https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Mali_zimzelenMali zimzelen - Povijest promjena2026-07-18T00:49:19ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Mali_zimzelen&diff=216471&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-12T20:54:34Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Mali zimzelen'''-->{{Taksokvir<br />
| boja = lightgreen<br />
| naziv =''Mali zimzelen''<br />
| slika = Vinca minor beentree.jpg<br />
| slika_širina = 200px<br />
| slika_opis =<br />
| status =<br />
| regnum =[[Plantae]]<br />
| divisio =[[Tracheophyta]] <br />
| classis =[[Magnoliopsida]]<br />
| ordo =[[Gentianales]] <br />
| familia =[[Apocynaceae]]<br />
| genus =[[Vinca]]<br />
| species =''V. minor''<br />
| subspecies =<br />
| dvoimeno =''Vinca minor''<br />
| dvoimeno_autorstvo = <small>[[L.]]</small><br />
| karta_raspon =<br />
}}<br />
'''Mali zimzelen''' (mrtvačka rožica, [[Latinski jezik|lat.]] ''Vinca minor'') je zeljasta [[biljka]] iz porodice [[Apocynaceae]], plavih cvjetova i stalno zelenih listova. Biljka je udomaćena u srednjoj i južnoj Europi, od [[Francuska|Francuske]] i [[Portugal]]a do [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Baltik|Baltičkih]] država na sjeveru, istočno dopire do [[Kavkaz]]a, ima je i u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]], te [[Turska|Turskoj]]. Smatra se otrovnom, nekada se koristila u narodnoj [[Medicina|medicini]]( u Rusiji se koristi i danas ). <br />
<br />
Sadrži oko 50 raznih alkaloida<ref>[https://gospodarski.hr/casopis/izdanja-2016/zimzelen-carobnjakova-ljubica/ Zimzelen – čarobnjakova ljubica] pristupljeno 19. listopada 2020</ref>. Koristi se i u hortikulturi. Zanimljivo da je se ubraja i u biljke indikatore arheoloških nalazišta.<ref>Christian Stolz: Archäologische Zeigerpflanzen: Fallbeispiele aus dem Taunus und dem nördlichen Schleswig-Holstein. Plants as indicators for archaeological find sites: Case studies from the Taunus Mts. and from the northern part of Schleswig-Holstein (Germany). In: Schriften des Arbeitskreises Landes- und Volkskunde. Band 11, 2013, 30 S., PDF-Datei, 2 MB.<br />
Werner Prange: Das Kleine Immergrün (Vinca minor L.) in Westdeutschland - eine Kulturreliktpflanze aus römischer Zeit. In: Schriften des Naturwissenschaftlichen Vereins für Schleswig-Holstein. Band 66, 1996, S. 71–96, PDF-Datei, 4 MB.</ref><br />
<br />
=== Sastav===<br />
Trava zimzelena sadrži više od 50 alkaloida, sličnih rezerpinu, uključujući minorin, vinin, pubiscin, vinkamin, izovinkamin, vinkaminorpin, izomajdin, akuamicin, devinkan. Sadrži i urzolsku kiselinu, flavonoide, gorke tvari i tanine, saponine, šećere, vitamine: C (993 mg /%), karoten (oko 8%), rutin. Prilikom sakupljanja sirovina, sušenja i pakiranja treba se pridržavati sigurnosnih mjera opreza.<ref>Мазнев Н. И. Энциклопедия лекарственных растений. — 3-е изд., испр. и доп.. — Мoskva 2004. </ref><ref>Ботанико-фармакогностический словарь: Справ. пособие / К. Ф. Блинова, Н. А. Борисова, Г. Б. Гортинский и др.; Под ред. К. Ф. Блиновой, Г. П. Яковлева. — Мoskva 1990. —</ref><br />
<br />
===Farmakološka svojstva===<br />
Pripravci malog zimzelena imaju smirujuća , hipotenzivna , vazodilatacijska , hemostatska , antimikrobna i adstrigentna svojstva. Alkaloid devinkan umjereno snižava krvni tlak i ima sedativna svojstva. Mehanizam hipotenzivnog djelovanja temelji se na sposobnosti snižavanja vaskularnog tonusa i otpornosti perifernih žila. Devinkan također širi žile mozga .<br />
===Upotreba u narodnoj medicini===<br />
U narodnoj medicini, preparati se interno koriste za migrene , početne faze hipertenzije , proljev , groznicu , malariju , krvarenje iz nosa , pluća , maternice , izvana za ispiranje , zubobolju i upalne procese u usnoj šupljini , losione za vlažne ekceme , osipe , svrbež kože .<br />
<br />
Biljka je otrovna , treba se koristiti oprezno, pažljivo slijedeći upute .<br />
<br />
U homeopatiji se koristi esencija iz svježe biljke, sakupljene na početku cvatnje .<ref>Энциклопедический словарь лекарственных, эфирномасличных и ядовитых растений / Сост. Г. С. Оголевец. — Мoskva 1951.</ref><br />
<br />
==Dodatna literatura==<br />
*Blamey, M., & Grey-Wilson, C. (1989). ''Flora of Britain and Northern Europe''. Hodder & Stoughton.<br />
*Huxley, A., ed. (1992). ''New RHS Dictionary of Gardening'' 4: 665. Macmillan.<br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
* [http://www.crsf.ch/?page=artinfo_karteraster&no_isfs=448400 ''Vinca minor.''] In: [http://www.crsf.ch ''Info Flora (Das nationale Daten- und Informationszentrum der Schweizer Flora).'']<br />
* [http://www.biodiversitylibrary.org/openurl?pid=title:669&volume=1&issue=&spage=209&date=1753 Carl von Linné: ''Species Plantarum.'' Band 1, Impensis Laurentii Salvii, Holmiae 1753, S. 209] (Erstbeschreibung).<br />
[[Kategorija:Rauvolfioideae]]<br />
[[Kategorija:Ljekovito bilje]]<br />
[[Kategorija:Otrovne biljke]]<br />
[[Kategorija:Flora Hrvatske]]<br />
[[Kategorija:Flora Belgije]]<br />
[[Kategorija:Flora Bjelorusije]]<br />
[[Kategorija:Flora Bugarske]]<br />
[[Kategorija:Flora Francuske]]<br />
[[Kategorija:Flora Italije]]<br />
[[Kategorija:Flora Zakavkazja]]<br />
[[Kategorija:Flora Korzike]]<br />
[[Kategorija:Flora Krima]]<br />
[[Kategorija:Flora Mađarske]]<br />
[[Kategorija:Flora Nizozemske]]<br />
[[Kategorija:Flora Njemačke]]<br />
[[Kategorija:Flora Poljske]]<br />
[[Kategorija:Flora Sicilije]]<br />
[[Kategorija:Flora Španjolske]]<br />
[[Kategorija:Flora Švicarske]]<br />
[[Kategorija:Flora Ukrajine]]</div>WikiSysop