te Kawerau]]&lt;br /&gt;
*[[Motumotuahi]], Taranaki, pleme [[Ngā Rauru]] (Ngā Rauru Kītahi)) ili [[Ngāti Ruanui]]&lt;br /&gt;
*[[Ngātokimatawhaorua]], Northland, plemena:Ngā Puhi, Te Aupōuri, Te Rarawa&lt;br /&gt;
*[[Nuku-tai-memeha]], East Coast, pleme [[Ngāti Porou]]&lt;br /&gt;
*[[Nukutere]], Bay of Plenty, East Coast, plemena: 	Ngāti Porou i Te Whakatōhea&lt;br /&gt;
*[[Ōkoki]], Taranaki 	&lt;br /&gt;
*[[Ōtūrereao]], Bay of Plenty 	&lt;br /&gt;
*[[Pangatoru]], Taranaki, plemena: Ngā Rauru ili Ngāti Ruanui&lt;br /&gt;
*[[Riukākara]], Northland 	&lt;br /&gt;
*[[Ruakaramea]], Northland 	&lt;br /&gt;
*[[Tahatuna]], Taranaki 	&lt;br /&gt;
*[[Taikōria]], Taranaki 	&lt;br /&gt;
*[[Tainui]], Auckland, Bay of Plenty, Taranaki, Waikato. Plemena: Ngāti Maniapoto, Ngāti Maru, Ngāti Pāoa, Ngāti Rongoū, Ngāti Tamaterā i Ngāti Whanaunga&lt;br /&gt;
*[[Tākitimu]], Bay of Plenty, East Coast, South Island. Plemena: [[Muriwhenua]], [[Ngāti Kahungunu]], Ngāti Ranginui, Ngāi Tahu&lt;br /&gt;
*[[Tauira]], Bay of Plenty, Northland. Plemena: Te Whakatōhea, Te Whānau-a-Apanui&lt;br /&gt;
*[[Tāwhirirangi]], Bay of Plenty, South Island 	&lt;br /&gt;
*[[Te Aratauwhāiti]], Bay of Plenty 	&lt;br /&gt;
*[[Te Aratāwhao]], Bay of Plenty 	&lt;br /&gt;
*[[Te Kōhatuwhenua]], Taranaki, plemena Ngā Rauru ili Ngāti Ruanui&lt;br /&gt;
*[[Te Paepae-ki-Rarotonga]], Bay of Plenty 	&lt;br /&gt;
*[[Te Rangimātoru]], Bay of Plenty, pleemna: Ngāi Tūranga, Te Hapū-oneone&lt;br /&gt;
*[[Te Rangiuamutu]] (ili Tairea), Taranaki, plemena: Ngā Rauru ili Ngāti Ruanui&lt;br /&gt;
*[[Te Rīrino]], Taranaki 	&lt;br /&gt;
*[[Te Wakaringaringa]], Taranaki, plemena: Ngā Rauru ili Ngāti Ruanui&lt;br /&gt;
*[[Te Wakatūwhenua]], Northland 	&lt;br /&gt;
*[[Tinana]] (ili Te Māmaru),Northland. Plemena:	Te Rarawa, Ngāti Kahu&lt;br /&gt;
*[[Tokomaru]], Taranaki 	&lt;br /&gt;
*[[Tōtara-i-kāria]] 	Bay of Plenty 	&lt;br /&gt;
*[[Tūnui-ā-rangi]], Auckland, Northland, pleme; Ngāi Tāhuhu&lt;br /&gt;
*[[Tūwhenua]], Bay of Plenty 	&lt;br /&gt;
*[[Uruaokapuarangi]] (ili Uruao) na South Island 	&lt;br /&gt;
*[[Waipapa]], Northland.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Etnografija ==&lt;br /&gt;
U svojim prekooceanskim kanuima ([[waka hourua]]) Maori su prije kojih 1000 godina iz Hawaiki pradomovine stigli u novu domovinu Aotearoa. Ovaj narod svakako je posjedovao sofisticirana znanja o [[zvijezda]]ma i morskim strujama pomoću kojih je prvi na Novi Zeland stigao [[Kupe (maorski putnik)|Kupe]]. Njihova oralna kultura bogata brojnim pričama, legendama i pjesmama ([[waiata]]). Prije dolaska Pakeha (Novozelanđani europskog porijekla) tradicionalna umjetnost činili su [[drvorezbarstvo]], [[tkanje]], [[kapa haka]] predstave, [[Whaikōrero]] (formalni govor prilikom ceremonije dobrodošlice ili [[pōwhiri]]), i moko ili [[tetoviranje]]. Ratni ples [[haka]] koji su plesali prije ratnog juriša, besmrtnim je učinio novozelandski [[ragbi]] tim [[All Blacks]]. &lt;br /&gt;
Tetoviranje se vršilo kod oba [[spol]]a. Kod muškaraca tetoviralo se cijelo lice. Među ženama kod nekih plemena, ono se svodilo samo na području brade, gornje usne i nozdrva.&lt;br /&gt;
Kuhinja je tipična mnogim krajevima Oceanije. Hrana se priprema metodom [[hangi]] ([http://www.istockphoto.com/file_closeup/?id=3119952&amp;amp;refnum=1462246 vidi]), na način da se u zemlji iskopa rupa u koju se ubaci usijano kamenje na koje polažu hranu umotanu u lišće, napose dragušca ili potočarke ([[Nasturtium officinale]]), kako bi se spriječilo paljenje hrane. Sličnu metodu imaju i [[Fidžijci]] ([http://www.carr.id.au/blog/?page_id=35 vidi])&lt;br /&gt;
