<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Maleni_satelit</id>
	<title>Maleni satelit - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Maleni_satelit"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Maleni_satelit&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-20T12:21:30Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Maleni_satelit&amp;diff=442589&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: bnz</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Maleni_satelit&amp;diff=442589&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-03-23T12:20:54Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;bnz&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 23. ožujak 2022. u 12:20&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Maleni satelit&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&#039;&#039;&#039;&lt;/del&gt;Mali satelit&#039;&#039;&#039; ili &#039;&#039;&#039;maleni satelit&#039;&#039;&#039;, [[umjetni satelit]] male veličine i mase. Malenih je dimenzija i težine u odnosu na klasične [[svemirska letjelica|svemirske letjelice]]) koji pak mogu uspješno obaviti zadanu misiju. Sve je to izravan rezultat revolucije u [[elektronika|elektronici]]. Inženjeri iz tvrtke [[SSTL]] napominju kako [[procesiranje podataka]] dominira na velikim računalima ([[središnje računalo|mainframe]]), a maleni sateliti su kao [[osobno računalo|osobna računala]] (PC) u svemiru te se očekuje slična razina rasta. Tehnološki sofisticirani maleni sateliti izašli su na vidjelo kao posljedica revolucije u dizajnu svemirskih letjelica, a sposobni su brzo i točno prikupiti i proslijediti informacije. Današnji moderni i tehnološki napredni maleni sateliti iskorištavaju velika ulaganja u modernu konzumnu elektroniku. Komponente iz [[prijenosno računalo|prijenosnih računala]], [[digitalni fotoaparat|digitalnih fotoaparata]] i [[mobitel]]a omogućuju drastično povećanje pouzdanosti te snage [[procesiranje signala|procesiranja signala]]. Iako maleni sateliti nikada neće moći izvesti ono što veliki sateliti mogu, oni će, nadaju se istraživači, osigurati soluciju 80/10 – dati 80% sposobnosti za 10% cijene. Polazeći od toga, sateliti više nisu egzotični, milijarde dolara vrijedni sustavi kao što su to nekada bili. Postaju nadopuna za [[bespilotna letjelica|bespilotne letjelice]] pri čemu nude izdržljivost, prikaz visoke [[razlučivost]]i ili [[video link]]ove, sposobni nadzirati područja bilo gdje na planeti te osiguraju brz [[odziv]] u slučaju [[korisnikov zahtjev|korisnikovog]] zahtjeva za informacijama. Pa ipak, njihova je cijena visoka ali se ipak postupno smanjuje kako [[računalna revolucija]] napreduje. &amp;lt;ref name=HV&amp;gt;[https://hrvatski-vojnik.hr/satelitska-mikrorevolucija/ Hrvatski vojnik] &#039;&#039;Satelitska mikrorevolucija&#039;&#039;.Pripremio Marijo Petrović. Broj 112. 4. srpnja 2006. (pristupljeno 23. siječnja 2020.)&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Mali satelit&#039;&#039;&#039; ili &#039;&#039;&#039;maleni satelit&#039;&#039;&#039;, [[umjetni satelit]] male veličine i mase. Malenih je dimenzija i težine u odnosu na klasične [[svemirska letjelica|svemirske letjelice]]) koji pak mogu uspješno obaviti zadanu misiju. Sve je to izravan rezultat revolucije u [[elektronika|elektronici]]. Inženjeri iz tvrtke [[SSTL]] napominju kako [[procesiranje podataka]] dominira na velikim računalima ([[središnje računalo|mainframe]]), a maleni sateliti su kao [[osobno računalo|osobna računala]] (PC) u svemiru te se očekuje slična razina rasta. Tehnološki sofisticirani maleni sateliti izašli su na vidjelo kao posljedica revolucije u dizajnu svemirskih letjelica, a sposobni su brzo i točno prikupiti i proslijediti informacije. Današnji moderni i tehnološki napredni maleni sateliti iskorištavaju velika ulaganja u modernu konzumnu elektroniku. Komponente iz [[prijenosno računalo|prijenosnih računala]], [[digitalni fotoaparat|digitalnih fotoaparata]] i [[mobitel]]a omogućuju drastično povećanje pouzdanosti te snage [[procesiranje signala|procesiranja signala]]. Iako maleni sateliti nikada neće moći izvesti ono što veliki sateliti mogu, oni će, nadaju se istraživači, osigurati soluciju 80/10 – dati 80% sposobnosti za 10% cijene. Polazeći od toga, sateliti više nisu egzotični, milijarde dolara vrijedni sustavi kao što su to nekada bili. Postaju nadopuna za [[bespilotna letjelica|bespilotne letjelice]] pri čemu nude izdržljivost, prikaz visoke [[razlučivost]]i ili [[video link]]ove, sposobni nadzirati područja bilo gdje na planeti te osiguraju brz [[odziv]] u slučaju [[korisnikov zahtjev|korisnikovog]] zahtjeva za informacijama. Pa ipak, njihova je cijena visoka ali se ipak postupno smanjuje kako [[računalna revolucija]] napreduje. &amp;lt;ref name=HV&amp;gt;[https://hrvatski-vojnik.hr/satelitska-mikrorevolucija/ Hrvatski vojnik] &#039;&#039;Satelitska mikrorevolucija&#039;&#039;.Pripremio Marijo Petrović. Broj 112. 4. srpnja 2006. (pristupljeno 23. siječnja 2020.)