https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Maloya 2026-07-16T12:46:30Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Maloya&diff=642191&oldid=prev 2026-01-22T11:21:47Z

<p>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština|embed=no |ime baštine = Maloya |slika = Simangavol2.JPG |godina = 2009. |regija = Afrika |id = 00249 |ugroženost = - |poveznica = https://ich.unesco.org/fr/RL/le-maloya-00249 |država = {{Z+X|FRA}} }} &#039;&#039;&#039;Maloya&#039;&#039;&#039; je, uz <a href="/index.php?title=S%C3%A9ga&amp;action=edit&amp;redlink=1" class="new" title="Séga (stranica ne postoji)">ségu</a>, jedan od dva glavna glazbena žanra <a href="/wiki/R%C3%A9union" title="Réunion">Réuniona</a>; istovremeno vrsta glazbe, plesa i pjesme (obično na Reunionski kreolski francuski jezik|reunionskom kreolskom jez...«.</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština|embed=no<br /> |ime baštine = Maloya<br /> |slika = Simangavol2.JPG<br /> |godina = 2009.<br /> |regija = Afrika<br /> |id = 00249<br /> |ugroženost = -<br /> |poveznica = https://ich.unesco.org/fr/RL/le-maloya-00249<br /> |država = {{Z+X|FRA}}<br /> }}<br /> &#039;&#039;&#039;Maloya&#039;&#039;&#039; je, uz [[séga|ségu]], jedan od dva glavna glazbena žanra [[Réunion]]a; istovremeno vrsta glazbe, plesa i pjesme (obično na [[Reunionski kreolski francuski jezik|reunionskom kreolskom jeziku]]).&lt;ref&gt;Emmanuel Parent, &#039;&#039;[http://lhomme.revues.org/24703 Kreolsko čudo?]&#039;&#039;, L&#039;Homme, arhivirano iz [https://archive.wikiwix.com/cache/?url=http%3A%2F%2Flhomme.revues.org%2F24703 izvornika]&lt;/ref&gt; <br /> <br /> Primarno se svira [[Bubanj|bubnjevima]] zvanim &#039;&#039;“roulèr”&#039;&#039; (fr. za „valjak”), veliki bubanj u koji se udara s dvije ruke, a izvođač sjedi na njemu i mijenja napetost, a time i boju zvuka, jednom nogom. Tradicionalni instrumenti poput udaraljki pikèra i satija, [[idiofona glazbala]] &#039;&#039;kayamba&#039;&#039; i žičanog luka bobrea, također su uobičajeni.<br /> <br /> Maloya je od samih početaka u 18. stoljeću bila spoj kultura, a stvorili su ju [[rob]]ovi madagaskarskog i afričkog podrijetla na [[plantaža]]ma [[šećer]]a prije nego što se proširila na cijelo otočno stanovništvo. Naziv “maloya” ima nekoliko značenja, ali u većini [[Istočna Afrika|istočnoafričkih]] dijalekata znači &quot;tuga, bol, nelagoda&quot;. Nekada posvećena [[ritual]]nom štovanju predaka (&#039;&#039;kabaré&#039;&#039;), kao dijalog između [[solist]]a i [[zbor]]a uz pratnju [[udaraljke|udaraljki]], Maloya je postupno postala pjesma tužaljke i prosvjeda robova. Ove pjesme, plesovi i tužaljke izvodili su se u tajnosti nakon posla, najčešće navečer u logorima ili izvan tvorničkih dvorišta, te svečano za kraj žetve šećera.&lt;ref&gt;[https://www.linfo.re/la-reunion/societe/les-origines-du-maloya „Podrijetlo Maloye“], na Linfo.re {{fr}} Pristupljeno 21. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Nakon francuske opresije reunionske kulture 1960-ih, maloya je preživjela samo zahvaljujući organizaciji tajnih koncerata aktivista iz Fronta autonomne mladeži Réuniona (FJAR) i Komunističke partije Réuniona. Godine 1976., ova se glazba vratila u javnost izdavanjem prve vinilne ploče trupe Firmina Viryja.&lt;ref&gt;Fabien Mollon, [https://www.lemonde.fr/musiques/article/2021/12/20/musique-le-maloya-de-la-clandestinite-a-la-celebrite_6106831_1654986.html “Maloya, glazba koja je prešla put od tajnosti do slave”], [[Le Monde]], 20. prosinca 2021. {{fr}} Pristupljeno 21. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;<br /> Posljednjih tridesetak godina Maloya poprima sve raznolikije oblike, kako u smislu tekstova tako i instrumentacije (uvođenje [[djembe]]a, [[sintisajzer]]a, bubnjeva itd.) i prepoznata je kao glazbeni predstavnik identiteta Réuniona.&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;&gt;[https://ich.unesco.org/fr/RL/le-maloya-00249 Maloya] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Pristupljeno 21. siječnja 2026.&lt;/ref&gt;<br /> Zato je upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis nematerijalne svjetske baštine u Africi]] 2009. godine kao „čimbenik nacionalnog identiteta, primjer kulturnog miješanja, nositelj vrijednosti i model integracije”.&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;/&gt;<br /> <br /> Danas maloyu pjevaju i plešu na pozornici profesionalni i poluprofesionalni umjetnici, miješa se s [[rock]]om, [[reggae]]om i [[jazz]]om te inspirira poeziju i [[slam poezija|slam poeziju]]. Ona prati sve kulturne, političke i društvene događaje na otoku i tako je postala sredstvo za politički izraz. Njezina vitalnost proizlazi iz oko 300 registriranih skupina, uključujući neke međunarodno priznate umjetnike, te iz specijalizirane glazbene obuke na Konzervatoriju na Réunionu. No, Maloya je i ugrožena sociološkim promjenama, kao i odlaskom svojih vodećih osoba i padom štovanja predaka.&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;/&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> ==Vanjske poveznice==<br /> * [http://www.paykanmusic.com/ancien_site/sommairemal.htm 30 godina maloye] {{fr}} <br /> * [http://filoumoris.com/ Glazbena baština Indijskog oceana] <br /> * [https://www.youtube.com/watch?v=IqaU_wTA6HM Video primjer maloye na youtube] {{fr}}<br /> <br /> {{Nematerijalna svjetska baština u Francuskoj}}<br /> <br /> [[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Francuskoj]]<br /> [[Kategorija:Glazbeni žanrovi]]<br /> [[Kategorija:Réunion]]</div>

WikiSysop