U prošlosti Maori su imali dva tipa naselja, to su utvrđena [[pa (selo)|pa]] koji su se gradili po vršcima brda, zaštićena palisadama, jarcima i ratnim platformama. Kuće u pa neselju stisnute su jedna uz drugu. Neutvrđena [[kainga]] ([http://www.sru.uea.ac.uk/images/MaoriKainga1_000.jpg vidi sliku]) sastoji se od nekoliko rasipanih kuća od kojih svaka ima zemnu peć hangi, kuhinjicu-[[kauta]] i jedno ili  dva natkrivena spremište iskopana u zemlji. Maori žive od [[ribolov]]a, uzgoja slatkog krumpira ([[Ipomoea batatas]]), [[taro]]a, [[jam]]a i drugog. Sakupljanje također čini znatan dio njihove ekonomije, a najvažniji su školjkaši, bobice i korijenje. Oruđe se izrađivalo od [[kamen]]a i drveta. Gotovo sva zemlja u vlasništvu je descentnih skupina, to jest nuklearnih obitelji, odnosno plemena. Nuklearna ili proširena obitelj ([[whanau]]) zadržava pravo na specifičnim izvorima hrane i parcelama zemljišta koje se mogu prenijeti na djecu članova whanaua. Ova prava mogu se proširiti na ne-članova jedino uz dozvolu cijelog plemena. &lt;br /&gt;
Pleme kod Maora je iwi, i ono je najveća društvana skupina, politički nezavisna jedinica s vlastitim teritorijem. Iwija ima oko 50, a podijeljeni su na [[hapu]]e podplemena, koji također imaju svoj teritorij a njegovi članovi su bilateralni potomci nekog pretka. Hapu je stoga značajniji od iwija, a kroz bilateralno računanje, s patrilinearnom emfazom, često je mogao  biti član više od jednog hapua (posebno poglavarske obitelji). Hapu ima jednu ili dvije zajednice a njegovi članovi žive zajedno sa svojim robovima i bračnim partnerima. Maorska mladež uživa u predmaritalnoj seksualnoj slobodi, i u brak ulaze s bogatim seksualnim iskustvom. &lt;br /&gt;
Terminologija sistema srodstva havajskog je tipa. [[Ženidba]] se vrši unutar istog iwija, ili istoga hapua, brak je uglavnom monogaman, ali poglavice si uzimaju po nekoliko žena. Rastave su uobičajene, stanište fleksibilno, ali često patrilokalno. Prenapučenost kontroliraju [[abortus]]om, [[infanticid]]om i postpartumnim seksualnim apsinencijama koje traje kroz rijeme [[babinje|babinja]]. &lt;br /&gt;
Whaunau, koji je često proširena obitelj, temeljna je jedinica Maori-društva. Sastoji se od kaumatua (glave obitelji), njegove žene ili žena, njihove neoženjene djece i njihovih oženjenih sinova s njihovom djecom. Mnoga ovakva domaćinstva imaju i svoje robove.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039; &amp;#039;Socijalna organizacija&amp;#039; &amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok je iwi fiksan u svom brojnom stanju i sastavu, dotle tapu nastaje kroz fiziju. Kada hapu postane prevelik u broju svojih članova, neki od njih će se odvojiti i utemeljiti novi hapu pod vodstvom jednoga od poglavičinih sinova ili mlađe braće. Plemena čiji su preci došli na Novi Zeland u istom kanuu čine waku (waka =kanu), to jest [[konfederacija|konfederaciju]] čija je dužnost da pomažu jedni drugima. postoje 3 socijalne klase. Članovi dviju viših su slobodni ljudi s aristokracijom [[rangatira]] (poglavicama). Robovi-[[taure-kareka]] su porijeklom od ratnih zarobljenika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039; &amp;#039;Politička organizacija&amp;#039; &amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki hapu ima poglavicu iz rangatire. Rangatira najstarijeg hapua je [[ariki]], vrhovni poglavica plemena. Pleme ili iwi je najviša politička jedinica maorskog društva a njegov pogalvica upravlja ekonomskim projektima. Glave domaćinstava ili [[kaumatua]] kao grupa čine [[runanga]] ili vijeće zajednice. Konflokti između raznih hapua, ili među iwijima  uobičajeni su i često završavaju ratom. Pobjeđeni su su najčešće zarobljeni, ubijeni ili pojedeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povezani članci ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[Maori Cookovog Otočja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
*[http://www.faqs.org/faqs/new-zealand-faq/section-14.html Maoritanga]&lt;br /&gt;
*[http://www.virtualoceania.net/newzealand/culture/maori/ Maori Culture]&lt;br /&gt;
*[http://maaori.com/people/ The Maori People of Aotearoa New Zealand]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Maori| ]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Novi Zeland]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Polinezijski narodi]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>