&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Zagovornici malenih satelita te istraživači ne definiraju ih samo prema masi nego i prema cijeni kao i vremenu potrebnom za razvoj. Maleni sateliti teže manje od 1000 kilograma, cijena im je nešto manje od 30 milijuna GBP (britanskih funta) za izradu i lansiranje te je potrebno od 2 do 3 godine za njihov razvoj. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Mini sateliti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; teže do 500 kilograma i njihov razvoj traje dvije godine po cijeni do 30 milijuna GBP. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Mikro sateliti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su teški manje od 100 kilograma i koštaju manje od 10 milijuna GBP. Ispod te klase nalaze se &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;nano sateliti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, težine do 10 kilograma, te &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;piko sateliti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; težine unutar 0,1 kilogram. Dva potonja su uglavnom eksperimentalne letjelice.&amp;lt;ref name=HV/&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Zagovornici malenih satelita te istraživači ne definiraju ih samo prema masi nego i prema cijeni kao i vremenu potrebnom za razvoj. Maleni sateliti teže manje od 1000 kilograma, cijena im je nešto manje od 30 milijuna GBP (britanskih funta) za izradu i lansiranje te je potrebno od 2 do 3 godine za njihov razvoj. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Mini sateliti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; teže do 500 kilograma i njihov razvoj traje dvije godine po cijeni do 30 milijuna GBP. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Mikro sateliti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su teški manje od 100 kilograma i koštaju manje od 10 milijuna GBP. Ispod te klase nalaze se &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;nano sateliti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, težine do 10 kilograma, te &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;piko sateliti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; težine unutar 0,1 kilogram. Dva potonja su uglavnom eksperimentalne letjelice.&amp;lt;ref name=HV/&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Maleni_satelit&amp;diff=353803&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Maleni_satelit&amp;diff=353803&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-28T13:05:49Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Maleni satelit&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Mali satelit&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;maleni satelit&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [[umjetni satelit]] male veličine i mase. Malenih je dimenzija i težine u odnosu na klasične [[svemirska letjelica|svemirske letjelice]]) koji pak mogu uspješno obaviti zadanu misiju. Sve je to izravan rezultat revolucije u [[elektronika|elektronici]]. Inženjeri iz tvrtke [[SSTL]] napominju kako [[procesiranje podataka]] dominira na velikim računalima ([[središnje računalo|mainframe]]), a maleni sateliti su kao [[osobno računalo|osobna računala]] (PC) u svemiru te se očekuje slična razina rasta. Tehnološki sofisticirani maleni sateliti izašli su na vidjelo kao posljedica revolucije u dizajnu svemirskih letjelica, a sposobni su brzo i točno prikupiti i proslijediti informacije. Današnji moderni i tehnološki napredni maleni sateliti iskorištavaju velika ulaganja u modernu konzumnu elektroniku. Komponente iz [[prijenosno računalo|prijenosnih računala]], [[digitalni fotoaparat|digitalnih fotoaparata]] i [[mobitel]]a omogućuju drastično povećanje pouzdanosti te snage [[procesiranje signala|procesiranja signala]]. Iako maleni sateliti nikada neće moći izvesti ono što veliki sateliti mogu, oni će, nadaju se istraživači, osigurati soluciju 80/10 – dati 80% sposobnosti za 10% cijene. Polazeći od toga, sateliti više nisu egzotični, milijarde dolara vrijedni sustavi kao što su to nekada bili. Postaju nadopuna za [[bespilotna letjelica|bespilotne letjelice]] pri čemu nude izdržljivost, prikaz visoke [[razlučivost]]i ili [[video link]]ove, sposobni nadzirati područja bilo gdje na planeti te osiguraju brz [[odziv]] u slučaju [[korisnikov zahtjev|korisnikovog]] zahtjeva za informacijama. Pa ipak, njihova je cijena visoka ali se ipak postupno smanjuje kako [[računalna revolucija]] napreduje. &amp;lt;ref name=HV&amp;gt;[https://hrvatski-vojnik.hr/satelitska-mikrorevolucija/ Hrvatski vojnik] &amp;#039;&amp;#039;Satelitska mikrorevolucija&amp;#039;&amp;#039;.Pripremio Marijo Petrović. Broj 112. 4. srpnja 2006. (pristupljeno 23. siječnja 2020.)&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagovornici malenih satelita te istraživači ne definiraju ih samo prema masi nego i prema cijeni kao i vremenu potrebnom za razvoj. Maleni sateliti teže manje od 1000 kilograma, cijena im je nešto manje od 30 milijuna GBP (britanskih funta) za izradu i lansiranje te je potrebno od 2 do 3 godine za njihov razvoj. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Mini sateliti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; teže do 500 kilograma i njihov razvoj traje dvije godine po cijeni do 30 milijuna GBP. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Mikro sateliti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su teški manje od 100 kilograma i koštaju manje od 10 milijuna GBP. Ispod te klase nalaze se &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;nano sateliti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, težine do 10 kilograma, te &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;piko sateliti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; težine unutar 0,1 kilogram. Dva potonja su uglavnom eksperimentalne letjelice.&amp;lt;ref name=HV/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mikro sateliti se uglavnom lansiraju u grozdovima ili “autostopiraju” u velikim raketama ako je težina glavnog [[korisni teret|korisnog tereta]] ispod dopuštene maksimalne lansirne težine. Kraće vrijeme potrebno za razvoj i niža cijena imaju važnu implikaciju u definiranju malenih satelita, u njihovom razvoju, izradi i uporabi. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Veliki se satelit&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; – mase po nekoliko tona, razvija više od 10 godina, po cijeni od više stotina milijuna USD. Za mnoge je potencijalne korisnike to preskupo. Ali maleni sateliti mogu se lansirati u skupinama ili čak formacijama pri čemu se mogu postići i mogućnosti slične velikim, i skupim, satelitima. Brži razvoj osigurava mnogo moderniju tehnologiju: jedan [[SSTL]]-ov nano satelit mase 6,5 kilograma razvijen je, izrađen i lansiran godine 2000., a ima brži [[procesor]] nego [[EnviSat]] – kojemu je cijena golemih 2 milijarde eura! Zbog činjenice što su maleni sateliti jeftiniji, lakše je prihvatiti i opravdati njihov kraći radni vijek istih, što čak može postati i prednost. Zamjenski mali, mini, mikro… satelit tako ima novu i moderniju tehnologiju, a cijena mu je smanjena zato što su komponente projektirane po manje zahtjevnim specifikacijama.&amp;lt;ref name=HV/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Maleni sateliti te neki mini sateliti mogu se pozicionirati u orbitu pomoću manjih lansirnih vozila (raketa nosača). Mikro sateliti se uglavnom lansiraju u grozdovima ili “[[autostopiranje|autostopiraju]]” u velikim raketama ako je težina glavnog korisnog tereta ispod dopuštene maksimalne lansirne težine. Čak i bez malenog [[lansirno vozilo|lansirnog vozila]] kao što je npr. [[Falcon]], ideja malenih satelita funkcionira sasvim prihvatljivo i u okviru predviđenih, nižih, troškova. Neovisnost je također cilj za globalni operativni sustav malih satelita, što također pokazuje jedan inovativni pristup za [[financiranje]]. &amp;lt;ref name=HV/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brojne su prednosti. Lako ih je lansirati i postaviti u orbitu, manji je trošak izrade i lansiranja, mogu obaviti zadaće za koje su donedavno trebali golemi sateliti. No današnji mali sateliti nemaju nikakav pogon kojim bi mogli izbjeći sudare. Zbog lansiranja malih satelita kao [[CubeSat]] u golemom broju, pogibao od sudara s gomilom drugog materijala (i drugih minijaturnih satelita) je viši no ikad. Sudarom malih fragmenata svemirskog smeća može se pokrenuti [[lančana reakcija]] zvana [[Kesslerov sindrom]], nazvanu po Nasinu znanstveniku [[Donald Kessler|Donaldu Kessleru]] koji je problem razmatrao još 1978. godine. To znači da se komadići malih satelita koji su se sudarili mogu odbiti ka hrpi drugih letjelica u orbiti. Tu do izražaja dolaze slabosti malih satelita. Manje su otporni na sitne komade [[svemirsko smeće|svemirskog smeća]] koje je danas nemoguće pratiti. Znanstvenici pozivaju [[svemirska agencija|svemirske agencije]] na brže i učinkovitije rušenje &amp;quot;mrtvih&amp;quot; satelita, čime bi se smanjila količina svemirskog smeća. Svemirsko zakonodavstvo je zastarjelo. Po važećim pravilnicima, sateliti moraju izgorjeti u atmosferi 25 godina nakon dovršetka misije, što je predugo za velike satelitske rojeve. Popularnost minijaturiziranih satelita kod naručitelja sve je veća i sve ih se više naručuje. Broj satelita u orbiti raste i nema kontrole nad tim što se sve može sudariti. [[Satelitski roj|Rojevi mini satelita]] sve su brojniji i sve su izvjesniji sudari malih satelita pri čemu nastaje velika šteta. &amp;lt;ref name=&amp;quot;sve popularniji&amp;quot;&amp;gt;[https://www.tportal.hr/tehno/clanak/sve-popularniji-mali-sateliti-stvaraju-pravi-kaos-u-zemljinoj-orbiti-20170419 tportal] J.D.: &amp;#039;&amp;#039;Sve popularniji mali sateliti stvaraju pravi kaos u Zemljinoj orbiti&amp;#039;&amp;#039; 19. travnja 2017. (pristupljeno 23. siječnja 2020.)&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
{{hrvatski vojnik}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Umjetni sateliti]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>